Potpredsjednik Grčić: Zakon o regionalnom razvoju pravedniji je prema najmanje razvijenim područjima

Potpredsjednik Grčić: "Ključna izmjena je primjena jedinstvenog sustava ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne samouprave prema indeksu razvijenosti; uvodimo veću pravednost u model solidarnosti u potpori najmanje razvijenim jedinicama i područjima“

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske  i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić danas je u Banskim dvorima govorio o novom Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te izmjenama Zakona o brdsko-planinskim područjima.

„Ovo je dio ukupnog paketa vezanog uz lokalnu samoupravu“, rekao je potpredsjednik Grčić, pojasnivši da su u tom paketu nalaze još  izmjene poreza na dohodak te izmjene Zakona o financiranju lokalne samouprave, koji bi trebao regulirati dio kompenzacija lokalnim samoupravama, ali i županijama, vezano uz gubitak prihoda zbog izmjena poreza na dohodak. „U tom paketu od tri velike izmjene zapravo se dogodila velika reforma, koja može biti poticaj lokalnoj samoupravi  da se restrukturira unutar sebe i prilagodi novim uvjetima“, kazao je potpredsjednik. Novi zakon daje pravnu osnovu za povlačenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjenim urbanom razvoju te omogućava da se sve postojeće i nove mjere koje u sebi sadrže i dimenziju poticanja uravnoteženog regionalnog razvoja samouprave jasno povežu sa stupnjem razvijenosti.

O novom Zakonu o regionalnom samoupravi potpredsjednik Grčić rekao je da je ključna izmjena nova kategorizacija, to jest potpuna primjena jedinstvenog sustava ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne samouprave prema indeksu razvijenosti. „Posebno bih naglasio uvođenje veće pravednosti u modelu solidarnosti u potpori najmanje razvijenim jedinicama i područjima“, kazao je potpredsjednik. Također je kazao da Vlada vodi računa o tome da izlazak iz sustava poreza na dohodak za jedinice lokalne samouprave ne bude težak  te da neće dozvoliti da ih se preko noći dovede u bitno nepovoljnu situaciju što se proračuna tiče: „Imat ćemo prijelazno razdoblje od tri  godine, dodjeljivat  će se degresivno opadajuće sredstva za kompenzaciju manje ostvarenih prihoda, pretpostavljam da bi u 2015. godini to bilo na razini 60 posto onih potpora koje su primali prethodne ili ove godine, a nakon toga bi se iduće dvije godine taj postotak smanjivao i time bi ta prilagodba bila puno lakša“, pojasnio je potpredsjednik Vlade. Govoreći o brdsko-planinskim područjima,  potpredsjednik je rekao da će se, osim potpomognutih područja, definirati i specifična razvojna područja, koja su geografski izvan potpomognutih, a koja se zbog svojih razvojnih posebnosti mogu izdvojiti te bi se posebnim aktom definirao njihov status, tako „dok primaju kompenzacije mi bi riješili njihov status dodatnim poticajnim mjerama.“  Što se tiče otoka, oni ostaju dio Zakona o razvoju otoka te njihov poseban status ostaje isti kao što je i prije bio. „U budućnosti se sustav bazira na Zakonu o regionalnom razvoju, na indeksu razvijenosti i kategorizaciji temeljem tog indeksa, definiciji specifičnih razvojnih područja unutar Zakona o regionalnom razvoju i definiciji urbanih područja kao novoj kategoriji“, zaključio je potpredsjednik Grčić, dodajući da je ta nova kategorija urbanih područja uvedena jer je to obaveza Hrvatske kao nove članice EU, kako bi se mogla povući sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjenih urbanom razvoju.

Upitan je li razgovarao s predsjednikom Vlade o ekonomskim prognozama iz Europske unije, potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da je premijer, samo dan prije nego što su objavljene prognoze, „dao jednu vrlo, vrlo odmjerenu i kvalitetnu izjavu oko toga i objasnio cijelu suštinu“.  Pojasnio je da su stope gospodarskog rasta za Hrvatsku korigirane neznatno i to zbog činjenice da Europa nije išla zacrtanim putem te da neke hrvatske ključne komponente za gospodarski oporavak izuzetno ovise o Europi. „To je prije svega izvoz, koji je u ovoj godini rastao dvadesetak posto. A ako Europa ide dolje, lagano, onda će se to sigurno osjetiti i na Hrvatskoj“. Podsjetio je na tri ključna elementa koja ipak pokazuju da je integracija Hrvatske u Europsku uniju imala određeni učinak, a to su: dvadeset posto veći izvoz u zemlje Europske unije, drugo su izravne strane investicije, koje su u šest mjeseci ove godine porasle četiri puta u odnosu na šest mjeseci prošle godine, te rast industrijske proizvodnje. Što se tiče nezaposlenosti, potpredsjednik je naglasio da je u ovome trenutku 40.000 manje nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje nego što je to bilo u istom periodu prošle godine. Dodao je da je porast nezaposlenosti nakon završetka sezone prirodni proces svake godine, ističući kako je važan pokazatelj broj nezaposlenih danas u odnosu na prije godinu dana. „Nismo zatvorena ekonomija. Naprotiv, mi smo izrazito otvorena ekonomija, podložna utjecajima izvana, prije svega s europskog tržišta, i te posljedice, pa i u projekciji gospodarskog rasta, osjećamo“, rekao je potpredsjednik Grčić. Istaknuo je i kako su zemlje s kojima se Hrvatska mjeri unutar EU-a već sedam ili deset godina u režimu Europskih fondova, dok mu mi pripadamo tek godinu dana, što isto treba uzeti u obzir. Također,  te su zemlje bile u režimu prekomjernog deficita i makroekonomskih ravnoteža prije Hrvatske i tih su zadnjih sedam odnosno deset godina iskoristili za provedbu tih mjera. „Mi smo u tom smislu u zakašnjenju, ali ja vidim da ćemo i mi to u idućih tri, četiri, pet godina dovesti itekako u red i da ćemo paralelno imati ovaj efekt pojačanih ulaganja iz bespovratnih i besplatnih sredstava“.
 

Pisane vijesti | Govori i izjave | Fondovi EU