- Objavljeno: 17.01.2020.
Postrojenja poput kompresorske stanice u Velikoj Ludini, Hrvatsku čine nezaobilaznom na energetskoj karti Europe
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je svečano pustio u rad prvu kompresorsku stanicu na hrvatskom plinskom transportnom sustavu u Velikoj Ludini. Uz predsjednika Vlade, svečanosti su nazočili i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i ministar državne imovine Mario Banožić.
U prigodnom obraćanju, predsjednik Vlade kazao je da se ovim novim postrojenjem na našem sustavu opskrbe i otpreme plinom te dvosmjernim transportom plina daje nova, strateška dimenzija energetske sigurnosti i sigurnosti opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj te otvaraju daljnje mogućnosti suradnje s Mađarskom i drugim zemljama Srednje i Istočne Europe.Iskoraci koji Hrvatsku ucrtavaju na kartu europske kritične infrastrukture
"Investicija je u skladu i s odgovarajućom regulativom Europske unije, s našim strateškim određenjem da je izgradimo, donijela je novu kvalitetu energetske sigurnosti, u skladu je i s onim što želimo kroz Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske i očekujem da Plinacro čiji je predstavnik ovdje spomenuo i projekt otpreme plina od LNG terminala na Krku, projekt od Omišlja do Zlobina, angažirano nastavi graditi i investirati, kao i druge projekte koji se odnose na energetsku sigurnost, a posebno plin", poručio je Plenković.
Izrazio je zadovoljstvo što Hrvatska na ovaj način čini iskorake koji će omogućiti da na karti Europe postrojenja poput ovoga budu dio europske kritične infrastrukture i na taj način bude nezaobilazna u onome što je i dio Vladinog programa predsjedanja Europskom unijom.
Primjer jačanja energetske infrastrukture Hrvatske i Europe
"Upravo ovakvi objekti konkretni su primjeri jačanja energetske infrastrukture u Hrvatskoj i u Europi.
"Čestitam svima koji su pridonijeli, naravno i izvođačima koji su to napravili u roku", kazao je na Plenković na kraju svog obraćanja.
Novinare je zanimalo je li premijer zabrinut zbog, zasad skromnog interesa za zakup kapaciteta na Krku, te zbog mađarske uloge u tome.
"Projekt ide, mi smo se za njega strateški opredijelili, dobili smo dio financiranja tog projekta iz Europske unije, 101 milijun eura, a ostala sredstva ćemo namaknuti odlukom Vlade dakle, iz proračuna i to u faznom financiranju. Smatramo da taj projekt ima svoju svrhu i da će, kako se bude dovršavala njegova realizacija, biti riješeno i pitanje zakupa, uključivši u konačnici i pregovore koji se vode s Mađarskom, odnosno mađarskim kompanijama", odgovorio je premijer.
Vlada je ostvarila brojna postignuća zahvaljujući političkoj stabilnosti
Upitan o aktualnim zbivanjima na političkoj sceni i u HDZ-u uoči unutarstranačkih izbora, Plenković je istaknuo važnost političke stabilnosti, zahvaljujući kojoj je su od 2016., kad je Hrvatska bila u nezavidnom položaju, ostvarila brojne rezultate.
"Cijeloj Hrvatskoj obećali smo nekoliko bitnih političkih točaka: vratiti u zemlju političku stabilnost i to je bilo načelo kojeg se držimo, ostvarujemo je s onima s kojima možemo pronaći zajedničke dodirne točke u programskom radu Vlade, koje su dobre za građane. Bez parlamentarne većine, nema realizacije niti jednog projekta, kazao je – nema ni zdravog gospodarskog rasta, niti vraćanja Hrvatske na investicijski rejting, apsorpcije europskih fondova na razini od 83%, bez nje ne bi bilo ni jačanja položaja hrvatskih branitelja, Hrvatske vojske i policije, niti ovakvih ulaganja u energetske i prometne projekte".
Nije svaki gospodarski rast isti
Ustvrdio je da neke činjenice o gospodarskom rastu kojeg je Vlada postigla, i koji se bitno razlikuje od onog ranijih Vlada, nisu dobro prepoznate.
"Ako imate gospodarski rast od 3%, a istodobno razdužujete Hrvatsku, smanjujete zaduženja, onda taj rast ima smisla. Nije isto imati rast od 5% i dizati zaduženja za 10%. To je vježba odgovorne politike, proračunskih prihoda i proračunskih rashoda, poticanja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj da ulažu i time generiraju i gospodarski rast i nova radna mjesta", napomenuo je.
Dodao je da je treća važna tema društvena solidarnost koja podrazumijeva rast minimalnih, prosječnih i medijalnih plaća, cijelog sustava socijalne skrbi, rješavanje brojnih problema i u zdravstvenom sustavu, mjera demografske revitalizacije.
Podsjetio je na sve što je Vlada građanima učinila poreznim rasterećenjima građanima i to u četiri vala, sa 9 milijardi kuna, kao i administrativnim rasterećenjima.
"Idemo dalje u smanjivanje neporeznih davanja i u daljnje liberalizacije pojedinih profesija", kazao je, dodajući da će to dovesti do veće konkurentnosti i, u konačnici, veće ekonomske aktivnosti te se također odraziti na ovaj treći cilj.
"Kad je riječ o četvrtom cilju, koji se ticao jačanja hrvatskog međunarodnog položaja došli smo na razinu koja je, uopće, bez komparativne referentne točke u zadnjih trideset godina", podsjetio je predsjednik Vlade na ključna postignuća koja ne bi bila moguća bez političke stabilnosti u Hrvatskoj.