Plenković o Strateškoj agendi EU-a: Fokus stavljen na migracije, koheziju, konkurentnost, demografiju i proširenje

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na neformalnom sastanku Europskog vijeća u španjolskoj Granadi čije su ključne teme bile proces proširenja Europske unije i nezakonite migracije. Po završetku skupa istaknuo je da temeljno načelo procesa proširenja Europske unije trebaju biti individualne zasluge zemalja aspirantica.

Rasprave na današnjem skupu ocijenio je zanimljivima, a usvojena je i Deklaracija koja u osnovnim crtama projicira ključne političke, ekonomske i sigurnosne teme kojima će se EU baviti u razdoblju od 2024. do 2029.

Na skupu se raspravljalo i o postignućima od 2019. do danas, razdoblju tijekom kojeg se mirnodopski način rješavanja problema bitnih za građane i gospodarstvo, stjecajem okolnosti, ponajprije pandemije covid-19 te nakon toga ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, inflatornih pritisaka, ponovnog dinamiziranja različitih ruta nezakonitih migracija, morao prilagoditi sasvim drugim prioritetima.
 
Premijer Plenković je ustvrdio da se u tim izazovima reagiralo pravodobno, cjelovito i snažno te da su zemlje članice zajednički radile na rješavanju zdravstvene krize, pronalasku  rješenja za energetsku krizu, fleksibiliziranju pravila na razini EU kako bi se omogućilo vladama da  snažnim državnim intervencijama bez presedana utječu na cijenu energenata i time očuvaju socijalnu koheziju u društvu.
 
''To je ono što je hrvatskoj Vladi i meni kao premijeru bilo najvažnije - da kroz ovu krizu prođemo svi zajedno'', poručio je dodavši da će u sljedećim godinama ključna zadaća biti  jačanje otpornosti našeg gospodarstva, očuvanje socijalne kohezije i bavljenje demografskim temama koje su još jednom uvrštene u okvir prioriteta EU.
 
Isto tako, među glavnim temama kojima će se EU baviti u narednom periodu su nezakonite migracije, ulaganje u obrambene sposobnosti te pitanje proširenja Unije.
 
Važno je pitanje nezakonitih migracija rješavati sa zemljama na izvorištu
 
Jedno od pitanja koje je dominiralo današnjim sastankom su nezakonite migracije koje, međutim, nisu uvrštene u završnu deklaraciju iz Granade.
 
''Ako ne postoji konsenzus o zajedničkoj deklaraciji, onda imate izjavu predsjedavajućeg Michela. To će biti objavljeno, isti sadržaj, samo ne kao zajednička, već izjava predsjedavajućeg", rekao je Plenković.
 
Ponovio je stav da se problem nezakonitih migracija mora rješavati sa zemljama na izvorištu i u tranzitu, kao i jačati vanjske granice Europske unije. Istaknuo je važnost suradnje i koordinacije među zemljama članicama kako bi Unija svim mehanizmima koje ima na raspolaganju pomogla zemljama koje su na izvoru migracija. Prioritet je ojačati institucije, smanjiti nestabilnosti te pomoći njihovom dobrom funkcioniranju.
 
Hrvatska je predstavila napore koje ulaže u borbi protiv nezakonitih migracija koji su pozdravljeni. ''Postoje snažni instrumenti, uključivši i financijsku potporu koju dobivamo, i zalagat ćemo se da se prilikom pregleda Višegodišnjeg financijskog okvira, uz potporu Ukrajini, uz dodatna sredstva za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda, dio sredstava alocira za suzbijanje nezakonitih migracija.''
 
Novi veliki val proširenja Unije nije realan
 
Odgovarajući na pitanje kako gleda na najavu proširenja EU do 2030., Plenković je ponovio da Hrvatska podržava zemlje jugoistoka Europe te Ukrajinu i Moldovu koje imaju status kandidata, kao i Gruziju koja ima tzv. europsku perspektivu.
 
Dodao je da je Charles Michel svojom izjavom na Bledu želio pokrenuti raspravu na tu temu.
 
''Ima puno država članica i njihovih čelnika koji ne žele obećavati datume. I Hrvatska je projicirala svoje članstvo puno prije nego što smo ušli 2013., međutim različiti splet okolnosti je taj proces usporio. S našim iskustvom koje je gotovo jedinstveno, znanja koja imamo su itekako vrijedna i zato sam kazao da moramo biti vrlo jasni u smislu poruka prema zemljama koje žele biti članice'', rekao je.
 
Istaknuo je potrebu  da se kroz sljedeći period iskristalizira pozicija svih članica kako bi svi zaista znali što drugi misle. Smatra da je nakon ruske agresije na Ukrajinu došlo do geostrateškog pogleda na pitanje proširenja jer je taj vanjski element ubrzao proces i učinio ga puno više političkim pitanjem, nego što je to bilo prije.
 
Upitan da li se može očekivati neki veći val proširenja poput onog 2004. kad je deset zemalja ušlo u EU, odgovorio je niječno. ''Nije realno da uđu svi skupa niti da bude nekog velikog vala, uvjeren sam u to. Jedino i isključivo politika individualnih zasluga svake zemlje treba biti temeljno načelo procesa proširenja jer ako krenemo to sve stavljati na kup, onda se uvijek negdje kriteriji olabave, a negdje zaoštre."
 
Europski put BiH je prioritet za Hrvatsku
 
Na kraju se osvrnuo i na pristupni proces Bosne i Hercegovine te kazao da je Hrvatskoj Bosna i Hercegovina "najvažnija zemalja u vanjskopolitičkom smislu od svih zemalja u susjedstvu" i da snažno podržava da BiH otvori pregovore s Unijom.
 
''Nama je BiH u vanjskopolitičkom smislu i s aspekta strateških interesa najvažnija od svih zemalja u našem susjedstvu. i zbog činjenice da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, ali i zbog dobrih odnosa s čitavom BiH te joj želimo pomoći. Naša potpora je stalna, konzistentna i snažna i nama je daljnji ubrzani put BiH prema EU prioritet'', zaključio je predsjednik Vlade.


     

Pisane vijesti