Pod sloganom "Stvorimo zajedno sliku Hrvatske" od ponedjeljka kreće popis stanovništva, prvi put digitalan

Od ponedjeljka u Hrvatskoj pod sloganom "Stvorimo zajedno sliku Hrvatske" počinje popis stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj, prvi put digitalan i odvijat će se u dvije faze, a građanima je upućen poziv da se odazovu popisu.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je na današnjoj, 75. sjednici Vlade o aktualnom stanju vezanom za potres.

U pogledu nekonstrukcijske obnove u postupak obnove uključeno je 1528 obiteljskih kuća.

Za 874 kuće izrađen je elaborat za obnovu. Obnovljeno je 428 obiteljskih kuća, a samo tijekom proteklog tjedna 28. U tijeku su radovi na 186 kuća.

Angažirano je 30 tvrtki, od toga 17 s područja pogođenog potresom.

Do 15. rujna ugovorit će se obnova 1500 kuća, a do 1. listopada za još 1500, "čime ćemo s 1. listopadom u postupku obnove imati više od 4000 obiteljskih kuća".

Za nekonstrukcijsku obnovu objekata do sada utrošeno više od 18,5 milijuna kuna

Do sada je u procesu nekonstrukcijske obnove objekata utrošeno više od 18,5 milijuna kuna.

Kad je riječ o konstrukcijskoj obnovi, Medved je kazao da je ugovorena usluga pripreme projektne dokumentacije za 288 obiteljskih kuća.

"Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje dostavilo 134 zaključka vezano uz ostvarivanje prava na konstrukcijsku obnovu kuća temeljem zahtjeva vlasnika", dodao je.

Što se tiče aktivnosti usmjerenih na izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća, potpredsjednik Vlade je rekao da je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje objavio 3. rujna javni poziv za iskaz interesa za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća u skladu za Zakonom o obnovi.

"Ugovorena je izrada projektne dokumentacije tipskih kuća te usluga pripreme projektne dokumentacije za 288 kuća", naveo je.   

Uz navedeno, provode se i aktivnosti pripreme za izgradnju zamjenskih višestambenih zgrada.

"U procesu javne nabave za izradu projektne dokumentacije izgradnje višestambenih zgrada za 737 stanova, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje zaprimio je 9 ponuda.

"I sukladno odredbama Zakona planiramo do kraja rujna dovršiti postupak ugovaranja izrade projektne dokumentacije", kazao je Medved, dodavši da se s jedincima lokane samouprave usklađuju lokacije izgradnje tih zamjenskih višestambenih zgrada.

Ministar je rekao da se provode i aktivnosti uklanjanja oštećenih objekata koji prijete sigurnosti ljudi. "Do sada smo uklonili 317 objekata, od kojih je 211obiteljskih kuća, 37 poslovnih, 21 stambeno-poslovni, 10 višestambenih, 16  javnih, 3 sakralna, 13 gospodarskih i 6 pomoćnih objekata.

Od prošle sjednice Vlade Stožer je donio 46 odluka, a s današnjim danom u procesu uklanjanja je 39 objekata.

Beroš: Sve mlađi covid-bolesnici u bolnicama i na respiratoru

Ministar zdravstva Vili Beroš upozorio je da sve mlađi necijepljeni ljudi završavaju u bolnici i na respiratoru u četvrtom valu epidemije covida-19, te iznio podatak da oni zdravstveni sustav dnevno koštaju više od tri milijarde kuna.  

"U odnosu na treći val prosječna dob hospitaliziranih niža je za šest godina, dok je prosjek godina bolesnika na respiratoru pao sa 69 na 64 godine",  istaknuo je Beroš.

Iznio je i podatak s početka rujna kada je na tjednoj bazi bilo zabilježeno 5360 novodijagnosticiranih covid-pozitivnih osoba, od kojih 81,2 posto nije bilo cijepljeno. Upozorio je i na činjenicu da i dalje 94 posto pacijenata na respiratoru nije cijepljeno.

U kontekstu četvrtog vala istaknuo je i dramatične podatke koje bilježi KBC Split u kojemu se od početka srpnja do danas udio necijepljenih pacijenata na bolničkom liječenju popeo na 93 posto.

U tjednom razdoblju od 30. kolovoza do 5. rujna, 16,6 posto zabilježenih slučajeva odnosio se na djecu, među kojom je najviše oboljelih bilo u dobi od 15 do 18 godina.

U dvotjednom razdoblju, od 23 kolovoza do 5 rujna, sve županije bilježe nove slučajeve ove bolesti, a najviše novooboljelih ima Splitsko-dalmatinska županija, slijedi Grad Zagreb, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija.

Usporedio je i kliničke slike trećeg i četvrtog vala istaknuvši da se u ovom valu teža klinička slika i zatajenje disanja razvijaju nešto brže no ranije, te je posljedično bolesnicima ranije potrebna respiratorna potpora.

Izvijestio je i da je u proteklom tjednu Ministarstvo zdravstva započelo s dodatnim angažmanom patronažnih sestara u procesu cijepljenja te da ta mjera već pokazuje prve pozitivne učinke.

"Na području Doma zdravlja Zagreb Zapad, 65 posto kontaktiranih starijih osoba odlučilo se na taj način cijepiti", rekao je Beroš.

Upozorio je i da financijsko opterećenje zdravstvenog sustava uslijed prevencije i liječenja covida dnevno i dalje raste.

"Na dan 3. rujna ti su troškovi iznosili više od tri milijarde kuna. U ovih godinu i pol dana za liječenje covid bolesnika i njihovo bolovanje do sada je izdvojena financijska protuvrijednost nove bolnice KBC-a Rijeka na Sušaku, tj. gotovo milijardu i 170 milijuna kuna", istaknuo je Beroš.

Zaključno s jučerašnjim danom u Hrvatskoj je 51,79 odraslog stanovništva cijepljeno prvom dozom, a drugom 48,59 posto, a delta soj učinkovito ubire bodove koje naivno gubimo među necijepljenima i ignoriranjem potrebnih epidemioloških mjera, upozorio je.

"Još uvijek možemo preokrenuti ovaj negativan trend cijepljenjem i pridržavanjem propisanih mjera", poručio je Beroš.

Božinović: Idući tjedna Stožer će najvjerojatnije produžiti postojeće mjere

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako će, kako sada stvari stoje, idući tjedan Nacionalni stožer uglavnom ići s produženjem postojećih mjera, uz naglasak da je najbolje oružje cjepivo koje dokazano i učinkovito štiti od težih oblika bolesti.

"Kako se približava jesen, ljudi će očekivano više boraviti u zatvorenim prostorima i zato je važno da se slijede osnovne protuepidemijske mjere i preporuke HZJZ-a", kazao je Božinović.

Iznio je i podatke od nadzoru provođenja mjera u proteklih tjedan dana, tijekom kojih su inspektori ukupno proveli 15.597 nadzora. Zbog kršenja mjera izdali su dva pisana upozorenja, osam obavijesti o počinjenju prekršaja, devet usmenih rješenja, podneseno je osam optužnih prijedloga i naplaćene su tri novčane kazne.

Vlada ovlastila ministra Marića za potpisivanje sporazuma o financiranju s EK

Vlada je ovlastila  ministra financija Marića za potpisivanje sporazuma o financiranju između Europske komisije (EK) i Republike Hrvatske u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

"Temeljem tog sporazuma, Komisija stavlja Hrvatskoj na raspolaganje financijski doprinos u obliku bespovratne financijske potpore u iznosu od 6,3 milijardi eura, što predstavlja oko 12 posto BDP-a iz 2020. i što nas stavlja na sam vrh među zemljama članicama EU", kazao je Marić.

Prosjek EU, kada se gledaju pojedini nacionalni programi oporavka i otpornosti, odnosno omotnice bespovratnih sredstava, iznosio 3,7 posto BDP-a, naveo je.

Što se tiče predfinanciranja, Marić je kazao da će temeljem stupanja na snagu sporazuma o financiranju EK  prema Republici Hrvatskoj izvršiti plaćanje predfinanciranja u iznosu od 13 posto financijskog doprinosa ili 818,4 milijuna eura. "Očekujemo tijekom rujna, odnosno listopada ovu uplatu", dodao je.

Zahvalio se svima koji su sudjelovali u pripremi i samo usvajanju Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, napominjući kako je to bio sveobuhvatan i kompleksan posao. Sada slijedi, kako je kazao, još jedna zahtjevnija faza, a to je faza implementacije, odnosno same provedbe.

Iz Mehanizma za oporavak i otpornost državama članicama EU omogućeno je korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih ulaganja kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.

Hrvatska je 14. svibnja ove godine EK dostavila svoj Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) koji je Komisija 8. srpnja pozitivno ocijenila, a Vijeće EU je 28. srpnja na temelju prijedloga Komisije odobrilo ocjenu plana za oporavak i otpornost.

Time je omogućeno je sklapanje Sporazuma o financiranju između Komisije i RH u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Temeljem tog sporazuma Komisija stavlja Hrvatskoj na raspolaganje financijski doprinos u obliku bespovratne financijske potpore u iznosu od 6,3 milijarde eura.

Iznos od 4,6 milijardi eura na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza do 31. prosinca 2022., a dodatni iznos od 1,7 milijardi eura na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza od 1. siječnja do 31. prosinca 2023., ovisno o ažuriranju maksimalnog financijskog doprinosa za Hrvatsku koje će se provesti u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241.

Komisija će Hrvatskoj izvršiti plaćanje pretfinanciranja u iznosu od 13 posto financijskog doprinosa ili 818,4 milijuna eura, u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu Sporazuma o financiranju, navodi se u obrazloženju odluke Vlade.

Financijski doprinos Komisija isplaćuje u obrocima, koji kao i pretfinanciranje mogu biti isplaćeni u jednoj ili više tranši.

Hrvatska može Komisiji dvaput godišnje podnositi zahtjeve za plaćanje financijskog doprinosa nakon što ostvari relevantne dogovorene ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana.

Reforme i investicije trebaju se provesti najkasnije do 31. kolovoza 2026. godine, a plaćanja financijskog doprinosa izvršavaju se do 31. prosinca 2026. godine, stoji u obrazloženju odluke Vlade.

Manjak proračuna opće države 9 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je manjak u proračunu opće države u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosio 9 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a.

Marić se osvrnuo na makroekonomske pokazatelje koji su imali utjecaja na kretanja u državnom proračunu, prije svega na njegovu prihodnu stranu, istaknuvši podatke Državnog zavoda za statistiku o padu BDP-a u prvom tromjesečju na godišnjoj razini za 0,7 posto a zatim u drugom tromjesečju i rekordni rast od 16,1 posto.

Naveo je i da je u prvih pola godine prosječna inflacija mjerena potrošačkim cijenama iznosila 1,2 posto, pri čemu je najveći doprinos njezinom rastu došao od uvozne komponente, odnosno rasta cijena nafte. Također, ukazao je i na povratak broja osiguranika pri Hrvatskog zavodu za mirovinsko osiguranje krajem lipnja na pretpandemijsku razinu, pri čemu je njihov broj bio 1,6 posto veći nego godinu ranije.

Iznio je podatke da su ukupni proračunski prihodi u prvoj polovini ove godine porasli su 22,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 74,1 milijardu kuna, te da su pritom porezni prihodi uvećani 16,9 posto, na 37,5 milijardi.

"S druge strane, rashodi su povećani za 6,9 milijardi kuna ili 8,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine", naveo je ministar financija, dodavši da su tri ključne odrednice tog povećanja -zdravstvo u kojem je značajan dio povećanja rashoda rezultat dogovora s predstavnicima veledrogerija po pitanju svođenja rokova plaćanja na 180 odnosno 120 dana, potom rashodi za zaposlene u skladu s dogovorima sa sindikatima o povećanju plaća, i mirovine zbog indeksacije.

Kako se navodi u polugodišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna koji je Vlada danas prihvatila, ukupni rashodi državnog proračuna iznosili su 84 milijarde kuna ili 8,9 posto više nego lani.

Rast rashodne strane proračuna prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za lijekove i pomoćni sanitetski materijal za podmirenje dijela dugovanja prema dobavljačima u iznosu od 1,6 milijardi kuna te povećanog transfera Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 2,7 milijardi kuna.

Na rast rashoda utjecalo je i veće izvršenje ukupnih rashoda za zaposlene za 1,1 milijardu kuna što je rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojima se reguliraju plaće zaposlenika u državnim i javnim službama.

Također, povećani su rashodi za program mirovine i mirovinska primanja za 812,7 milijuna kuna, od čega rashodi za mirovine u iznosu 389,6 milijuna kuna radi usklađivanja mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima i prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te 423,7 milijuna kuna uslijed isplate jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovina radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti covid-19, navodi se u izvješću o izvršenju proračuna.

Kako je istaknuo Marić, prema nacionalnoj metodologiji, manjak proračuna opće države u prvom polugodištu iznosio je 9 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a.

Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 9,8 milijardi kuna ili 2,5 posto BDP-a, dok su izvanproračunski korisnici ostvarili višak od milijardu kuna ili 0,3 posto BDP-a, a jedinice lokalne i područne samouprave te županijske uprave za ceste manjak od 175 milijuna kuna ili 0,04 posto BDP-a.

Priprema tranzicije prema čistoj energiji

Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o tržištu električne energije kojim se priprema tranzicija prema čistoj energiji.

Zakonom o tržištu električne energije preuzima se EU-ova direktiva iz 2019. godine o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište za električnu energiju.

"Uspostavljaju se i principi za neometani prijelaz na održivi energetski sustav s niskom razinom emisije ugljika a s ciljem njegove dekabornizacije, te se priprema energetska tranzicija prema čistoj energiji. Isto tako, stvaraju se povoljniji uvjeti za električna vozila, propisuje se uvođenje javno dostupnih i privatnih mjesta za punjenje električnih vozila", kazao je ministar  gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Kupcima se, nadalje, nudi mogućnost izravnog sudjelovanja u proizvodnji, potrošnji i dijeljenju električne energije, a potiče se i slobodno tržišno natjecanje, odnosno prekogranični pristup novim opskrbljivačima električne energije.

Kao jedna od energetskih djelatnosti uvodi se agregiranje kroz mogućnost promjene opskrbljivača i korištenje više opskrbljivača u pojedinim uvjetima.   

Neovisni operator sustava HOPS dužan se, rekao je ministar, organizirati se na temelju toga zakona kao dioničko društvo umjesto društvo s ograničenom odgovornošću što je do sada bio.

Od ponedjeljka počinje popis stanovništva

Od ponedjeljka u Hrvatskoj pod sloganom "Stvorimo zajedno sliku Hrvatske" počinje popis stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj, po prvi puta digitalan i odvijat će se u dvije faze, a građanima je upućen poziv da se odazovu popisu.

Popis je najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje koje obuhvaća tri jedinice – stanovništvo, kućanstva i stanove, a Ravnateljica Držanog zavoda za statistiku Lidija Brković istaknula je u četvrtak da su podaci koji se prikupljaju popisom nužni za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja.

Cilj je utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i obilježjima kućanstava i stanova.

Popis se provodi prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. godine u 24 sata, što se smatra referentnom trenutkom popisa, rekla je Brković.

Popisuju se državljani Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koji imaju prebivalište u Hrvatskoj te osobe koje u referentnom trenutku popisa imaju boravište u Hrvatskoj.

"Svi individualni podaci prikupljeni popisom statistički su povjerljivi i službena su tajna te se objavljuju isključivo u zbirnom obliku u skladu sa Zakonom o službenoj statistici", naglasila je.

Prvi put digitalno popisivanje

Ovogodišnji je popis jedinstven po načinu prikupljanja podataka jer se prikupljaju digitalno, a prva faza, samopopisivanje, traje od 13. do 26. rujna, dok druga faza, terensko popisivanje, počinje 27. rujna i traje do 17. listopada.

U prvoj fazi popisa građani će moći samostalno popisati sebe i sve članove svoga kućanstva kroz elektronički sustav e-građani.

"Pravilo samopopisivanja je 'jedna vjerodajnica - jedno kućanstvo', što znači da ako se više članova u kućanstvu koristi sustavom e-građani, samo jedan član kućanstva popisuje ostale članove kućanstva, kućanstvo i stan", navela je.

Istaknula je da takav način samopopisivanja omogućava sigurnu i napredno digitalnu komunikaciju s građanima u vrijeme kad im to najviše odgovara.

U drugoj fazi popisa na teren izlaze popisivači koji će putem osobnih intervjua sa stanovništvom i uz pomoć elektronskih uređaja popisati sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale.

"Situacija nastala zbog pojave covida-19 postavila je mnoge izazove u gotovo svim društveno-ekonomskim područjima, pa tako i u provedi popisa. Državni zavod za statistiku poduzet će sve mjere za uspješno provođenje preporuka i mjera Stožera civilne zaštite", istaknula je Brković.

Pozvala je članove Vlade i građane da iskoriste mogućnost samostalnog popisivanja, na taj način podrže uspjeh prvog digitalnog popisa stanovništva i tako pomognu da "stvorimo zajedno sliku Hrvatske".

Usvojen novi Program mjera za obnovu

Vlada je donijela Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, kojim su korigirane cijene izvođenja radova zbog rasta cijena na tržištu i produljeni rokovi za predaju zahtjeva iz obnove.

Također, legalnost objekta više nije uvjet za ostvarivanje novčane pomoći za privremenu pomoć i hitne intervencije, rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ocijenivši da će se tim izmjenama ubrzati postupak obnove. 

U program mjera ugrađeni su rezultati studije u kojoj je provedena preliminarna identifikacija rizičnih geoloških procesa i pojava likvefakcije, vrtača i klizišta, izrađena u suradnji s Rudarsko-geološko- naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, kazao je Horvat. 

Prema novim mjerama, kod samoobnove obiteljske kuće na području proglašene katastrofe vlasnik obiteljske kuće moći će sam organizirati izradu elaborata i projektne dokumentacije i izvesti radove, a nadzor nad izvedenim radovima i isplatu obavit će Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje.

Također, dodatno su uređeni postupak privremene pohrane stvari i pitanje privremenog skladištenja građevinskog materijala i postupanje s njima.

Jasnije se definiraju sadržaji bitne tehničke dokumentacije u obnovi, završno izviješće nadzornog inženjera i pisana izjava izvođača u izvedbenim radovima te se dodatno uređuju potrebni elementi za sve ključne sudionike u obnovi i produljuju rokovi za podnošenje zahtjeva.

Od sada će, osim za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, građani moći ostvariti novčanu pomoć za izradu projekta obnove konstrukcije zgrade i projekta za cjelovitu obnovu, a rok za podnešenje tog zahtjeva produžuje se do 31. prosinca 2030.

Rok za predaju zahtjeva za novčanu pomoć za privremenu zaštitu potresom oštećene zgrade produljen je do 31. prosinca 2022., a zahtjev za uklanjanje potresom uništene višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade moći će predati do 31. prosinca 2025.

Odbijena interpelacija o radu Vlade vezana uz proces obnove

Vlada je Hrvatskome saboru predložila odbijanje interpelacije o njezinom radu vezanom uz provedbu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, a u izvješću upućenom zastupnicima navela je aktivnosti koje je provela kako bi se sanirale posljedice potresa.

Navevši kako Vlada odbija navode interpelacije 25 SDP-ovih zastupnika da se obnova ne odvija zadovoljavajućom dinamikom, ministar Darko Horvat istaknuo je kako je, da bi se taj skup i dug proces mogao provesti, ključno i nužno osigurati potrebna financijska sredstva, osobito iz europskih i drugih međunarodnih izvora.

Podsjetio je kako je Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti EU za saniranje štete potresom oštećenih zgrada osigurano ukupno 5,1 milijardi kuna pomoći te da joj je krajem prošle godine isplaćen predujam u visini od 668 milijuna kuna.

To je najveći predujam ikad isplaćen za elementarnu nepogodu od godine osnivanja Fonda solidarnosti, 2002. godine, istaknuo je.

Resorna ministarstva i provedbena tijela do sada su objavila 12 javnih poziva za dostavu projektnih prijedloga kojima je, kaže Horvat, zaprimljeno više od 370 projektnih prijedloga te je potpisano više od 200 ugovora ukupne vrijednosti veće od 5,4 milijardi kuna.

Pored toga, dio novca osiguran je iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti u iznosu od 5,9 milijardi kuna, a s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za projekte obnove potpisan je zajam u vrijednosti od 200 milijuna dolara.

Do 7. rujna Ministarstvo prostornog uređenje graditeljstva i državne imovine zaprimilo je 13.057 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijskih obveza.

U segmentu hitnih intervencija, Ministarstvo je do sada riješilo 1729 zahtjeva od zaprimljenih 2183, čime je za navedene aktivnosti odobreno više od 60 milijuna kuna, naveo je Horvat.

Mjesečnim isplatama za najamninu zamjenskog stana u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji obuhvaćeno je 747 osoba, a u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji 393 osobe te je isplaćeno više 20 milijuna kuna, dodao je.

Maksimalni iznosa jamstva u Programu "ESIF jamstva" povećan na 10 milijuna eura

Vlada je maksimalan iznos pojedinačnih jamstava iz programa "ESIF jamstva" Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, podigla s četiri na deset milijuna eura.

Uvjet je da se kod jamstava većih od četiri milijuna eura jamči do najviše 50 posto glavnice kredita/leasinga.

Ministar Ćorić rekao je da je dizanje iznosa jamstava neophodno jer se dosadašnji iznos jamstava pokazao premalen kod većih, kapitalnih investicija zbog čega se bankama odobravao manji postotak jamstva ili je banka bila primorana razdijeliti investiciju na dva kredita kako bi bila adekvatno osigurana.

U obrazloženju odluke Vlade se navodi kako je po Programu "ESIF jamstva" Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za ESIF Pojedinačna jamstva do sada odobreno 475 jamstava u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi kuna.

Vermilionu produženje istražnog razdoblja

Donesena je i Odluka o produljenju istražnog razdoblja u svrhu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na istražnom prostoru ugljikovodika „SA-10“, koje obuhvaća Vukovarsko-srijemsku te manje dijelove Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije, tvrtki Vermilion Zagreb Exploration.

Naime, pandemija covida obustavila je neke aktivnosti pa Vermilion nije u cijelosti ispunio minimalnu ugovornu radnu obvezu, te mora dovršiti seizmičko snimanje i izraditi istražnu bušotinu.

Razdoblje više sile uzrokovano pandemijom  trajalo je od 18. ožujka do 15. srpnja 2020., dok razdoblje II. istražne faze za istražni prostor ugljikovodika "SA-10“ istječe 8. listopada 2021.

Istražno razdoblje sukladno zakonu traje najduže pet godina te se dijeli na dvije istražne faze, pri čemu prva traje tri, a druga dvije godine. Istražno razdoblje može se na zahtjev investitora zbog opravdanih razloga produljiti najviše dva puta tijekom trajanja i to tako da svako produljenje može trajati najviše šest mjeseci.

Izmijenjena je i dopunjena Uredba o osnivanju Imunološkog zavoda

Vlada je usvojila izmijenjenu i dopunjenu Uredbu o osnivanju Imunološkog zavoda.

Ministar zdravstva Vili Beroš podsjetio je da je Vlada 30. srpnja 2015. donijela Odluku o pokretanju postupka radi preoblikovanja trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu Imunološki zavod za obavljanje djelatnosti zdravstva. Sukladno navedenoj Odluci donesena je Uredba o osnivanju Imunološkog zavoda kao javne ustanove.
 
Nadalje, Vlada je 2. lipnja 2021. donijela Zaključak kojim je prihvatila Okvir i smjernice Plana provedbe revitalizacije proizvodnje Imunološkog zavoda te je zadužila resorna ministarstva i druga tijela da, u okviru svoje nadležnosti predlože na donošenje Vladi akte za provedbu navedenog Zaključka.
 
U provedbi Zaključka, kazao je ministar Beroš, planira se prijenos imovine i obveza trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. na Republiku Hrvatsku kojim društvo prestaje. Nakon stupanja na snagu ugovora o prijenosu imovine, Vlada Republike Hrvatske će posebnim aktom prenijeti na ustanovu samo onu imovinu koja se može upotrijebiti za revitalizaciju proizvodnje imunoloških lijekova.
 
Slijedom navedenog, bilo je potrebno uskladiti Uredbu o osnivanju Imunološkog zavoda sa Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 14. lipnja 2018. i Zaključkom Vlade od 02. lipnja 2021. te proširiti djelatnost Ustanove obzirom na iskazane potrebe.


Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti