Predsjednik Vlade Milanović: Hrvatska mora biti agresivno izvozno usmjerena; natječe se u najkvalitetnijoj ligi do sada

Slika /Vijesti/2015/listopad/13 listopada/Premijer HBOR.jpg

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović  sudjelovao je danas na  14. HBOR-ovoj međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza, održanoj u Zagrebu. 

U svom je govoru podsjetio da ova Vlada četiri godine radi nepopularan posao. „Nisam očekivao da ljudi budu jako strpljivi i da s oduševljenjem gledaju što radimo, ali sada možemo reći da su neki podaci ipak dobri. Osim javnog duga koji je nešto narastao, svi drugi podaci su pozitivni.  HBOR  je institucija tradicijskog imena, kazao je, ali u stvari se radi o izvoznoj banci. Sve što HBOR radi, ima smisla jedino ako je orijentirano prema izvozu", istaknuo je predsjednik Vlade. 

„Mala država kao što je Hrvatska, ni minute ne može razmišljati o tome da bude uspješna, ako 90% onoga što radi, što proizvodi i usluga koje pruža, nije orijentirano prema izvozu.  Često slušam kako se država treba pozabaviti prevelikim uvozom hrane. To je jedna od omiljenih fraza nekih ekonomskih stručnjaka i političara.  Čovjek čuje i puno gorih i besmislenijih stvari od toga. Nama izvoz hrane u ovom općenitu rastu robnog izvoza zauzima također jedno značajno mjesto. Ali da ćemo spriječiti uvoz hrane je tipična defanzivna, retrogradna pozicija u kojoj se nakon dvije godine članstva u EU pokušavaš obračunavati s - oblačnim danom. Oblačan dan nije sam po sebi loš i treba ga iskoristiti u svoju korist. Dakle uvoz hrane je velik, ali cijela priča nema nikakvog smisla ako se ne govori jedino i isključivo o bitno povećanom  izvozu hrane. Dakle, mi Hrvatskoj nikako nećemo pomoći ako zabranimo nešto što ne uopće ne možemo zabraniti. Nema zabrana, te barijere su davno srušene. Jedino neki medicinski i sanitarni razlozi, u nekoj velikoj krizi, mogu dovesti do izvanrednih i privremenih mjera, prema lisabonskim i europskim ugovorima, i ništa drugo.

HBOR je kroz ove četiri godine plasirao 38 milijardi kuna. To je puno novca, a najveći dio je otišao u djelatnosti koje su izvozno orijentirane. Ove godine je otvoreno skoro 25 hotela, a gotovo svi su započeti upravo zahvaljujući tom velikom jeziku na vagi koji se zove HBOR, jer bez tog povoljnog dijela financiranja koje je omogućio, barem u ovih zadnjih pet megahotela koje sam vidio, ne bi krenulo u investicije zbog prevelikog rizika. A to je čista izvozna ekonomija, dakle 90% prihoda rade stranci koji dolaze uglavnom s europskog tržišta. Milijarde kuna išle su direktno u izvozni sektor, i tamo gdje je do jučer bio nekakav derutni hotel u državnom portfelju, u stečaju ili predstečaju koji je završen u dvije godine, sada su moderna zdanja koja rade nekoliko mjeseci duže godišnje i u kojima usluga stoji nekoliko puta više, dakle i zarada je nekoliko puta viša, a nekad se znalo dogoditi i da je uopće ne bude, što opet vodi do jedne druge priče, one o restrukturiranju“, kazao je predsjednik Vlade Milanović te dodao da u nizu uspješnih primjera koji vesele osobito želi istaknuti dvije industrijske grane. 

Prva od njih je brodogradnja, koju je ova Vlada očuvala. Podsjetio je da su škverovi desetljećima poslovali s gubicima koji su se sanirali zbog socijalnog mira i šire društvene politike. „Svi su u tom lancu živjeli relativno solidno, ali država i porezni obveznici su ostali bez milijardi kuna“, istaknuo je predsjednik Vlade i dodao je da je tome došao kraj, jer su brodogradilišta restrukturirana i dobro zarađuju. „Brodogradnja je u Hrvatskoj ne samo izvozno važna industrija, već i dio naše tradicije, otvorenosti i pomorske orijentacije. To je nešto što je više od obične ekonomije, to je pitanje identiteta“, zaključio je premijer. „Druga industrijska grana su vlakovi“, nastavio je i podsjetio da Končar proizvodi vlakove zadnjih pet, šest godina, a da ranije nismo imali takvu tradiciju. „To su prigradski i regionalni vlakovi, a za potrebe Hrvatskih željeznica je naručeno 22 plus 22 vlaka, što električnih, što dizelskih“. Dodao je da je to veliki iskorak u Hrvatskoj te da ima još pozitivnih primjera. „Rast se polako i sigurno događa“, zaključio je predsjednik Vlade. 

Naglasio je da je hrvatski model rasta u prvom desetljeću ovog stoljeća bio model rasta koji može postići svatko. „Stope rasta od 4, 5, 6 posto u najboljim godinama, stope su rasta zasnovane na potrošnji, na trošenju tuđeg novca, na turizmu koji nije bio ni blizu konkurentan kao današnji, na kupovini automobila koji su potrošna roba i dramatično gube na vrijednosti čim ih kupiš, jer su proizvedeni negdje drugdje“, kazao je i dodao da ovo što se danas događa u Hrvatskoj ne može svatko. „Naravno da ima boljih od nas, ali ovo je jedan vrlo jasan model“. 

Predsjednik Vlade Milanović ponovio je da je turistički portfelj u državnom vlasništvu bio u groznom stanju, dodavši da je danas drugačije, uzevši za primjer cijeli niz poduzeća na Korčuli, Orebiću te makarskoj rivijeri. „Ono što je ostalo u državnom portfelju,  gdje se HBOR nije uključio,  odnosno gdje nije bilo dokapitalizacije nego će se ići u privatizaciju, te tvrtke relativno solidno posluju, ali ni to nije dovoljno. Njih će trebati privatizirati. Trebat će u njih ući novi vlasnici jer  se država nema što baviti hotelijerstvom“, rekao je. 

Naglasio je da mala, i kontinentalna i mediteranska zemlja s izraženom pomorskom orijentacijom kao što je Hrvatska, ne može biti zatvorena. „Naša orijentacija mora biti agresivno izvozna jer proizvoditi za domaće tržište, nije dovoljno“, kazao je premijer. Podsjetio je da je Hrvatska više od dvije godine u Europskoj uniji, istaknuvši da je to zasad najkvalitetnija liga u kojoj smo se natjecali. 

„Vjerujem da će u godinama koje su pred nama ta konkurencija iz nas izvlačiti samo najbolje i najkvalitetnije, a ne ono najuskogrudnije, najsitnije i najprovincijalnije jer, nažalost, u svakoj naciji ima i toga“, zaključio je predsjednik Vlade Milanović. 

Uz predsjednika Vlade Zorana Milanovića, na skupu su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, ministar financija Boris Lalovac, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak te ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. 

Foto: Hina 

 

 

Utjecaj Izvoza Na Rast Hrvatskog Gospodarstva



Pisane vijesti