- Objavljeno: 12.01.2017.
Potpredsjednica Dalić: Sveukupan cilj aktivnosti u okviru Europskog semestra jest snažna potpora gospodarskom rastu
Nakon današnje sjednice Vlade, održan je sastanak o koordiniranju aktivnosti u okviru Europskoga semestra.
Po završetku sastanka, novinarima su se obratila potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić, ministar financija Zdravko Marić te ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.Potpredsjednica Dalić potvrdila je da radi o pripremnom sastanku vezanom uz pripremu dokumenata koje Hrvatska treba izraditi u okviru Europskoga semestra kao procesa koordinacije ekonomskih politika između država članica.
„U tom procesu izrađuju se dva dokumenta, Nacionalni program reformi i Program konvergencije“, kazala je potpredsjednica. „Cilj ovog sastanka je da ranije nego do sada krenemo s njihovom pripremom, a još je važnije da postoji puna uključenost svih resora i puna politička podrška svim reformskim mjerama koje će se definirati u okviru ova dva dokumenta. Želimo izbjeći ono što je do sada često bila praksa, da su reformske mjere i prijedlozi koji bi se obuhvatili Nacionalnim programom reformi i Programom konvergencije ostajale na neki način odvojene od ekonomske politike vlade. U ovoj vladi želimo postići jedinstvo ekonomske politike, odluka Vlade o ekonomskoj politici i onoga što predviđamo i planiramo u okviru Europskoga semestra. Ranijim početkom priprema ovih dokumenata želimo spremni, sa svojim mjerama i svojim reformskim prijedlozima dočekati ocjenu Europske komisije o dubinskoj analizi koju provodi i priprema za Hrvatsku temeljem izvještaja o ranom upozorenju. Sveukupan cilj svih aktivnosti jest da osiguramo snažnu podršku i potporu gospodarskome rastu kako bismo iskoristili pozitivne trendove da on bude još stabilniji i snažniji“, naglasila je potpredsjednica.
Ministar financija Marić govorio je o svom djelokrugu, kazavši da će njegova odgovornost biti u koordiniranju aktivnosti vezanih uz izradu Programa konvergencije. „To nije stvar samo tih dvaju dokumenata, kao obveze države članice, nego se oni nadovezuju i povezani su s našim proračunom i strateškim planiranjem proračuna, dakle ne samo u smislu isticanja nekakvih namjera, nego i samog djelovanja. Program konvergencije u svojoj srži ima i propisanu određenu formu, čitav niz tehničkih detalja, poglavito onih koji se tiču javnog duga. Napomenut ću da smo mi već 2016. završili duboko unutar mastriških kriterija od 3%, ali još uvijek taj javni dug ostaje ono na čemu moramo dodatno raditi. Dinamika smanjivanja zabilježena 2016. koju mi kao Vlada predviđamo ne samo u nastavku mandata, nego općenito u srednjoročnom razdoblju, trebala bi odgovarati i biti na tragu očekivanoga, a prije svega izlazak iz procedure prekomjernog deficita. U samom programu konvergencije bavit ćemo se raznim testovima osjetljivosti: što poduzimati u različitim scenarijima, što ako dođe do porasta kamatnih stopa, deprecijacije valute, nižeg rasta od predviđenog. Program konvergencije usko je vezan uz Nacionalni program reformi, i kao takav integralni je dio cjelokupnog proračunskog i srednjoročnog strateškog procesa planiranja i djelovanja“, kazao je ministar Marić.
Potpredsjednik Kovačić dodao je da je, što se tiče mišljenja Europske komisije o potrebi reformi koje se očekuju od nas, jedna od najbitnijih reforma javne uprave, koja ide za povećanjem kvalitete života građana u Republici Hrvatskoj i stvaranje kvalitetne poduzetničke klime za pokretanje gospodarstva.
„Do prosinca 2016. Akcijski plan nije bio usvojen; prijetila nam je moguća suspenzija i Vlada je shvatila ozbiljnost problema. Akcijski plan je usvojen i poslan na potvrdu u Europsku komisiju. Ukoliko ga Komisija potvrdi, omogućena su nam sredstva u iznosu od oko 900 milijuna kuna za pokretanje kompletne reforme javne uprave. Naravno da je Akcijski plan ambiciozan, s obzirom da se do sada na tome planu nije puno napravilo, jer mi ne kasnimo godinu ili dvije, nego kasnimo i cijelo desetljeće. Od nas se očekuje pregnuće svih mogućih intelektualnih kapaciteta u području javne uprave za ostvarenje pojedinih mjera i ciljeva“, rekao je potpredsjednik Kovačić.
Ministrica Žalac kazala je da je, u kontekstu Nacionalnog programa reformi, kao zaključak onoga što treba provesti u ovoj financijskoj perspektivi, pojednostavljenje sustava. „Nastojat ćemo na tome, s obzirom da je na prošloj vladi u lipnju usvojen Akcijski plan o pojednostavljenju sustava upravljanja i kontrole i Operativni program konkurentnost i kohezija, uvidjeli smo da je procedura prilično otežavajuća za krajnjeg korisnika. Ići ćemo s novom uredbom o sustavu upravljanja i kontrole Operativnog programa konkurentnost i kohezija za koje je zaduženo naše ministarstvo kao upravljačko tijelo. Time ćemo, prije svega pojačati korištenje fondova EU ubrzati procedure objave natječaja, a u konačnici i evaluacije projekata. To smo i sami zacrtali u programu Vlade od 2016.-2020. Ono što ocjenjujem kao dobro u 2016. je 9 milijardi kuna iz europskog proračuna. Sigurno je da smo po prvi puta 100 posto neto primateljica i to zaista daje vjetar u leđa svim resorima u našim nastojanjima za povlačenje što više sredstava iz europskih fondova za krajnje korisnike, prije svega za ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske. Spomenula bih „Projekt Slavonija“ s obzirom da on generira iz četiri operativna programa trenutno na raspolaganju prije svega 2,5 mlrd eura u ovoj financijskoj perspektivi s rokom isplate do 2023. To je nešto što je zaista dobro i što je pretpostavka za decentralizirano upravljanje EU fondovima u novoj financijskoj perspektivi. U suradnji sa svim tijelima u sustavu puno bolje ćemo povlačiti sredstva, a u konačnici osigurati predispozicije za ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske, što je jedan od prioriteta ove Vlade", zaključila je ministrica Žalac.