Povećanje kapaciteta LNG-a i ulaganje 180 milijuna eura u plinovod Zlobin - Bosiljevo

Slika /Vijesti/2022/18 kolovoza/IMG_2151.JPG

Na današnjoj, 140. Vladinoj sjednici donesena je odluka o povećanju kapaciteta LNG terminala u Omišlju na više od 6 milijardi prostornih metara plina na godinu te odluka o povećanju sigurnosti opskrbe plinom gradnjom plinovoda Zlobin - Bosiljevo.

Uz uobičajene informacije o aktualnom stanju vezanom za potres, s kojima je na početku sjednice Vladu upoznao potpredsjednik Tomo Medved, u nastavku je donesen niz odluka, među kojima i Odluka o donošenju Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024. godine, Odluka o osnivanju Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača te Zaključak u vezi s potpisivanjem ugovora o provedbi Okvirnog ugovora za opskrbu lijekom Veklury (remdesivir) za liječenje COVID-19 pacijenata kojima je potreban dodatni kisik.
 
Usvojen Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti do 2024.
 
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024., je, po ocjeni resornog ministra Davora Filipovića, iznimno važan u kontekstu odgovora na trenutnu energetsku krizu i europskih nastojanja da se smanji ovisnost o ruskom plinu.
 
"Taj nacionalni plan donosi se na temelju Zakona o energetskoj učinkovitosti, a sadrži prikaz i ocjenu stanja te potreba potrošnje energije u RH, kao i pregled dugoročnih ciljeva u području energetske učinkovitosti i ostale mjere za provedbu politike energetske učinkovitosti", pojasnio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović na sjednici Vlade.
 
"Okosnica tog plana je osiguravanje financijskih poticaja za energetsku obnovu zgrada, posebice stambenih, kako iz europskih izvora, tako i iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost", kazao je Filipović.
 
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024., kako stoji u Vladinom dokumentu, sufinancirat će se i povodit iz sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova za novo financijsko razdoblje 2021.-2027. i iz Mehanizma za oporavak i otpornosti putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te sredstvima iz različitih financijskih institucija.
 
Navodi se i da je u razdoblju od 2014. do 2020. u Hrvatskoj uočen pad potrošnje primarne energije, ali i stalni rast krajnje potrošnje energije, a takav trend je objašnjen penetracijom obnovljivih izvora energije i poboljšanjem učinkovitosti proizvodnih postrojenja u sektoru proizvodnje/transformacije energije, dok u neposrednoj potrošnji učinak provedbe mjera energetske učinkovitosti nije mogao neutralizirati učinak gospodarskih kretanja i porasta opće potrošnje.
 
Nacionalni okvirni cilj poboljšanja energetske učinkovitosti u razdoblju od 2014. do 2020. iskazan u apsolutnim vrijednostima potrošnje primarne energije (448,5 PJ) i neposredne (krajnje) potrošnje (291,3 PJ) u 2020. je ostvaren. Hrvatska je u 2020. ostvarila 18,7 posto manju potrošnju primarne energije (364,6PJ), odnosno 7,5 posto manju neposrednu potrošnju energije (269,5 PJ) u donosu na ciljanu.
 
No, u tome treba uzeti u obzir i pandemiju COVID-19, koja je znatno utjecala na potrošnju energije u 2020., pogotovo u segmentu neposredne potrošnje energije.
 
"Ciljana vrijednost kumulativnih ušteda za razdoblje 2014. do 2020. iznosila je 54,250 PJ, a taj cilj nije ostvaren jer utvrđene kumulativne uštede u razmatranom razdoblju iznose 38,94 PJ odnosno 73,62 posto postavljenog cilja", navodi se u dokumentu Vlade.
 
Osim mjerama usmjerenih na pojedine sektore i segmente potrošnje energije, Nacionalni akcijski plan predviđa i nastavak provedbe potpornih mjera, kao što su obveze planiranja energetske učinkovitosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, energetski pregledi, energetsko certificiranje zgrada te promocija energetskih usluga te drugo.
 
Za proširenje kapaciteta LNG-a i plinovodne mreže maksimalno korištenje europskog novca
 
S ciljem povećanja sigurnosti opskrbe plinom, Vlada je donijela odluku o izgradnji plinovoda Zlobin - Bosiljevo i povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, pri čemu ukupna vrijednost ulaganja doseže 180 milijuna eura.

"Radi se o strateškoj odluci jer udvostručujemo kapacitete LNG terminala na otoku Krku, a ide se i u izgradnju novog plinovoda, sve kako bi se pojačala sigurnost opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj, ali i kako bi se pozicionirali kao lider u novoj raspodjeli karata kada govorimo o energetici u ovom dijelu Europe", izjavio je na sjednici vlade ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Ukupna vrijednost investicije iznosi 180 milijuna eura, od čega se 25 milijuna kani uložiti u samo proširenje kapaciteta LNG-a, a 155 milijuna eura u proširenje plinovodne mreže. 

Za financiranje ulaganja maksimalno će se koristiti europski novac, uz naravno podršku sredstava iz državnog proračuna, naveo je Filipović.

Da je ovo strateška i važna odluka za energetsku sigurnost i opskrbu Hrvatske plinom, istaknuo je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, apostrofirajući važnost uloge Plinacroa, kao i korištenje mjera iz plana REPowerEU.

Ocijenio je da Hrvatska na taj način postaje regionalno energetsko središte kada je riječ o kvalitetnom korištenju terminala za ukapljeni prirodni plin.

Kao zanimljiv podatak je izdvojio Njemačku koja još nema nijedan LNG terminal, a dva takva terminala, koji bi trebali biti izgrađeni do 2024. godine, zajedno će imati kapacitet od 13 milijardi kubičnih metara plina godišnje.

"Što znači da jedan naš terminal iznosi praktički polovinu kapaciteta jedne Njemačke", napomenuo je predsjednik vlade.

Hrvatska nabavlja 10.000 doza remdesivira
 
"Zbog trenutne epidemiološke situacije i potrebe nabave dodatnih količina remdesivira, na temelju mišljenja struke, iskazana je  potreba za tim lijekom za područje Hrvatske za razdoblje do 30. rujna u količini od 10.000 doza", izvijestio je na sjednici Vlade ministar zdravstva Vili Beroš.

"Riječ je o lijeku za liječenje težih COVID pacijenata, odnosno onih oboljelih od upale pluća, kojima je potreban dodatni kisik", rekao je ministar.

Financijska sredstva za nabavu ovoga lijeka osiguravaju se u planu HZJZ-a, a za provedbu je zaduženi Ministarstvo zdravstva, HZJZ i Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

Ravnateljica Klinike Alemka Markotić, u ime RH, ovlaštena je za naručivanje nove doze remdesivira do 30. rujna 2022.

Beroš je objasnio i da lijek remdesivir nije redovno ni komercijalno dostupan na europskom tržištu, a nabava je omogućena na način da je EK 18.7. , nakon provedba zajedničke nabave, sklopila je okvirni ugovor za opskrbu tim lijekom.

Ugovor je sklopljen s proizvođačem lijeka za sve države članice koje su se uključile u postupak zajedničke nabave. 

"Proizvođač je poseban ugovor o kupnji lijeka uputio u Republiku Hrvatsku 13. kolovoza", rekao je Beroš.

Planirano donošenja novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
 
Razmotrit će se postojećeg stanja i moguća unaprjeđenja u postupku planiranja i izrade strukture razrednih odjela i broja učenika po programima
 
Nadalje, Vlada je donijela Odluku o sudjelovanju  Republike Hrvatske u 20. nadopuni sredstava Međunarodnog udruženja za razvoj  na temelju Rezolucije Odbora guvernera IDA-e broj 248, od 31. ožujka 2022.
 
Današnjom Vladinom Odlukom pokrenut je postupak za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Argentinske Republike o socijalnoj sigurnosti kojim će se urediti međusobni odnosi u području socijalne sigurnosti, uključujući prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja hrvatskih radnika koji prebivaju i rade u Argentinskoj Republici, kao i argentinskih radnika zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
 
Vlada Republike Hrvatske upoznata je s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva obrane Češke Republike, Ministarstva obrane Mađarske, ministra nacionalne obrane Republike Poljske i Ministarstva obrane Slovačke Republike o načelima za uspostavu i djelovanje borbene skupine Europske unije koju su osnovale države Višegradske skupine kako bi bila na raspolaganju Europskoj uniji tijekom prve polovice 2023. godine, potpisanim u Krakovu 23. lipnja 2021.
 
Na Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, čiji su predlagatelji Ivana Posavec Krivec i Damir Bajs, Vlada je dala negativno mišljenje, napominjući da će u okviru planiranog donošenja novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čija je izrada u tijeku, prijedlog predlagatelja biti razmotren u smislu razmatranja postojećeg stanja i mogućih unaprjeđenja u postupku planiranja i izrade strukture razrednih odjela i broja učenika po programima.
 
Negativno mišljenje dano je i na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, predlagatelja Kluba zastupnika SDP-a, te na Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čija je predlagateljica zastupnica Katarina Peović.
 
Hrvatskom saboru predloženo je da prihvati Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2021. godinu i Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja također za 2021. godinu.
 
Vlada je prihvatila Izvješće Agencije za lijekove i medicinske proizvode o izvršenju poslovnog plana za 2021. te Izvješće o korištenju sredstava Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje od travnja do lipnja 2022. godine.
 
Pokroviteljstvo nad 25. susretima za Rudija i Hrvatskim danima sigurnosti 2022.
 
Prihvaćeno je pokroviteljstvo nad obilježavanjem 25. susreta za Rudija  u Gornjoj Stubici te nad Hrvatskim danima sigurnosti 2022.
 
Susrete za Rudija Ministarstvo hrvatskih branitelja više godina sufinancira Općini Gornja Stubica, a potporu će pružiti i MORH.
 
"S obzirom na međunarodni karakter ove manifestacije koja okuplja veliki broj posjetitelja te time doprinosi promociji zrakoplovne djelatnosti i očuvanju vrijednosti Domovinskog rata, te njeguje spomen na pilota Rudolfa Perešina, predlaže se da Vlada Republike Hrvatske preuzme pokroviteljstvo nad predmetnom aktivnosti, sukladno zamolbi koju je uputio tajnik Zagrebačkog zrakoplovnog tehničkog saveza Rudolfa Perešina", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, obrazlažući točku.
 
Hrvatski dani sigurnosti 2022. predstavljaju središnji godišnji skup menadžera sigurnosti, u organizaciji Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, a održat će se od 28. do 30. rujna 2022. u Opatiji.



Pisane vijesti