Potpredsjednik Grčić: Hrvatska je, prema ocjeni Europske unije, osma zemlja po provođenju reformi

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac danas su u Banskim dvorima novinarima predstavili Nacionalni program reformi, odluku o smanjenju parafiskalnih nameta te mjere za smanjenje prekomjernog deficita.

Nacionalni program reformi 2015. opisuje mjere koje Vlada Republike Hrvatske poduzima za rješavanje strukturnih izazova s kojima se suočava Republika Hrvatska, sukladno preporukama Vijeća Europske unije iz srpnja 2014.
„Nastavljamo raditi na rješavanju preporuka Europske komisije i dajemo nove mjere u skladu s razgovorom i diskusijom koju smo imali s predstavnicima Europske komisije“, rekao je potpredsjednik Grčić.

Pojasnio je da je Nacionalni program reformi usmjeren na tri ključna cilja. Prvi je promicanje gospodarskog rasta, konkurentnosti i uspostava makroekonomskih ravnoteža. „Prije svega naglasak je na zaustavljanju javnog duga i smanjenju deficita, a sve u cilju provođenja strukturnih mjera koje će tome doprinijeti, te rasterećenju gospodarstva od svih opterećenja koja dolaze iz javnog sektora“, kazao je potpredsjednik. Drugi cilj je rješavanje slabosti u upravljanju i povećanje učinkovitosti javnog sektora. Treći cilj  je povećanje održivosti duga opće države i jačanje upravljanja javnim financijama.

Također, potpredsjednik Grčić rekao je da je provedba reformi u nekim segmentima jako dobra, u drugim usporena, ali je istaknuo da je, prema ocjenama Odbora za ekonomsku politiku Europske unije, Republika Hrvatska osma zemlja u Uniji po provedbi tih reformi.



^{Grafikon 1: Prezentacija EK o napretku u provedbi preporuka na Odboru za ekonomske politike (EPC): Pokazuje da je Hrvatska u odnosu na druge države članice EU, posebno one koje se suočavaju s makroekonomskim neravnotežama („IDR countries“) relativno dobra u provedbi preporuka}

Spomenuo je neke od ključnih reformi za koje su danas na sjednici Vlade donesene odluke u smislu implementacije. „Zaista smo htjeli biti što konkretniji i pokazati da postoji vrlo jasno opredjeljenje u hrvatskoj Vladi, bez obzira na približavanje parlamentarnih izbora, da nema stajanja, gubitka vremena, već nastavljamo provoditi reforme ovako kako smo i započeli, još intenzivnijim tempom.

Reforme uključuju mjere poput smanjenja administrativnih postupaka i troškova poslovanja poduzeća, smanjenje administrativnog opterećenja u područjima trgovine i poslovanja nekretninama, smanjenje broja zakonskih prijedloga koji se usvajaju po hitnom postupku i bez procjene učinaka propisa, novi Zakon o stečaju, čija je osnovna zadaća ubrzati stečajnu proceduru uz manje troškove postupka koje je dužan uplatiti predlagatelj. Tu je i jačanje kapaciteta sudova s najvećim brojem zaostataka kroz premještanje sudaca s manje opterećenih sudova te kroz daljnji razvoj e-spisa, cjelovita reforma sustava plaća u državnoj i javnim službama, racionalizacija sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i smanjenje njihovog broja za najmanje 15%, cjelovita strategija za razvoj i uvođenje e-usluga, uspostava poticajnog mehanizma dobrovoljnog spajanja i bolje koordinacije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zatim nastavak smanjenja državnog portfelja trgovačkih društava, novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti kojim se uvode nova pravila duga, definira postupanje i primjena fiskalnih pravila u okolnostima procedure prekomjernog proračunskog deficita te jača odgovornost i neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku, jačanje kapaciteta Državnog ureda za reviziju, daljnje unaprjeđenje sustava kontrole i vjerodostojnosti financijskih izvješća i učinkovitosti korištenja sredstava te uvođenje sankcioniranja za nepostupanje po preporukama državne revizije, strože kriterije i propisivanje dodatnih odredbi koje se odnose na pripremu, odobrenje i provedbu planova restrukturiranja korisnika državnih jamstava kao nužnih preduvjeta za izdavanje državnog jamstva, daljnju reformu zdravstvenog sustava te konsolidaciju sustava socijalne zaštite s ciljem učinkovitijeg usmjeravanja socijalnih naknada prema najsiromašnijim skupinama društva.

„Sve uštede vezane uz dodatne mjere za smanjenje deficita za dvije milijarde kuna provodit će se mimo ili paralelno s ovim mjerama“, naglasio je potpredsjednik, kazavši da će sve što se uspije danas predstavljenim odlukama uštedjeti do kraja godine, značiti još jedno dodatno smanjenje deficita. „Konkretno koliko će te mjere donijeti ušteda i što znače za proračun, to možemo znati po cash principu, ne principu Eurostata. Koliki je deficit po izračunu Eurostata saznat ćemo iduće godine, kao što smo i ove godine za 2014. godinu“, rekao je potpredsjednik Grčić.

Posebno je istaknuo da je proračun centralne države završio s deficitom od 12 i pol milijardi kuna. Do razlike do 18 i pol milijardi po izračunu Eurostata je došlo zbog uključivanja dodatnih troškova na razini javnih poduzeća, to jest izvanproračunskih fondova i jedinica lokalne samouprave, što nije u proračunu centralne države, te uključivanje jamstava u deficit, prije svega HŽ Carga i garancije vezane uz izgradnju Zračne luke Zagreb. „Nema nikakvih nejasnoća oko toga, nema obmanjivanja javnosti, to su vrlo precizno pokazani podaci“, zaključio je potpredsjednik Grčić.

Ministar financija Lalovac, u početku svog izlaganja, kratko je pojasnio uštede na rashodovnoj strani proračuna. Radi se o nešto više od milijarde kuna, a dijeli se na proračunsku, izvanproračunsku i javna poduzeća, koja sad ulaze u obuhvat opće države. Pojasnio je da se to kod javnih poduzeća odnosi na smanjivanje deficita za 50 milijuna kuna u Hrvatskim autocestama te za 200 milijuna u HŽ Infrastrukturi.

“Javna poduzeća do kraja godine, dakle, moraju smanjiti svoj deficit za 250 milijuna kuna, rekao je Lalovac,  vanproračunski korisnici – 407 milijuna kuna, Hrvatske vode smanjit će rashode za  102 milijuna, Hrvatske ceste za 105 milijuna, Fond za zaštitu okoliša 100 milijuna i HZZO 100 milijuna kuna. Što se proračunskih korisnika tiče, znači govorimo o ministarstvima, smanjenje rashoda bit će negdje oko 435 milijuna kuna, a najviše će u tome sudjelovati ministarstvo poljoprivrede, 98,8 milijuna kuna, ministarstvo financija imat će smanjenje rashoda 52, 4 milijuna kuna, ministarstvo gospodarstva 50,6 milijuna, ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture oko 35, ministarstvo pravosuđa 29,7  i tako dalje“.

Ministar financija kazao je i da će  Vlada će odlučiti kada će to i tehnički provesti putem rebalansa u Hrvatskom saboru, a za sada je donesena odluka, kao i prošle godine, o zamrzavanju pozicija. „Znači, mi smo već u centralnom proračunu smanjili te limite, “zaključali iznose“, dakle ne može se fizički potrošiti više, preostaje još taj tehnički dio.“ pojasnio je ministar. 

Što se agencija tiče, nastavio je ministar Lalovac, danas je donesena odluka o devet agencija za koje treba osnovati Povjerenstvo i utvrditi koji su ti zakonski i podzakonski akti i norme da se krene u smanjivanje broja agencija te donijeti  konkretni akcijski plan. 

„U odluci vlade su i konkretni datumi do kada se moraju te agencije ukinuti, kazao je Lalovac,  „a što se tiče troškova, Vlada će donijeti odluku kojom se nalaže uspostava njihove standardizacije. To je cilj Vlade budući da je dubinska analiza pokazala velika odstupanja pa se  otvorilo pitanje cijene najma poslovnog prostora. Znači, svako novo ugovaranje ne može i ne smije biti preko tih 11eura s PDV-om. Što se tiče postojećih ugovora, a neki od njih su sklopljeni na godinu, dvije, tri, mora se u što bržem roku krenuti u pregovore s drugom stranom, najmodavcima, i pokušati te troškove maksimalno smanjiti, da se vide koje su sve ugovorne obveze. Naputak Vlade je jasan. Postavlja se pitanje provedbe, a bitno je reći da mene kako ministra financija zanima efektivna cijena najma, stvarna cijena, da se ne bi dogodilo da se ugovaraju cijene tako da se spuste na 7 eura, a onda se povećaju u dijelu troškova održanja. Gledat će se i obuhvat i svi bi trebali biti unutar tih limita.  

Svakako se treba okrenuti Državnom uredu za državnu imovinu i preko njega tražiti najam. Naglasak je da postoje objekti kojima upravlja Državni ured, i  agencije bi se primarno trebale smještati u te prostore. Što se tiče troškova automobila i službenih putovanja, pokušat će se također standardizirati troškove. Ako se u nekim agencijama službena putovanja financiraju sredstvima Europske unije, normalno je da ih nećemo ograničavati, nego koji se financiraju iz PDV-a. Svrha je standardizacije uprosječivanje njihovih troškova“, kazao je Lalovac.  Donijet će se odluka Vlade i svi koji je ne budu poštivali, morat će odgovarati, upozorio je.  Primjena toga stupa na snagu odmah, dodao je potpredsjednik Grčić, ova će Vlada do kraja godine stvoriti pretpostavke za uštede u 2016. godini. 

Ministar Lalovac pojasnio je pojam financijske neovisnosti agencija: „Kad govorimo da nisu na proračunu, ako nisu na rashodovnoj, onda su na prihodovnoj strani,  oni u svom financiranju nisu neovisni, jer  parafiskalnim nametima prebacuju teret ili na građane ili na poduzeća. Neovisnost u financiranju znači da samostalno na tržištu ostvaruju prihode prodajom roba i usluga, a čim se financiraju tako da im vlada osigura prihode nekim parafiskalnim nametom,  nisu neovisni u svome financiranju. Neovisni su u svome radu,a li u financiranju nisu. Naravno, ako  samostalno ostvaruju svoje prihode, mogu si plaćati najam koliko žele“, kazao je ministar Lalovac.

Na novinarski upit o ogromnim nesrazmjeru između javnog i privatnog sektora, a osobito  bankarskog u kojem 150 bankara prima 170 milijuna kuna godišnje i na koji način Vlada može djelovati da se stanje koliko-toliko uravnoteži, ministar Lalovac je kazao:  „Zadnjih nekoliko dana sam upozoravao javnost  na brojne nejednakosti u društvu, jednim dijelom uzrokovane i poslovanjem bankarskog sektora. Danas stižu određene poruke, putem njihovih glasnogovornika, da je krenuo lov na Crveni oktobar što bih trebao valjda biti ja,  jer javno govorim o određenim nelogičnostima koje se javljaju u bankarskome poslovanju. Mi pokušavamo tražiti partnerski odnos s poslovnom zajednicom, u ovom slučaju s bankarskom zajednicom,  da shvate da postoji 300.000 blokiranih građana. Znate kako smo krenuli u pregovore i koliko su bili teški pregovori za otpis od 5-10.000 kuna i da je to vrlo  velik socijalni i društveni problem, pa kad smo krenuli govoriti o problemu kredita u švicarskim francima, što je vlada dva puta zakonski, odnosno administrativnom mjerom regulirala,  s druge strane nije bilo reakcija, niti od monetarne vlasti niti od bankarskog sektora. Sada pitate za njihova primanja. Mi ne ulazimo u njihova primanja, niti u njihove plasmane. Oni mogu plasirati novac prema svojim kreditnim politikama i biti nagrađeni sukladno svojim vlasnicima.
Ono što, ne ulazeći u nikakve ratove s poslovnim bankama, je da moraju biti društveno odgovorni, znati da žive i rade i posluju u Republici Hrvatskoj, koja već šest godina grca u dugovima, i to ne samo država, nego i građani i  poslovni sektor. Jednostavno, to je teret kamata koji je na teret centralnog proračuna iznosi 10,7 milijarda kuna, teret kamata građana kojima preko noći raste kamata 30 ili 60%  te poslovnim zajednicama, odnosno korporacijama gdje su kamate 6 ili 7 posto. Po ovome dosadašnjem modelu, teško da ćemo izaći iz krize, jer, kao što cijelo vrijeme pokušavam reći i kao što pozivam da zajedno s Vladom Republike Hrvatske i s građanima pokušaju naći modele restrukturiranja privatnog duga i nedovođenja u dužničko ropstvo. Oni mogu biti plaćeni koliko god žele, međutim, ja ću i dalje javno govoriti, bez obzira kakve  poruke dobivao iz bankarskog sektora, i upozoravati na  velike nejednakosti koje su se dogodile u hrvatskom društvu, a jednim su, većim,  dijelom uzrokovane njihovim poslovanjem. Mislim da je to moja osobna dužnost i moja dužnost kao ministra u Vladi. Mi ćemo predložiti sva zakonska rješenja koja budu u našoj moći, jer radi se o zaštiti hrvatskih građana i u tome ćemo dijelu postupati kao i do sada“, zaključio je ministar Lalovac konferenciju za medije. 

Pisane vijesti | Ekonomija