Plenković: Rješenje rata ne bi smjelo nagraditi Rusiju ukrajinskim teritorijem, to je kršenje međunarodnog prava

Po dolasku na 6. sastanak na vrhu Europske političke zajednice, koji se ovoga puta održava u Tirani, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se u izjavi za medije na pregovore ruske i ukrajinske delegacije koji se paralelno održavaju u Turskoj. Kazao je kako je ukrajinski predsjednik Zelenski došao u Ankaru pokazujući time gestu da je spreman ići u pregovore, a nedolazak ruskog predsjednika nije ga iznenadio. "Svaki korak koji vodi ka prestanku ratnih operacija, a time i novih žrtava, je pozitivan, ali konačno rješenje ne bi smjelo biti takvo da nagradi Rusiju ukrajinskim teritorijem. To je loš presedan kršenja međunarodnog prava. To znači da jači kvači, a to je smrt međunarodnog prava", upozorio je.

Istaknuo je kako smatra da su teme ovog sastanka na vrhu Europske političke zajednice itekako korisne za trenutak u kojem se nalazi Europa.
 
Prije svega, tema ruske agresije na Ukrajinu i postizanja mira, zatim europska perspektiva zemalja jugoistoka Europe, Ukrajine i Moldove, zatim teme konkurentnosti gospodarstva i energetske suradnje te pitanja nezakonitih migracija, naveo je.
 
"I ono što je posebno važno, perspektiva proširenja, ovaj sastanak ćemo iskoristiti da vidimo koliko su zemlje napredovale u proteklim tjednima i mjesecima i podržati ih u tom procesu", poručio je.
 
Upitan hoće li doći do dogovora o tarifama između SAD-a i Europske unije, premijer Plenković podsjetio je da je prošloga tjedna u Washingtonu razgovarao s američkim trgovinskim predstavnikom Greerom, ključnim članom kabineta predsjednika Trumpa za tu temu.
 
Važno je spustiti tenzije i vratiti trgovinske tokove u normalnu raznu
 
Sjedinjene Američke Države, kazao je, žele manje-više uravnoteženu trgovinsku razmjenu, dodajući kako nisu toliko carine koliko drugi određeni propisi odnosno necarinske trgovinske barijere koji stavljaju američke proizvode u nepovoljniji položaj.
 
Trenutno SAD u bilateralnim razgovorima s nizom zemalja rješava te teme, a razgovore uime Europske unije vodi Europska komisija. Te konzultacije traju, dodao je.
 
"Hrvatska će voditi računa da štiti svoje gospodarske subjekte", naglasio je podsjetivši da je Vlada osnovala posebnu radnu skupinu koja je u stalnoj komunikaciji sa svim hrvatskim izvoznicima u Sjedinjene Američke Države.
 
Treba voditi računa da samo dva posto od ukupne trgovinske razmjene Hrvatske otpada na SAD, istaknuo je, tako da kada se gledaju direktni efekti carina onda nekih velikih implikacija na hrvatsko gospodarstvo ne bi trebalo biti.
 
Međutim, tamo gdje treba biti oprezan, dodao je, su neizravni učinci jer mogu biti pogođene sestrinske kompanije u Europskoj uniji.
 
"Zato je važno cjelovito rješenje koje će spustiti tenzije i vratiti trgovinske tokove u normalnu raznu, a suspenzija koja traje do početka srpnja daje dovoljno prostora da se nađe razumno rješenje", smatra predsjednik Vlade.
 
Hrvatska je u procesu ogromnih investicija u obrambene sposobnosti
 
Upitan kako teku pregovori za članstvo s Crnom Gorom, premijer Plenković kazao je da se vode razgovori na diplomatskoj razini.
 
Pojasnio je da je Hrvatska otvorila niz pitanja koja godinama stoje neriješena. Dosta je tema na dnevnom redu, dodao je, od obeštećenja hrvatskih ratnih zarobljenika početkom devedesetih pa do niza drugih pitanja koja su otvorena.
 
Na pitanje o prijedlogu da se za obranu u okviru NATO-a izdvaja 5 posto BDP-a, premijer je kazao kako pripreme za haaški summit NATO-a idu u smjeru da stvarno izdvajanje za obrambeni proračun bude oko 3,5 posto, a do 1,5 posto za povezane aktivnosti.
 
Hrvatska je prošla prag izdvajanja od 2 posto, a u sljedećih nekoliko godina planira postići izdvajanje od 3 posto.
 
"Mi smo u velikom procesu tranzicije s istočne na zapadnu tehnologiju. Investicije su ogromne i u kopnenu vojsku i u ratno zrakoplovstvo, a bit će i u ratnu mornaricu. Tako da smo mi ovako ionako u tom pravcu, a koliki će točno postotak biti to ćemo vidjeti kad se donesu zaključci na summitu u Haagu", poručio je.

Migracije su jedno od najvažnijih pitanja koje je promijenilo političke spektre u EU

Po završetku 6. sastanka na vrhu Europske političke zajednice predsjednik Vlade kazao je da su glavne teme o kojima su razgovarali bili pregovori o miru u Ukrajini, načini kako spriječiti nezakonite migracije, bolja suradnja članica i nečlanica Europske unije te teme konkurentnosti i tržišta rada - svega onoga što je jako važno za europsko gospodarstvo, osobito u svjetlu činjenice da će se za koji mjesec krenuti u pregovore o novom višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje 2028.- 2034. godine.

Izvijestio je da je, zajedno s kosovskom predsjednicom Vjosajom Osmani, predsjedao okruglim stolom koji je bio posvećen pitanju migracija.

"Većina premijera koji su sudjelovali rekla da je to jedno od najvažnijih pitanja koje je promijenilo političke spektre u Europskoj uniji u proteklih desetak godina te da treba raditi na jačanju pravnoga okvira kako bi svaka zemlja mogla zaštititi svoje nacionalne interese", poručio je Plenković.

Istaknuo je da je za bitku protiv krijumčara ljudi bitna kvalitetna suradnja sa susjednim zemljama, što je, uz rješavanje problema na izvoru nastanka nezakonitih migracija, glavni okvir politike koju svi skupa žele.

Uz sprečavanje nezakonitih migracija, nastavio je premijer, važno je istodobno imati strukturiranu politiku zakonitih migracija kako bi se, s obzirom na negativne demografske trendove praktički u svim članicama EU, moglo rješavati pitanje potreba tržišta rada.

"Današnji sastanak bio je koristan i vjerujem da će i idući koji se održava u Danskoj u listopadu biti dobar nastavak ovakvoga okvira suradnje", ocijenio je.

 

Zelenski izvijestio o ukrajinskoj spremnosti na razgovora o postizanju mira

Kazao je da je na sastanku bio i ukrajinski predsjednik Zelenski koji je izvijestio o spremnosti Ukrajine na razgovore o postizanju mira.

Zelenski je razočaran, izjavio je Plenković, što Putin nije došao u Istanbul, jer je on osobno htio razgovarati s njim.
 
Dodao je da je ukrajinsko izaslanstvo imalo sve ovlasti za pregovore, što nije bio slučaj s ruskom stranom.
 
Komentirajući ponašanje Rusije, Plenković je kazao da bi Moskva najradije da Ukrajinci nemaju svoju vojsku nego neke postrojbe s lakim naoružanjem, koje bi praktički bile nemoćne u bilo kakvoj budućoj agresiji. Upozorio je da bi nagrađivanje ruske agresije ukrajinskim teritorijem bilo kraj međunarodnog prava.
 
“Ako se to nagradi tuđim teritorijem, onda će sutra bilo koji veći agresivniji akter gledati tko je je u njegovom susjedstvu slab i manji i onda će po jednakom načelu uzimati teritorij. To je de facto kraj međunarodnoga prava”, rekao je premijer.
 
“Zamislite samo da je Hrvatska ostala bez, recimo Knina, Petrinje, Vukovara koji su bili privremeno okupirani”, dodao je.
 
Upitan o Trumpovom angažmanu u pregovorima između Rusije i Ukrajine, kazao je da se iz svih aktivnosti vidi da su Sjedinjene Američke Države angažirane. Međutim, naglasio je, ruske agresije dogodile su se u vrijeme Obamine i Bidenove administracije i Trump nije identificiran s tim sukobom.

"Da bismo razumjeli politiku Amerike moramo shvatiti da aktualni predsjednik smatra da to nisu njegovi ratovi. To čak i on sam kaže. I zato on u ovom trenutku stavlja fokus na rješenje da prestane ratna operacija", ocijenio je Plenković.

Poziv britanskom premijeru Starmeru da posjeti Hrvatsku

Predsjednik Vlade razgovarao je u Tirani na marginama samita Europske političke zajednice s britanskim premijerom Keirom Starmerom i pozvao ga da posjeti Hrvatsku.

Kazao je da je sa Starmerom razgovarao o predstojećem samitu Velike Britanije i čelnika europskih institucija u ponedjeljak u Londonu, kazavši da je nakon izlaska te zemlje iz EU-a važno s njom stvoriti okvir suradnje, naročito u području obrane.

“Hrvatska podržava dogovor između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije u području obrane. Smatramo da Ujedinjena Kraljevina, koja je uz Francusku jedina zemlja na europskom teritoriju, ako ne računamo Rusiju, nuklearna sila koja je stalna članica Vijeća sigurnosti koja je bila važna za razvoj europske, obrambene i sigurnosne politike”, rekao je Plenković.

Vjerujem da će on uskoro doći u Hrvatsku, poziv je otvoren pa ćemo vidjeti koji će datum biti dogovoren, dodao je hrvatski premijer.

Starmer je 2014. kao odvjetnik zastupao Hrvatsku pred Međunarodnim sudom pravde u tužbi protiv Srbije za genocid tijekom rata 1990-tih.

“Mislim da je jako dobro da imamo čovjeka na čelu tako velike zemlje koji ima više nego snažnu vezu s Hrvatskom, dobro nas pozna, razumije, zna našu recentnu povijest”, kazao je Plenković.

 

Vlada vodi ozbiljnu politiku ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske

Na novinarsko pitanje, osvrnuo se na predstojeće lokalne izbore, podsjetivši je da je Vlada vodila ozbiljnu politiku ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske te je, uz stalni dijalog sa županijama, gradovima i općinama, osigurala da jedinice lokalne samouprave imaju više ovlasti.

"Decentralizirali smo Hrvatsku, reformom sustava jedinicama lokalne i područne samouprave dali smo 2,1 milijarde eura više i podupirali lokalne projekte", rekao je predsjednik Vlade, dodavši da nema nijednog kraja Hrvatske kojem nije posvećena jednaka pažnja.
 

Pisane vijesti