Potpredsjednik Božinović za JL : Krenuli smo na nositelje organiziranog kriminala koje nitko nije dirao desetljećima

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govorio je za Jutarnji list o migrantskoj krizi, postupanju hrvatske policije i odnosima u HDZ-u

Gospodine Božinoviću, bili ste u najužem krugu ljudi premijera Plenkovića kad se odlučivalo o smjenama ministara i izboru novih? Jesu li po vama ove smjene posljedica sumnji na korupciju, iznuđene zbog napisa u medijima, ili priprema za predstojeće izbore?

Posljednjih mjeseci nakupila se impresivna količina raznih otkrića i događaja, spekulacija i konstrukcija. U toj nezdravoj atmosferi u kojoj se doista više od šume nije vidjelo stablo, trebalo je prerezati i odvažiti se na odlučne poteze, što je predsjednik Vlade i napravio.

Je li točno da je dio ljudi u HDZ-u izrazito nezadovoljan smjenom ministra Tolušića i da se sprema protuudar na predsjednika HDZ-a i premijera Plenkovića?

Ne sprema se nikakav protuudar na predsjednika Plenkovića i ništa se dramatično ne događa. Koliko znam, između predsjednika Plenkovića i bivšeg ministra Tolušića nema otvorenih pitanja.

Kako vi ocjenjujete ponašanje vaših koalicijskih partnera, posebno HNS-a i Matije Posavca. Hoće li po vama biti izvanrednih izbora?

Ne vidim zašto bi bilo izvanrednih izbora. Vlada ima stabilnu većinu u Hrvatskom saboru i radi na ostvarenju svojih zacrtanih ciljeva. Ova Vlada radi na svim poljima koja su od vitalnog značaja za naše građane: podizanju plaća, smanjenju nezaposlenosti, povećanju zaposlenosti, vodi uredne javne financije i to nakon niza vlada koje su to neuspješno pokušavale. A što je najvažnije, radi na stabilnosti institucija.

Idu li ove promjene u Vladi u prilog predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović u kampanji za novi mandat? Je li točno da je smjena Gabrijele Žalac iznuđena na Pantovčaku?

Ničija smjena nije iznuđena, ni na Pantovčaku, ni drugdje. Predsjednica Grabar-Kitarović će svoju kampanju znati voditi, a HDZ će je u tome podržati.

Kao potpredsjednik Vlade zaduženi ste i za ljudska prava. Je li funkcija ministra unutarnjih poslova sama po sebi spojiva sa zaštitom ljudskih prava?

Policijski sustav kao rijetko koji ima ovlasti zadiranja u ljudska prava u određenim situacijama. Ako ćemo stvari banalizirati, da, policija je ovlaštena ograničavati prava i ovlaštena je primjenjivati sredstva prisile. Riješimo to jednom zauvijek: policija je ovlaštena pod uvjetima i na način kako to propisuje zakon ograničavati određena prava i primjenjivati sredstva prisile.

No, opet naglašavam, u skladu sa zakonom i uz ispunjenje uvjeta koje zakon propisuje. S druge strane, policija je prva i u zaštiti ljudskih prava, zaštiti života i sigurnosti ljudi i njihove imovine. Policija je preventivno-represivni sustav, ali nikako nije isključivo i samo jedno ili samo drugo.

Pisalo se kako USKOK provjerava “slučajeve” Lovre Kuščevića i Gorana Marića. Znate li što o tome, radi li USKOK te predmete samostalno ili u suradnji s policijom. Ima li policija otvorene ruke u istragama protiv aktualnih dužnosnika?

I sami ste rekli - ‘pisalo se kako USKOK provjerava...’. Dakle, toliko o tome.

Policija na zahtjev USKOK-a uvijek poduzima potrebne mjere i radnje u svakom konkretnom predmetu, to joj je u opisu posla. Policija po definiciji ne smije raditi razliku u svom postupanju nego djelovati neovisno, na temelju zakonom propisanih ovlasti i prema pravilima struke, bez obzira na status ili društveni položaj osobe nad kojom provodi izvide. Na tome inzistiram od početka mandata i na tome ću ustrajati do kraja.

Što je s predmetom Milijana Brkića? Je li sumnjiv ili nije? Kada će policija otvoriti ili zatvoriti njegov predmet?

Ja kao ministar o tome niti mogu niti hoću nagađati, ali mogu načelno ponoviti da policija samostalno ili u koordinaciji s nadležnim državnim odvjetništvima provodi kriminalistička istraživanja i kada utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjeno neko kazneno djelo, podnosi kaznenu prijavu.

Ubijen je njemački turist, kako kao ministar ocjenjujete sigurnost Hrvatske kao turističke zemlje, je li turistička sezona sigurna?

Osuđujem svako nasilje, a ubojstvo je djelo koje uvijek utječe na osjećaj sigurnosti i naših građana i gostiju. Kriminalitet je realnost svih društava, i on ponekad ima motiv, a ponekad nema ili je bizaran. Hrvatska policija se tu pokazala doraslom, brzom i efikasnom. Hrvatska je sigurna zemlja, a to jamči hrvatska policija.

Što rade policajci u sitne sate u noćnim klubovima. Jeste li ustanovili je li splitski policajac ranjen u noćnom klubu radio u fušu? Hoće li biti sankcija ako se to ustanovi?

Policijski službenik PU splitsko-dalmatinske koji je 19. srpnja teško ozlijeđen kod ulaza u ugostiteljski objekt na Bačvicama u Splitu u trenutku napada bio je izvan službe. Do sada nisu potvrđene informacije, ali vam mogu reći da se u sklopu kriminalističkog istraživanja, osim svih okolnosti konkretnog kaznenog djela, obavljaju i provjere u smjeru koji bi trebao potvrditi ili opovrgnuti sumnje da je policijski službenik u ugostiteljskom objektu gdje je i ozlijeđen nezakonito obavljao poslove redara.

Unazad 10 godina protiv sedam policajaca pokrenuti su disciplinski postupci te je u jednom slučaju izrečena kazna prestanka državne službe, u dva uvjetnog prestanka državne službe, a u preostala četiri izrečene su novčane kazne.

Nedavno je školovanje završilo 750 policajaca, znatno ste povećali upisne kvote za zanimanje policajac? Koliko još policajaca nedostaje te jeste li suočeni s odljevom policijskog kadra?

Tijekom 2018./2019.godine Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac odnosno policajka pohađala su 750 polaznika. I ove godine planiramo upisati 750 polaznika. Moja je želja da se sustav osvježi mladim ljudima, jer svaki sustav treba novu snagu, novi elan. S druge strane nisam, kao moji prethodnici, odgađao pomoći onima koji su svoje najbolje godine dali ovom sustavu, koji imaju pravo na zasluženu mirovinu i za njih 824 sam omogućio da odu u mirovinu s pristojnom otpremninom.

Nove odredbe Zakona o policiji omogućile su da se natječu i kandidati s trogodišnjom srednjom školom. To ne znači da se snižavaju kriteriji, jer su ostali isti. Sad je tri puta više prijavljenih kandidata od upisne kvote, a kroz selekcijski postupak izabrat će se kandidati s najboljim rezultatima.

Izglasane su izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kazne su znatno rigoroznije. Očekujete li da će kazne djelovati na one vozače koji ne poštuju propise? Popustili ste i smanjili kaznu za telefoniranje sa 1500 na 1000 kuna. Koji je bio razlog?

Sve države s manjim brojem smrtno stradalih u prometu imaju visoko propisane kazne za one prekršaje koje je i kod nas struka detektirala kao problematične, odnosno koji se najviše krše ili ako hoćete, čije kršenje uzrokuje najteže stradavanje u prometu. Od početka primjene pratit ćemo dosljednost provedbe zakona, ali i izvjesnost kažnjavanja za koju smatram da je ključna za promjenu ponašanja sudionika u prometu.

U raspravi u Saboru iznesene su primjedbe na trostruko više kazne za korištenje mobitela u vožnji. Smatramo da će i ovo povećanje kazne pridonijeti odvraćanju od činjenja ovog izrazito opasnog prekršaja.

Nedavno smo bili svjedoci nesreće koju je skrivio vozač pod utjecajem droga, a liječnik je propustio obavijestiti policiju o promjeni zdravstvenog stanja vozača. I vozač koji je usmrtio dvije djevojčice u Kutini bio je teško bolestan. Kako kanite eliminirati takve rizične vozače s cesta?

Zakon je jasan i propisuje i obveze i odgovornosti onima koji su osposobljeni za donošenje takvih odluka. Policija nije ovlaštena propitivati nečije zdravstveno stanje, pa tako ni je li netko sposoban upravljati vozilom ili posjedovati oružje.

Nakon što zaprimi obavijest, policija će po njoj postupati bez obzira koliko takvih prijava bude. To je obveza policije i ona je ispunjava. U šest mjeseci zaprimili smo 742 obavijesti liječnika o promjenama zdravstvenih stanja, prema tome neki liječnici to itekako rade.

Hrvatska iduće godine predsjedava EU? Očekujete li da ćemo do tada biti dio Schengena? Što je s najavom dolaska snaga Frontexa na vanjske granice, pa tako i na hrvatsku granicu?

Od dolaska na čelo MUP-a komunicirali smo da u mandatu aktualne Europske komisije želimo dostići tehničku spremnost za članstvo u schengenskom prostoru. To su mnogi dovodili u pitanje i tvrdili da imamo nerealne ambicije. A mi smo našu procjenu temeljili isključivo na radu i rezultatima. Danas smo na korak do ostvarenja toga cilja. U protekle dvije godine stigli smo što se nije napravilo u prethodnih pet godina. Od Komisije smo dobili dodatnih 30 milijuna eura, a trenutno pregovaramo o dodjeli još jedne značajne financijske omotnice. Što se tiče Frontexa, odnosno Europske granične i obalne straže, njezin je mandat ojačan novom Uredbom koja je stupila na snagu u svibnju ove godine. Prema Uredbi broj od 10.000 pripadnika trebali bi dostići do 2027. godine.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu postavila je ambiciozniji cilj i pozvala da tu brojku pokušamo dostići do 2024. godine. Značajno jačanje Frontexa zagovaramo kako bi se nezakonitim migracijama učinkovitije upravljalo iz susjednih država prije nego što dospiju na naše granice. Naši policijski službenici već sudjeluju u operaciji Frontexa u Sjevernoj Makedoniji, a odnedavno pružaju podršku u zaštiti albanske granice. Na našoj granici Frontex je angažiran isključivo zrakoplovom koji nam je stavio na raspolaganje prošle godine za nadziranje granice s BiH, Crnom Gorom i Italijom.

Nedavno je hrvatska policija uhitila skupinu koja je pripremala premlaćivanja, osumnjičeni su za paljenje vozila, krijumčarenje tona droge. Svi ministri prije vas govorili su da će slomiti kičmu organiziranom kriminalu. Kakav je učinak policije na tom području. Hoće li u vašem mandatu pasti netko iz vrha organiziranog kriminala?

PNUSKOK i krim policija dirnuli su nositelje organiziranog kriminaliteta koje nitko nije dirao desetljećima. Osim toga, hrvatsku krim policiju se među europskim, ali i svjetskim policijama, sve više prepoznaje kao snažnog i pouzdanog partnera.

Akcija Familia je primjerice pokrenuta upravo na inicijativu i temeljem operativnih podataka našeg PNUSKOK-a.

Dojam je da je ulaskom Hrvatske u EU otupljeno suzbijanje korupcije, kako na višim tako i na lokalnoj razini? Radi li policija na suzbijanju korupcije koja seže i u sfere politike, kako i kad možemo očekivati neke konkretne rezultate?

I nakon ulaska Hrvatske u EU, policija je provela niz kriminalističkih istraživanja radi kaznenih djela s obilježjima korupcije, i na lokalnoj i na višoj razini. Što se tiče pitanja kad možemo očekivati konkretne rezultate, ja vam kažem da su rezultati svakodnevni, što možete vidjeti i na primjeru splitske Čistoće. Sve više ćemo koristiti suvremene metode proaktivnog otkrivanja, a manje reaktivnog postupanja.

Hoćete li ostati na funkciji ministra i potpredsjednika Vlade ili ćete otići u Bruxelles za jednog od povjerenika?

U Bruxelles redovito idem na sastanke Vijeća ministara pravosuđa i unutarnjih poslova. Svoj posao potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova namjeravam odraditi do kraja mandata.

Najviše prigovora na kršenje ljudskih prava dolazi zbog postupka prema imigrantima. Javno su objavljena pisma policajca pučkoj pravobraniteljici u kojem otvoreno govori o svjesnom kršenju ljudskih prava imigranata? Što kažete na navode iz tog pisma? Krši li hrvatska policija ljudska prava imigranata?

Ne, hrvatska policija ne krši ljudska prava, nego štiti i nadzire hrvatsku i europsku granicu te sprječava nezakonite migracije i profitabilan, okrutan kriminal koji je uz to povezan – krijumčarenje ljudi.

Policija je samo ove godine uhitila oko 500 osoba koje su ilegalno prevozile migrante. Samo taj broj govori o razmjeru kriminala koji smo zakonski dužni spriječiti i to ćemo činiti i ubuduće. Ne možete s jedne strane uvoditi najnovije informacijske sustave i kontrole u jeku sezone i dugotrajne formalne procedure na graničnim prijelazima, a s druge strane poticati i inzistirati na “pravu” onih koji to sve žele izbjeći i preko nepristupačnih terena ilegalno, bez osobnih isprava, pod okriljem noći i skrivajući se od granične policije ući u Hrvatsku.

Kažu neki, pa oni samo žele proći dalje na Zapad. Postavlja se pitanje: do kuda? Do slovenske ili mađarske žice ili Austrije ili Italije koje ne žele primati još migranata? Italija je prvi put u povijesti Apenina zatvorila svoje morske luke za prihvat migranata i potakla je Sloveniju da na granici kod Kopra počne raspoređivati vojsku. Sve nam to govori da bi ti ljudi, da ih počnemo puštati, na dulje “zapeli” u Hrvatskoj, a ja sam siguran da to hrvatski građani ne žele.

Treba imati u vidu da govorimo ne o nekoliko tisuća ljudi koji su trenutno u BiH, već o milijunima onih koji su već napustili svoje domove na Bliskom istoku i gledaju način kako u potrazi za boljim životom doći do Europe. Popustljivost u kontroli granice stvara tzv. “pull factor”, kojim se potiče druge da krenu putem onih koji su uspjeli doći najdalje. Ako je ta najdalja točka Hrvatska, onda mi postajemo hot spot i trebamo se nositi s problemom koji bi daleko nadilazio naše kapacitete. Nama bi bilo najjednostavnije kad bi bilo koja država na Zapadu kazala da je spremna primiti te ljude, jer te zemlje i jesu njihov cilj, i onda pomoći u transportu ne bi bilo problema.

Građani u brojnim europskim zemljama poslali su poruku, među ostalim, na izborima, da to ne žele i to je činjenica. Nekome se to može sviđati ili ne, ali to se još dugo neće promijeniti. Ovo danas nije akutna humanitarna kriza, već proces s kojim će se, ako se nešto bitno ne promijeni na globalnoj razini, nositi generacije koje se u Hrvatskoj i Europi još nisu ni rodile. Zato mi zagovaramo čvrstu, principijelnu i racionalnu politiku, koja ne podliježe histeriji bilo kojeg predznaka i nastojimo u suradnji s EU tražiti dugoročno održiva rješenja. Mi smo u ovom pitanju međunarodno aktivni i prepoznati smo kao država s jasnim i utemeljenim stavom.

Naša politika je utemeljena na razumijevanju problema na regionalnoj, europskoj i globalnoj razini, pri čemu uvijek i u svakom trenutku štitimo nacionalni interes, koji se ogleda u pažljivom održavanju stabilnih uvjeta za gospodarski rast i demokratski razvoj Hrvatske. Što se tiče prigovora na postupanje policije, sve, uključujući i one anonimne, provjeravamo. O konkretnom pismu Državno odvjetništvo je reklo svoje mišljenje, a policija će i dalje istraživati eventualne propuste u svom radu.

Izvor: Jutarnji list



Pisane vijesti