- Objavljeno: 15.05.2015.
Potpredsjednik Grčić za 24Express: Unatoč krizi i potrebi da se smanjuje deficit, čvrsto smo branili plaće i mirovine
Prava najpotrebitijih skupina ne diramo, tako je bilo i tako će ostati u našem mandatu.
Jeste li i dalje optimist s pokrićem? Čuli smo malo vijesti koje pokazuju znakove oporavka, a vi i dalje odašiljete svijetle poruke?-Da, sve upućuje na to da je moj optimizam bio i jeste s pokrićem. Razumijem da mnogima nije lako prihvatiti optimizam u situaciji kad je zemlja u recesiji, kad je puno ljudi bez posla, kad se poduzetnici bore za svoje mjesto na probirljivom tržištu, ali kad vjerujete u ono što radite, kad imate uvid u cjelokupno stanje, kad znate da se u životu i ekonomiji puno toga temelji na očekivanjima, onda imate razloga za optimizam. Vijesti koje stižu tijekom ove godine, posebice proteklih dana potvrđuju nastavak pozitivnih trendova iz 2014., a vjerujem da će se idućih mjeseci konačno potvrditi da nakon šest godina možemo reći da je recesija iza nas. Još je važnije da to ima dodatni poticaj poduzetnicima da izvade svoje projekte iz ladica i krenu snažnije u njihovu realizaciju.
Na čemu to temeljite? Većini ljudi budućnost još uvijek ne izgleda optimistično.
Rast industrijske proizvodnje od 1,3 posto u 2014. godine nastavljen je i u ovoj godini, u ožujku je iznosio 3,5 posto. Izvoz je u prvom kvartalu ubrzao rast na 7,5 posto, od toga u zemlje članice EU-a 10,7 posto. Ohrabrujući je i rast osobne potrošnje, osmi mjesec zaredom i to dobrim dijelom poreznim rasterećenjem građana, odnosno povećanjem plaća. Stabilizira se građevinski sektor, što upućuje na oživljavanje investicijskih aktivnosti. Lani su u odnosu na prethodnu godinu izravna strana ulaganja, prema podacima HNB-a, porasla četiri puta. U ožujku je broj nezaposlenih manji za 15,3 posto u odnosu na isti mjesec 2014.
Sad kažete da ste smanjili broj nezaposlenih, a kritičari tvrde da je to zato jer je iz zemlje pobjeglo sto tisuća ljudi. Što kažete na te kritike? Ne mislite li da je to plebiscit o ekonomskim uspjesima vaše vlade?
Kritika je uvijek poticajna, ali razbacivanje brojkama nije kritika već politička manipulacija. Kad čujemo da ljudi odlaze u potrazi za boljim radnim i životnim uvjetima to naravno nije nešto što želimo, ali članstvo Hrvatske u Europskoj uniji pruža svim građanima u svim državama članicama bolje šanse za rad i posao s obzirom da je sloboda protoka ljudi, roba i kapitala temeljno pravilo EU-a. Nerijetko možete vidjeti i primjere stranaca koji dolaze u Hrvatsku i zapošljavaju se. Isto tako primjeri ljudi koji ostaju ili se vraćaju pokazuju da je i Hrvatska zemlja u kojoj se može dobro raditi i živjeti. Evo, nedavno sam na Institutu Ruđer Bošković mogao i osobno čestitati dvjema mladim znanstvenicama, dobitnicama “Znanstvenog oskara“ koje izvrsnu karijeru, ostvarenu u inozemstvu, nastavljaju na „Ruđeru“ omogućujući posao i drugim mladim istraživačima. Njihovu izvrsnost prepoznala je i Europska unija kad im je odobrila 3,5 milijuna eura za istraživanja, a odabrane su među 8 do 15 posto projekata od ukupno preko 3 tisuće prijavljenih. Uostalom, pogledajte izvješća Eurostata, prema kojima Hrvatska spada u skupinu zemalja s najvećim rastom zaposlenosti. Nakon pet godina krize i kontinuiranog pada zaposlenosti i radne snage po stopama između - 0,7 % u 2009. i -3,9 % u 2011., došlo je do promjene trenda u 2014. i rasta zaposlenosti mjereno prema međunarodnim standardima za 2,7 posto.
A što stvarno kažu podaci o iseljavanju?
Zadnji službeni su za 2013. U inozemstvo se odselilo 15.262 osoba, od čega 12.232 hrvatskih državljana. Istovremeno, iz inozemstva se doselilo 10.378 osoba. I u doseljavanju i u odseljavanju uglavnom dominiraju zemlje regije, BiH i Srbija prednjače. Vidite da su te brojke daleko od onih velikih koje se u javnosti neutemeljeno spominju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje broj osoba koje su se zaposlile u inozemstvu u 2014. godini bio je oko 3.500. Dakle, ne radi se o dramatičnim brojkama, ali za Hrvatsku u kojoj je problem kontinuiranog smanjivanja stanovništva već više godina prisutan i to su značajne brojke.
Idete s modelom B za autoceste? Zašto?
Model B trebao bi ponuditi udio u vrijednosti autocesta građanima, izravno ili neizravno preko mirovinskih fondova. Taj model donosi upola manje novca za otplatu duga, od modela monetizacije autocesta koji je prvotno zamišljen i kojim bi za oko tri milijarde eura smanjili ukupni javni dug. Ali je i te kako nužan potez koji će smanjiti dug HAC-a i omogućiti lakše servisiranje ostatka kreditnog zaduženja. Valja znati da se od 66,65 mlrd. kuna kreditnih zaduženja preko 50 javnih, državnih poduzeća krajem 2014. , čak 45 mlrd. kuna odnosi na HAC, ARZ i HC .To je problem koji moramo riješiti.
Što će biti s HPB-om?
HPB očekuje dokapitalizacija. Proces je u tijeku i dok traje to ne mogu komentirati.
Usporedite Hrvatsku s Grčkom i Argentinom prije bankrota?
Svaka zemlja ima svoju priču i u tom smislu ne može se Hrvatsku ni na koji način uspoređivati s tim radikalnim primjerima. Hrvatska podmiruje svoje obveze. Imamo veliki potencijal, gospodarski trendovi su se počeli mijenjati i umjesto poruka o crnim scenarijima, svi bismo se zajedno trebali okrenuti razvojnim temama, poboljšanju života građana u svim dijelovima Hrvatske. Razvojnih projekata ima i provode se, o njima treba pričati, koristiti dobra iskustva. Vidjeli ste i da su Europska komisija i Hrvatska narodna banka korigirali svoj prognoze, obično korekcije budu naniže, ovog puta poboljšani su izgledi za rast hrvatskog gospodarstva. I MMF nam prognozira rast. Svjesni smo da te stope trebaju biti veće, ali sama činjenica da smo u pozitivnoj zoni nakon šest godina, i da smo trendove preokrenuli brže nego što se očekivalo, poticajna je za budućnost hrvatskog gospodarstva, a onda i za rješavanje preostalih fiskalnih i financijskih problema vezanih za još uvijek visoki deficit i javni dug.
Što mislite o idejama Josipa Budimira, o reformama velikih sustava. I s tim da s Budimirovim reformskim idejama Maras plaši malu djecu i stare ljude, tvrdeći da će ostati bez svega...
Budimir je rekao što misli, što namjerava HDZ-ova koalicija. Smanjivati prava u zdravstvenom sustavu ili rezati mirovine ozbiljni su zahvati. To je u suprotnosti s opredjeljenjem naše vlade. Mi smo pošli od pretpostavke da se ne reže potrošnja dok gospodarstvo pada jer to može samo još više ubrzati pad. Unatoč krizi i potrebi da se smanjuju deficiti mi smo čvrsto branili plaće i mirovine, kao što je razina socijalnih davanja u cijelom mandatu ostala neupitna. Unatoč tome, imamo gospodarski rast i polako izvlačimo zemlju iz krize. Prava najpotrebitijih skupina ne diramo, tako je bilo i tako će ostati u našem mandatu.
Zašto HGK, puna stručnjaka s doktoratima i magisterijima, tržišnih barakuda, živi od članarine umjesto da se za novac bori na tržištu?
Svugdje ima prostora za racionalizacije. I u Komori je članarina smanjivana i najavljeno je i daljnje smanjenje za 10-tak posto. Njezina uloga je pomoći gospodarstvu i svojim članovima. Očekujemo da će se članstvo u budućnosti bazirati na interesu članstva i kvaliteti usluga koje Komora pruža, a ne na obvezama propisanim zakonom.
Zašto ste tek sad počeli mijenjati sustav agencija i instituta?
Nije to tek sada. Cijelo vrijeme radimo na uštedama u javnom sektoru, u smanjenju raznih troškova, na smanjenju parafiskalnih nameta, itd, itd. Jedan krug spajanja i racionalizacija u agencijama je već odrađen. U ovom ciklusu spajanje i smanjenje broja agencija za 10-tak njih daljnji je korak u toj racionalizaciji i boljem upravljanju javnim financijama
.
Što je s općinama, gradovima, županijama, zna li vaša vlada kakve koristi imamo od tolike lokalne samouprave, veće no u Engleskoj?
Najveći je broj jedinica lokalne samouprave koje su opravdale svoje postojanje, jer su poboljšale standarde i kvalitetu života svojih stanovnika. One općine koje nemaju dovoljan fiskalni kapacitet potaknut ćemo na spajanje kako bi lakše zadovoljavale potrebe svojih građana. Za početak, stvorit ćemo mehanizme koji će ih stimulirati na dragovoljno spajanje. Isto tako pravednijom raspodjelom potpora prema indeksu razvijenosti omogućili smo da 100 novih JLS uđe u sustav potpomognutih područja, a njih 65 iziđe jer su prešli određenu razinu razvijenosti.
Ako izgubite izbore, imate li posao?
Ne razmišljam o tome. Fokusiran sam na posao koji sada radim. Ono što me posebno veseli su rezultati koji su svaki dan sve vidljiviji i čime se realizira svrha mojeg djelovanja u vladi.
Biste li opet htjeli biti u izvršnoj vlasti?
Biti u Vladi za mene je čast i izazov. Posao ministra i potpredsjednika Vlade je iznimno izazovan, pogotovo u ovakvim vremenima.
Imate li neku prognozu uspjeha SDP-a na izborima? Koliko mandata očekujete?
Ova godina je odlučujuća za uspjeh SDP-a na izborima. Kao što rekoh, rezultati su ključ našeg uspjeha, a rezultati su tu. Preuzeli smo vođenje zemlje u jeku krize i recesije, danas, tri godine poslije smo izveli zemlju iz recesije, a neposredna budućnost bit će sve bolja i bolja. Tražit ćemo povjerenje građana za još jedan mandat kako bi ubrzali ovaj kotač koji smo pokrenuli.
Kad će biti izbori?
U zakonskim rokovima. Bit ćete na vrijeme obaviješteni, kao i cijela hrvatska javnost.
Jeste li i inače optimist u životu?
Pa, nitko se, pa ni ja, ne osjeća svaki dan jednako. Ali, važan je pozitivan stav koji iskazujemo prema sebi i ljudima oko sebe.
Smeta li vas kad vas mediji nazivaju optimistom bez pokrića?
Jednom ste u „24 sata“ objavili: „Dobra vijest - Grčić više nije optimist“. To je bilo jako duhovito. Ali, zar niste primijetili proteklih dana i napise u kojima se govori o tome da Grčićev optimizam dolazi polako ali sigurno na naplatu?