Plenković: Reformom sustava plaća u državnim i javnim službama one rastu za 245 tisuća zaposlenika

Zaposlenici sa srednjom stručnom spremom imat će uvećanu plaću za 54 posto, zaposlenici s višom stručnom spremom za 43 posto, a zaposlenici s visokom stručnom spremom za 24 posto, poručio je premijer Plenković. Dodao je da tako rastu niže plaće državnih i javnih službenika i namještenika, čime se smanjuje nejednakost.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u izjavi za medije podsjetio da su prije dva i pol tjedna sindikalnim predstavnicima upućeni nacrti uredbi vezanih za koeficijente i reformu plaća u državnim i javnim službama. Izvijestio je da je danas većina sindikata odgovorila te su dali određene sugestije i primjedbe, jedan se sindikat još nije očitovao, dok se pak jedan sindikat neće očitovati.  

„U ovom se trenutku vode razgovori između nadležnih ministara i čelnih ljudi u pojedinim sindikatima kako bismo perfektuirali određena pitanja“, rekao je.

U ovom je kontekstu premijer Plenković podsjetio je da je temeljno načelo ove velike reforme sustava plaća u državnoj i javnoj službi da plaće rastu svima, da se pojednostavi kompleksan postojeći sustav te načelo - približno ista plaća za približno isti rad.

„Uredbe se temeljem zakona moraju donijeti do kraja veljače. Kada se donesu, onda za sve zaposlene u državnim i javnim službama slijede nova rješenja temeljem novih koeficijenata u novim uredbama. Plaća bi za ožujak, koja će biti isplaćena u travnju, trebala biti nova, uvećana plaća“, pojasnio je premijer Plenković, dodavši da je financijska „težina“ ove reforme milijardu i 500 milijuna eura.

Nikad većeg povećanja plaća za državne i javne službe

Prema prosječnim podacima, nastavio je premijer, zaposlenici sa srednjom stručnom spremom imat će uvećanu plaću za 54 posto, zaposlenici s višom stručnom spremom za 43 posto, zaposlenici s visokom stručnom spremom za 24 posto.

„Ovo su važni podaci da shvatimo koji je cilj i namjera ove velike reforme u koju se nitko prije naše Vlade nije upustio. Reforma ide u prilog zaposlenicima, povećavaju se plaće, posebno se vodi računa o skupini s nižim plaćama, ali, jednako tako, vodi se računa o svima - respektira njihov rad i doprinos društvu. Napravili smo demokratski, konzultativni proces dijaloga i razgovora sa sindikalnim partnerima, koji su ujedno i socijalni partneri“, poručio je Plenković. 

Nakon konzultacija i usvajanja uredbi, istaknuo je, povećat se plaće za 245 tisuća zaposlenika u državnom sektoru u mjeri koja je bez presedana.

„Nikad većeg povećanja plaća za državne i javne službe od ovog na kojem radimo zadnju godinu i pol dana“, izdvojio je premijer Plenković. 

O glavnom državnom odvjetniku

Vezano za glavnog državnog odvjetnika, premijer Plenković je podsjetio da je Hrvatski sabor donio odluku o odabiru. Cijela je procedura bila u potpunosti transparentna - započelo je Državnoodvjetničko vijeće, potom je proslijedilo Vladi da su sve formalne pretpostavke ispunjene, Vlada je proslijedila Hrvatskom saboru koji je organizirao raspravu na odboru, a odbor je proslijedio Vladi koja je osnovala Povjerenstvo te provela intervjue. Konsenzualno je, kada je riječ o svim članovima Povjerenstva, odlučeno da je od četvero kandidata Ivan Turudić najbolji. 

„Ta procedura je završena. Vidim da predsjednik RH ide potpuno izvan svojih ovlasti. Njegova uloga u odabiru glavnog državnog odvjetnika ne postoji, dakle on se nigdje ne spominje. Njega u toj priči nema, ne može utjecati na taj odabir niti će, u konačnici, utjecati na odabir“, rekao je. 

Što se tiče pitanja sigurnosnih provjera, premijer Plenković je ponovio da je Ivan Turudić, kao sudac, prošao sigurnosne provjere 2009., 2014. i 2019. Njegova aktualna sigurnosna provjera, koju je dala SOA za njega kao suca, iz 2019., još uvijek je na snazi i još uvijek vrijedi.

„Riječ je o najstrožoj provjeri 1. stupnja, koja traje pet godina. To je, dakle, činjenica. Budući da nisam mogao po zakonu tražiti njegovu novu sigurnosnu provjeru, tražili smo od SOA-e ono što možemo, da ipak dobijemo uvid u ocjenu SOA-e o g. Turudiću. Ponavljam, ono što sam tražio i ono što sam dobio je rezime dosadašnjih važećih sigurnosnih provjera. Siguran sam da je postojao neki razlog koji bi bio suprotan onome što se nameće iz čitanja tog rezimea i onda u konačnici same ocjene - to je da ne postoje nikakve sigurnosne zapreke - da bi službe koje su za to nadležne to Vladi i signalizirale. Niti su one signalizirale niti u tome postoji bilo kakva sigurnosna zapreka za g. Turudića da postane glavni državni odvjetnik“, kazao je premijer Plenković, dodavši da se nedavno birao predsjednik Vrhovnog suda te predsjednik RH Milanović tada nije tražio sigurnosnu provjeru. 

„Radimo sve sukladno zakonu“, poručio je premijer Plenković. 

Najtransparentnija procedura ikada

Odgovarajući na pitanja novinara smatra li da je jedan od načina da se stavi ad acta ova priča tako da se sada napravi sigurnosna provjera, premijer Plenković je odgovorio da je priča ad acta izglasavanje kandidata u Hrvatskom saboru. „Vlada niti ima ovlasti niti namjerava to raditi“, dodao je.

„Ovo je najtransparentnija procedura ikada u izboru glavnog državnog odvjetnika“, poručio je. 

Angažman Milanovića je, nastavio je premijer, potpuno izvan okvira ustavnih ovlasti te da tu nema nikakve brige o usklađenom djelovanju institucija. 

„Milanović se pretvara u oporbenog političara, što nije ni uloga ni zadaća ni nadležnost predsjednika RH. Ovo kako se on ponaša je tako da bi trebao dobiti kritike bilo koga tko iole nešto zna o podjeli vlasti i nadležnosti institucija. Predsjednik RH ne može biti oporbeni političar i dovoditi u pitanje zakonitu proceduru izbora glavnog državnog odvjetnika. Ovo što radi on u kombinaciji s oporbom je neki polupolitički, poluinstitucionalni udar na Vladu i na parlamentarnu većinu“, kazao je.

O vojnom roku

Novinare je zanimalo i pitanje uvođenje vojnog roka. Premijer Plenković je u kontekstu globalne sigurnosti naveo agresiju Rusije na Ukrajinu, napad Hamasa na Izrael, tenzije na Kosovu otprije četiri mjeseca, prijetnje zbog nezakonitih migracija i niz terorističkih napada u Europi u proteklih 15-ak godina.

„U fokus nam onda dolazi jedna riječ - sigurnost. Nije HDZ išao u zadnje izbore slučajno s motom „Sigurna Hrvatska“, kazao je.

Napomenuo je da je proračun MORH-a 2016. bio 550 milijuna eura, a sada je milijardu i 178 milijuna eura.  

„Vojni rok je suspendiran već više od 15 godina i generacije mladih ljudi ne znaju ništa o određenim vještinama u ovako izmijenjenom sigurnosnom ozračju. Nije ova tema došla tu zato jer postoji nečiji hir, nego gledamo što se zbiva oko nas i što rade druge odgovorne Vlade. Nije ovo nikakav pokušaj uvođenja obveznog vojnog roka kao što je bilo nekada, nego smo u ovakvim sigurnosnim okolnostima odlučili tražiti od potpredsjednika Vlade i ministra obrane Anušića da nam on, sa stručnjacima, uključivši Glavni stožer OS RH, analizira nekoliko opcija što nam je činiti“, kazao je.

Izdvojio je da je ovo važna i osjetljiva tema te će ono što će se napraviti biti dobro unaprijed analizirano, promišljeno i koncipirano. „Onda ćemo tražiti jednu širu društvenu potporu za neke promjene. Ovako kako je sada, realno gledajući s obzirom na izazove, nije idealno“, rekao je, dodavši da će se konzultirati i predsjednika RH jer je to državna tema o kojoj svi trebaju imati stav.  

Dodao je da neće biti potrebne promjene Ustava jer neće se svi pozivati na priziv savjeti.

Veliki iskorak - bez presedana

Upitan za prosvjede sindikata prošlog tjedna, premijer Plenković je kazao da taj sindikat nije dao nije dao konkretne primjedbe na uredbu.

„Za razliku od drugih sindikata koji u školstvu imaju većinski dio članova, ovaj sindikat nema“, dodao je. 

„Koju poruku šalje netko tko je sindikalni čelnik i govori svom članstvu - borim se za vaša prava, a Vladu mu, kao i svim drugim sindikatima dostavi nacrt uredbi, a oni odgovore da nemaju što reći na to? Je li to želja za dijalogom, komunikacijom i doprinosom najboljem rješenju u interesu učitelja ili je to politiziranje. Nisam siguran da je ovo prvo“, naveo je premijer Plenković. 

Istaknuo je da je ova Vlada osnovicu digla 40 posto, dok se ista osnovica u sedam godina prije ove Vlade digla - nula, ništa. 

„Ovo je veliki iskorak, bez presedana“, poručio je premijer, dodavši da će se voditi računa o fiskalnoj odgovornosti.

Podsjetio je da je Vlada u krizi stala iza radnika, poslodavaca i hrvatskih građana.

„Potrudili smo se da kao društvo zajedno, vodeći računa o socijalnoj koheziji, prođemo kroz krize skupa“, naglasio je. 

O prosvjedu lijeve oporbe

Vezano za prosvjed lijeve oporbe u subotu, premijer Plenković je poručio - u vezi čega prosvjedovati? „ U vezi nikad većih prosječnih plaća, nikad većih medijalnih plaća, nikad većih minimalnih plaća, nikad većih mirovina, Pelješkog mosta, LNG terminala, druge cijevi tunela Učka, koridora Vc, autoceste koja će biti dovršena do Siska, brze ceste do Koprivnice, brze ceste do Bjelovara pa kasnije do Virovitice, obilaznice Splita, nove autoceste Križišće-Žuta Lokva, od autoceste Metkovića, Ploča prema Dubrovniku, 25 milijardi eura za ovih deset godina razvoja Hrvatske“, poručio je predsjednik Vlade Plenković. 

Napomenuo je da su iskoraci mjerljivi, a ljudi to znaju i vide. 

Upitan za položaj liječnika, premijer Plenković je odgovorio da nikada većeg povećanja plaća liječnicima nije bilo nego u mandatu ove Vlade.

Pisane vijesti