- Objavljeno: 11.12.2016.
Potpredsjednica Vlade Dalić za Večernji list: Hrvatska mora gospodarski rasti na izvozu i investicijama
Potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva Martinu Dalić intervjuirali smo na kraju njezina radnog dana, oko sedam navečer. Otkad je preuzela mjesto u Vladi, krenula je punim tempom, tamošnji zaposlenici kažu da takav slučaj nisu imali jer održava sastanak za sastankom, od ranog jutra do kasno navečer, sluša probleme gospodarstvenika i na temelju toga već je krenula s prvim potezima.
Sa sastancima ne stajete. Na koje su vas probleme upozoravali gospodarstvenici i institucije?
- Želim iz prve ruke čuti što muči poduzetnike i kako im država najbolje može pomoći. Sastala sam se s predstavnicima komora, HUP-a, Udruge izvoznika, Udruge izvoznika softvera... U Karlovcu sam počela i niz sastanaka na kojima želim ostvariti izravni kontakt s poduzetnicima. Sljedeći takav sastanak održat će se u Varaždinu. Želim čuti što poduzetnici kažu i razmjenjivati s njima razmišljanja o mogućim rješenjima problema. U dosadašnjim razgovorima najviše su isticali potrebu za daljnjim snižavanjem troškova poslovanja, smanjenjem prenormiranosti regulatornog okruženja, boljom usklađenosti obrazovanja s njihovim potrebama zapošljavanja, a pozdravili su poreznu reformu.
I što će se konkretno od zahtjeva uskoro poduzeti?
- U ovom trenutku Ministarstvo se fokusira na pripremu i koordinaciju mjera koje će rezultirati smanjenjem troškova koji dolaze od prekomjernih administrativnih zahtjeva. Riječ je o provedbi do sada prikupljenih sugestija poduzetnika u sedam gospodarskih područja uključujući sanitarno-higijenske uvjete i zaštitu na radu. Pripremamo također veliki projekt sustavnog pregleda zakona bitnih za kvalitetu uvjeta poslovanja. Odmah u siječnju u svojstvu potpredsjednice namjeravam pokrenuti međuresornu radnu skupinu za smanjivanje neporeznih nameta, naravno, uz sudjelovanje poduzetnika. Konačan cilj je značajan pomak na Doing Business svjetskoj ljestvici, što će biti konkretan pokazatelj konačnog unapređenja poslovne klime u zemlji kojoj svi težimo. Pred nama je velik posao postizanja bolje međuresorne koordinacije, razni dijelovi javne uprave moraju naučiti bolje međusobno surađivati i komunicirati, a jedan od ciljeva nam je da država od poduzetnika više ne traži prilaganje dokumenata koje može sama pribaviti. Time smo se rukovodili, primjerice, i kod izmjena Zakona o javnoj nabavi.
Ključnim za rast izdvajate izvoz i investicije?
- Smatram da Vlada mora učiniti sve kako država ne bi bila glavni i najčešće spominjan izvor poteškoća u poslovanju. Država mora voditi politiku i inicirati promjene i reforme koje će osigurati kvalitetan i poticajan okvir za poslovanje, a ne se pojavljivati kao prepreka i ograničavajući faktor poduzetničkoj inicijativi, a time i gospodarskom rastu. To je proces koji traži institucionalno jačanje i promjene na strani države, ali je nužan zbog snažnijih i dugotrajno održivih osnova za rast.
Znači i šire od same promjene zakona?
- Uspješna provedba ključ je uspjeha bilo koje promjene ili reforme. I upornost u provedbi. Meni je sasvim jasno da promjene važne za stvaranje kvalitetnijeg i poticajnijeg poslovnog okruženje neće ići sasvim glatko i bez otpora. Posebno stoga što to zahtijeva napor različitih resora. Međutim, bit ćemo uporni.
Što izvoznici izdvajaju i što za njih možete napraviti?
- Od već predloženih i donesenih mjera i izvoznici će imati koristi. Oni su posebno osjetljivi na promjene koje povećavaju troškove, pa zato s posebnom pažnjom treba pratiti kako se pojedine mjere na njih odražavaju. Moramo raditi na jačanju hrvatske konkurentnosti jer bez toga ne možemo očekivati snažniji rast izvoza, a on nam je prijeko potreban ako želimo održiv i snažniji ekonomski rast. Rast temeljen isključivo na domaćoj potrošnji već se pokazao kao model koji ne jamči stabilnost. I zato, dok potičemo potrošnju, što svakako treba činiti, ne smijemo zaboraviti propulzivne, izvozno orijentirane industrije, od ICT-a do turizma.
Najavljujete izmjene u zakonu o strateškim projektima?
- Krajnji je cilj da takav zakon nemamo, jer je riječ o zakonu kojim država ubrzava i pojednostavnjuje postupke koje bi ionako na takav način trebalo provoditi, ali u sadašnjoj praksi to nažalost nije slučaj. Moramo istodobno raditi na tome da uklonimo potrebu za postojanjem takvog zakona, a u međuvremenu ga moramo učiniti jednostavnijim s obzirom na to da je od njegova donošenja vrlo malo privatnih investicijskih projekata došlo do tog statusa, pa su očito potrebne promjene u nekim odredbama. Primjerice, jamstva koja investitor treba osigurati.
Dakle, cilj je mjerama obuhvatiti sve poduzetnike?
- Danas, kada je energetika prešla u resor zaštite okoliša, Ministarstvo se puno više može usmjeriti na horizontalne mjere od kojih će koristi imati cijelo gospodarstvo.
Kako ćete educirati ljude koji budu provodili javnu nabavu, odnosno kako ih natjerati da se više ne vode odabirom kroz kriterij najniže cijene?
- Nema razloga za strah od primjene ekonomski najpovoljnije ponude u provođenju javnih nabava. Zakonske odredbe su jasne i definirani su kriteriji koji će se koristiti u ocjeni ponude. Kroz sljedećih šest mjeseci organizirat ćemo edukacije, a uz potporu sredstava fondova EU izradit ćemo i priručnike te napraviti smjernice koje će javni naručitelji moći koristiti prilikom pripreme i odlučivanja. Naravno, bilo bi loše da sadašnju praksu najniže cijene zamijeni praksa u kojoj cijena redovito čini 90% kriterija za odabir samo zato što je to maksimalni ponder cijene. Najniža cijena se često koristila zato što je to bilo najjednostavnije i činilo se najsigurnije. Međutim, to je samo na prvi pogled tako jer su poznati primjeri loših proizvoda i usluga koji su nabavljeni jer su bili najjeftiniji ili se išlo na ruku određenim naručiteljima. U konačnici bismo željeli doći do toga da se kroz javnu nabavu kupuje najbolji omjer cijene i kvalitete koji si naručitelj može priuštiti.
Kao potpredsjednica Vlade surađujete sa svim ministrima iz resora gospodarstva, a isto tako priča se i o važnoj temi, budućnosti Ine.
- Stajalište Vlade je jasno izrečeno - Ina mora biti vertikalno ustrojena i regionalno relevantna kompanija. Hrvatska država je i dalje velik dioničar i naši se stavovi moraju uvažavati. Vlada će koristiti sve raspoložive instrumente za zaštitu hrvatskih interesa.
S ministrom državne imovine surađujete i na rješenju problema u Petrokemiji i Badelu, a isto tako uključeni ste u pronalaženje rješenja u Imunološkom zavodu?
- Situacija s Imunološkim zavodom pokazuje što se događa i kakve posljedice mogu biti ako se problem pokušava rješavati tako da se ignorira tržišno okruženje i realnost te se umjesto toga pribjegava populističkim, ali neodrživim rješenjima. A upravo je tako tome problemu pristupila Vlada Zorana Milanovića pa danas jednu potpuno neprirodnu situaciju da imamo trgovačko društvo i javnu ustanovu, u kojoj zaposlenici unutar javne ustanove plaće primaju iz proračuna, a obveze i imovina su ostale na trgovačkom društvu koje je blokirano i bez uprave. Razumijem nastojanje da se sačuva proizvodnja i znanje, ali u trenutačnoj situaciji treba odmjeriti sve ekonomske i pravne posljedice. Uključujući i troškove za porezne obveznike. U Petrokemiji se rješenje ne može naći bez ulaska strateškog partnera i temeljitog restrukturiranja tvrtke.
Bez obzira, čini se da nismo naučili, a imali smo primjer brodogradnje u kojoj nas čekanje privatizacije i danas košta?
- Točno. Posljednje rate za troškove restrukturiranja bit će isplaćene u 2017., a iako su brodogradilišta preuzeli privatni vlasnici, problema još uvijek ima. Brodogradnja je slučaj koji možda najjasnije pokazuje koliko nominalno dobre namjere zadržavanja važnih tvrtki u državnom vlasništvu mogu biti skupe za porezne obveznike i građane, a usto se onda tako iscrpljene tvrtke privatiziraju i treba im jako dugo vremena da dosegnu potencijal rasta. Za brodogradnju su prije privatizacije ogromni iznosi preuzeti u javni dug, na teret poreznih obveznika. Da se nije toliko odgađala privatizacija, ti su troškovi mogli biti manji, a današnja zaposlenost i poslovanje bolji.
Znači li i to da više neće biti popuštanja pod izlikom nekih interesnih skupina da tvrtka može opstati samo uz pomoć države?
- Ne vidim nijedan razlog zašto bismo kao vlasnik a priori izbjegavali djelomičnu ili potpunu privatizaciju tvrtki koje rade na konkurentom tržištu kao opciju za opstanak i razvoj. Pri tome u tu kategoriju ne ulaze strateške infrastrukturne tvrtke za koje je Vlada jasno rekla da moraju ostati u vlasništvu države, ali se i njima treba kvalitetnije upravljati.
U susretu s obrtnicima sigurno ste čuli neke za njih specifične zahtjeve?
- Da, probleme poput neadekvatnog sustava obrazovanja i nedostatka kadrova koje obrtništvo treba, tj. majstorskih znanja. Inicirali smo kontakte s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kako bismo zajedno našli rješenja i došli do usklađivanja sustava obrazovanja i potreba tržišta.
Osobe iz institucija i realnog sektora koje su se s vama našle kažu da ste u visokom ritmu, voljni slušati i poduzimati brze mjere. Kada vam počinje i završava radni dan?
- Protekla dva mjeseca jesu bila intenzivna i vjerujem da će tako ostati i u budućnosti. Krećem od kuće oko pola osam i vratim se oko devet navečer. Mislim da taj intenzivni ritam imaju i drugi kolege u Vladi.
Ministarstvo gospodarstva vam je novi resor, jer ste karijeru gradili kao makroekonomist, dugi period bili u Ministarstvu financija i u privatnom sektoru, opet vezani za financije. Je li promjena velika?
- Funkcija u Ministarstvu gospodarstva i pozicija potpredsjednice Vlade daju mi puno širi prostor za rad i otvaraju veće mogućnosti da pokrećem, iniciram i koordiniram aktivnosti u cilju rasta gospodarstva. Kroz ovu poziciju želim dati svoj doprinos pokretanju širih promjena koje će donijeti bolju klimu u poduzetništvu i manje prepreka za poslovanje, a time u konačnici i veći gospodarski rast. Koji će građani ove zemlje osjetiti i na vlastitom životnom standardu.
Razgovarala: Lidija Kiseljak
Večernji list, 11. prosinca 2016.