Posebno je važna tranzicija s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije

Premijer Andrej Plenković kazao je u Bakuu da je cilj ovogodišnjeg COP-a da pregovarači pokušaju dogovoriti povećanje dosadašnjeg iznosa od 100 milijardi dolara, koje razvijene zemlje izdvajaju za klimatsku tranziciju zemalja u razvoju. Rekao je i da bi države koje su duže industrijalizirane trebale financijski pomoći da nova gospodarstva ne emitiraju toliko stakleničkih plinova koliko bi inače činila.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Bakuu je sudjelovao na 29. konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 29) te sastanku na vrhu „World Climate Action Summit“.

U izjavi medijima, premijer je kazao da je cilj ovogodišnjeg COP-a da pregovarači pokušaju dogovoriti povećanje dosadašnjeg iznosa od 100 milijardi dolara, koje razvijene zemlje izdvajaju za klimatsku tranziciju zemalja u razvoju.

"Sada je ambicija da se to otprilike udvostruči kako bi ta izdvajanja koje razvijene zemlje mogu dati u fond za one manje razvijene pridonijela tranziciji s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije", ustvrdio je.

Dodao je i da je udvostručenje iznosa predmet pregovora koji će biti zahtjevni. 

"Oni koji su duže razvijeni, duže industrijalizirani, koji su kroz prošlost emitirali više dodatnih emisija stakleničkih plinova, nisu u istoj poziciji kao i oni koji su recentno u jednom dinamičnom razvoju. I oni koji su to radili prije trebali bi financijski pomoći da nove ekonomije i ubrzano rastuće industrije ne emitiraju toliko stakleničkih plinova koliko bi inače činile", kazao je Plenković.

Hrvatska ima cilj do 2030. podići obnovljive izvore energije

Poručio je da Hrvatska ima cilj da trenutnih 29 posto obnovljivih izvora energije podigne na 42 posto do 2030 godine.

Premijer je upozorio do će kraja desetljeća cijeli svijet doći na sami vrh rezervi ugljena i nafte, a 2040. na sam vrh rezervi plina.

"Ta prekretnica znači jednu potpuno novi arhitekturu priuštivosti, odnosno cijena energenata. Zato je ta tranzicija s fosilnih goriva na obnovljive izvore posebno važna", poručio je. 

Naglasio je da je Hrvatska dosad demonstrirala visoki rast gospodarstva, rekavši da će on u ovoj godini biti puno veći nego što su dodatne emisije stakleničkih plinova.

"Koncepcijski se prilagođavamo tome da i dalje rastemo dalje, ali da ne ugrožavamo naš okoliš i klimatske promjene koje će utjecati na život, ne samo budućih generacija nego i onih koje su s nama", kazao je Plenković.

Susret s kazahstanskim predsjednikom

Predsjednik Vlade Plenković se na marginama konferencije sastao s kazahstanskim predsjednikom Kasimom-Žomartom Tokajevim, s kojim je razgovarao o unaprjeđenju gospodarske suradnje između dvije zemlje.

"Napravili smo dobar memorandum o suradnji u gospodarstvu kao i zaštiti ulaganja. Niz hrvatskih kompanija je na velikom kazahstanskom tržištu, koje je zaista pulsirajuće. To je jedno gospodarstvo koje se diže i zato je dobro da smo tu prisutni", rekao je.

Premijer je kazao da Kazahstan ima ambicije ulagati u nuklearnu energiju bez obzira na velike rezerve plina, nafte i ugljena koje imaju, dodavši da se u toj zemlji nalazi 47 posto svjetskog urana i njihova uloga je važna za razvoj nuklearne energije. 

Podsjetio je da je Hrvatska osma od 193 zemlje UN-a u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja. 

"Zato je važno da na ovakvim konferencijama još bolje kalibriramo mjere koje poduzimamo tamo gdje je najvažnije jer se pitanje klimatskih promjena odnosi na nas svih osam milijardi. To nije samo pitanje jedne zemlje, jednoga naroda, bez obzira koliko bili brojni", poručio je Plenković.

Pisane vijesti