Plenković: Održavanje Zagrebačkog samita ostavština hrvatskog predsjedanja EU-om

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u intervjuu za Politico uoči zagrebačkog sastanka kako bi želio da virtualni samit EU-zapadni Balkan pošalje snažniji signal potpore regiji, ali da već samo održavanje toga sastanka predstavlja snažnu poruku.

Samit EU-zapadni Balkan trebao se fizički održati u Zagrebu kao središnji događaj hrvatskog predsjedanja EU-om, ali će se zbog pandemije koronavirusa morati održati u obliku videokonferencije.

Dio analitičara na zapadnom Balkanu izrazio je razočaranje zbog toga što u završnoj izjavi - Zagrebačkoj deklaraciji - neće biti spomenuto proširenje EU-a, budući da su se nadali jasnoj poruci da EU želi jednoga dana primiti u članstvo sve zemlje jugoistočne Europe.

"Osobno bih bio sretniji da smo u izjavi snažniji i jasniji, svi mi", rekao je Plenković u telefonskom razgovoru za Politico.

"Ali ja sam realan, izradili smo vrlo solidan dokument s obzirom na okolnosti. Činjenica da se sastanak održava je već snažan politički signal", dodao je.

Dužnosnici EU-a kažu da to ne znači da proširenje više nije na stolu i ukazuju na činjenicu da je blok u ožujku dao zeleno svjetlo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za pokretanje pregovora o pristupanju.

Plenković je rekao da će ta odluka "biti politička ostavština hrvatskog predsjedanja našim susjedima".

Proširenje se vratilo na dnevni red

Dvije druge zemlje koje sudjeluju na samitu, Srbija i Crna Gora, pregovaraju godinama, ali još nisu blizu članstva, navodi Politico i dodaje kako se smatra da su BiH i Kosovo daleko od toga da budu pozvane na otvaranje pristupnih pregovora. 

Sporo napredovanje prema članstvu tih država potaknulo je neke u regiji da zaključe kako mnoge članice EU-a ne žele daljnje proširenje, iako to ne govore otvoreno.

U nacrtu Zagrebačke deklaracije kaže se da EU "još jednom potvrđuje nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana", ali se ne spominje članstvo.

No Plenković kaže da se "proširenje vratilo na dnevni red".

Po njegovim riječima, ovogodišnji samit u Zagrebu pružit će simetriju budući da su se čelnici EU-a i Balkana okupili u hrvatskoj prijestolnici prije 20 godina kako bi najavili novo razdoblje bliže suradnje nakon desetljeća rata i nemira u regiji.

Iako se ovoga puta čelnici ne sastaju u Zagrebu, Plenković je rekao da je hrvatsko predsjedanje vratilo regiju na dnevni red. Tu bi tvrdnju mogla osporiti Bugarska koja je bila domaćin svog vlastitog samita EU-zapadni Balkan u svibnju 2018. godine, navodi Politico.

"Ako možemo održati fokus na ovom političkom dijalogu na visokoj razini svake dvije godine, mi kao predsjedništvo sa sigurnošću možemo reći da smo ostvarili svoje ciljeve. To je ključno", istaknuo je Plenković.

Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti | Andrej Plenković