Predsjednik Vlade Milanović za Večernji list: Nudimo stabilnost i održivi rast, a HDZ dolinu suza. Pa neka ljudi biraju

Izbjeglice su postale i hrvatska stvarnost. Kako će se Hrvatska nositi s tim gorućim problemom Europe razgovarali smo s premijerom Zoranom Milanovićem. Otvoreno i bez dlake na jeziku Milanović govori i o budućim izborima, s kime i kojim programom ide na njih te što misli o Karamarku, Titu, Tuđmanu,...
 
Izbjeglice su ušle u Hrvatsku. Možemo li se s time nositi i što ako ti ljudi odluče ostati na dulje vrijeme?
 
- Mi možemo primiti nekoliko tisuća ljudi. Više od toga ne. Ti ljudi, uostalom, ovdje ne namjeravaju ostati, oni prolaze kroz Hrvatsku. U prvim danima dolaska izbjeglica pokazali smo daje Hrvatska civilizirana i organizirana država. Situacija je ozbiljna, ali je kontroliramo. Vlada čini i dalje će činiti sve da zaštiti hrvatske interese, naši građani mogu biti mirni i sigurni u to.
 
Što ako susjedi zatvore granice i dogodi se situacija da u Hrvatskoj ostane 10,15,20 tisuća ljudi? Jesmo li spremni i za takav scenarij?
 
- Za nekoliko tisuća ljudi smo spremni, pokazat ćemo humanost, ali naše mogućnosti zbrinjavanja su ograničene. Očekujem da će veliki dio tih ljudi samo proći kroz Hrvatsku, mi ih nećemo i ne možemo zadržavati. Slovenija može zatvoriti granične prijelaze, ali ne i cijelu granicu, kao što to nije mogla ni Mađarska. U rješavanje problema mora se uključiti EU i zato sam se pridružio inicijativi austrijskog kancelara Faymanna i njemačke kancelarke Merkel u inicijativi da održimo izvanrednu sjednicu Europskog vijeća.
 
Slažete li se s predsjednicom da je pitanje izbjeglica i sigurnosno? Neki strahuju da ima i terorista.
 
- Vodimo računa o svemu. Još prije nekoliko mjeseci upozoravao sam da je to sigurnosni problem Europe, a ne samo humanitarni, a svima koji sada u njemu vide predizbornu temu poručujem da se okane političkog lešinarenja. Prema tome, nastojat ću ne davati izjave koje ljudi žele čuti i dopasti se ljudima, nego raditi u zaštiti interesa i sigurnosti naših ljudi vodeći računa o tome da smo civilizirana nacija, a ne barbari.
 
Gradonačelnik Zagreba pozvao je sve Zagrepčane da prime po jednu izbjegličku obitelj, ako mogu?
 
- Pa dobro. No comment. Papa Franjo je rekao da bi svaka župa trebala primiti jednu obitelj, ajde prvo da to vidimo.
 
Guverner je izašao s novim prijedlogom za dužnike u švicarskim francima. Predlaže da se krediti ostave u švicarskim francima, a da se kamatna stopa snizi na jedan posto.
 
- Stvar je riješena. Naknadna pamet je naknadna pamet. Narodna banka se javno očitovala da ova mjera ni na koji način neće ugroziti monetarnu stabilnost zemlje. Točka.
 
Banke prijete tužbama, arbitražom. Strahujete li da će to ipak na kraju pasti na proračun?
 
- Ne. Strahujem da bi značajan broj ljudi mogao prestati plaćati kredite, da bi vrijednost tim nekretninama mogla drastično pasti i da bi se onda banke mogle naći u pravom problemu. Ovako nisu. Znaju bankari da je ovo rješenje problema s frankom dugoročno dobro i za njih, iako je prije svega u korist građana.
 
Jedan od osnovnih prigovora je da se nije gledala socijalna komponenta i da će se pomoći svima, pa i onima kojima to nije potrebno?
 
- Ali gdje podvući crtu? Sad je puno pametnih koji su šutjeli i radili za posebne interese sve ove godine. Je li netko sa 40 godina i četveročlanom obitelji u kojoj samo jedna osoba radi, ali ima dobru plaću, a troje je uzdržavanih -je li to socijalna kategorija ili nije? Ovdje govorimo o životnim aranžmanima, ne o kratkoročnim pozajmicama. Sad je puno filozofa, a nigdje nekoga da donese odluku. Sad neki, a i banke tu igraju svoju igru, podvaljuju razne priče kroz medije. Mogu poručiti građanima-budite mirni, neće se dogoditi ništa loše. Baš ništa. I ponovit ću još jednom, ovo je dobro i za banke i one to dobro znaju.
 
Budu li banke inzistirale na tužbama, jeste li spremni aktivirati i porez na imovinu banaka?
 
- Tri i pol godine mi vrlo obzirno i razborito tretiramo ovaj problem i, za razliku od svojih protivnika, aktivno. Ne mudrujemo, nego donosimo rješenja. Prvo smo smanjili kamate, onda smo zamrznuli tečaj i sada smo donijeli rješenje kojim smo pitanje kredita u francima skinuli s dnevnog reda. Jer franak je divlja valuta, on nije euro da ga Narodna banka može braniti deviznim rezervama. A one ne služe tome da bi se svaki guverner mogao pohvaliti u društvu svojih kolega, u nekom dijelu svijeta gdje se redovito nalaze, da, eto, on ima takve rezerve. To su naše rezerve i ova ih vlada nije koristila nikako, a najmanje nesmotreno.
 
Sef oporbe kaže da banke nisu lude da vam dadu osam milijardi za kampanju?
 
- To je komentar agenta banaka. I to sad već, po meni, zaista izlazi iz sfere razumnoga. Ne znam zašto to radi, zašto ide na konzultacije u Klagenfurt cijelo vrijeme. To nije domoljubna koalicija, to nema veze s domoljubljem.
 
A kako biste je vi nazvali?
 
- Srebroljubna. Mi smo domoljubna, oni su srebroljubna. Između Mola i Hrvatske oni su za Mol, bez obzira na to tko je poklanjao i prodavao Inu. Između građana i banaka, on je za banke. Sjajan domoljub.
 
Hoće ovo biti najskuplja kampanja?
 
- Ovo će biti najjeftinija kampanja u smislu potrošenog novca jer smo uveli strogi red. Sjećam se 2007. godine, kad sam se morao pripetavati s HDZ-om kao novi mladi predsjednik SDP-a. Iako HDZ nije imao značajno veće prihode od SDP-a, tada su nas u potrošnji nadmašili tri puta. Jasno je bilo da je taj novac ukraden. Bilo je jasno i tada, a sad je dokazano. A danas su troškovi kampanje sve manji. Međutim, vi pitate za proračunske troškove. Pa bih htio čuti pitanje čime mi to kupujemo birače i povećavamo li deficit. Koja od konkretnih mjera utječe na povećanje deficita i rashode iz proračuna? Koja će od tih mjera koje su promišljene i analizirane mjesecima izravno koštati proračun?
 
Prosvjetari kažu da ima za sve, ali ne i za njih?
 
- Meni je drago da me oni vide kao budućeg premijera. Ne samo prosvjetari. Tu su i sindikati znanosti. Ja bih još jednom ponovio da smo prije nekoliko mjeseci otvorili mogućnost zapošljavanja gotovo tisuću znanstvenih novaka kojima bi istekli ugovori, a sad će svi dobiti, na natječaju, šansu za radno mjesto. Što se tiče plaća, spreman sam razgovarati o tezi da su oni zakinuti u odnosu na sindikate zdravstva, međutim, o tome ne mogu razgovarati jer više nemam nijedan financijski instrument u rukama da nekome izađem u susret. Jedino što mogu je obećati da ćemo o tome jako ozbiljno razgovarati kad formiram sljedeću vladu. I da im mi nudimo stabilnost, održivi rast, a HDZ dolinu suza. Pa neka biraju.
 
Zašto se nije ranije razgovaralo s njima?
 
- Gledajte, govore mi da sam faraon. Ja sam voljom članova svoje stranke osam godina predsjednik. Vjerujem još neko vrijeme, a onda neki novi prostori u životu. Za život i za snove. Vladu vodim nepune četiri godine i vjerujem u još četiri godine. Tutankamon je bio na vlasti devet godina, šefovi sindikata barem duplo do toga.
 
Znači, Ribić je Tutankamon?
 
- Ma, on je za njega amater po duljini mandata. Nije to korektno, ali me raduje to podsvjesno priznanje da oni žele razgovarati tko će o tome donositi odluku za tri mjeseca. Ničim drugim ne mogu objasniti tu ustrajnost na tome da se, pred raspuštanje Sabora, u trenutku kad više nemate nijedan instrument razgovara o nečemu što ja kao obavezu ne mogu formalno preuzeti, ali mogu obećati. Evo, ja obećajem da ćemo to vrlo ozbiljno uzeti u obzir.
 
Priznajete da zaslužuju veće plaće?
 
- Po meni su te plaće premale. Prije svega u prosvjeti. Znanost je nešto drugo. Moja majka je bila prosvjetni radnik, nastavnik u osnovnoj školi 35 godina i imat ću otvorene oči i uši za zajedničke probleme. Ali, nisam ja taj koji obećava dolinu suza i rezanja. To obećavaju HDZ i Karamarko.
 
Vjerujte li da je Vlada napravila dovoljno za još jedan mandat?
 
- Vlada je obećala rad i uvela red kakav nikad nije bio u Hrvatskoj. Za vrijeme našeg mandata gospodarstvo se pokrenulo i to na način koji je najzdraviji na svim frontovima. U Hrvatskoj se konačno proizvode stvari i usluge koje su drugi spremni kupiti i platiti. Nije sve samo turizam. U Hrvatskoj raste izvoz po trećoj najvećoj stopi u EU u posljednjih nekoliko mjeseci. To su činjenice, to govori samo za sebe. Mi smo proširili prostor osobne kolektivne slobode u Hrvatskoj na svim područjima, zaštitili zemlju od uličnog nasilja kakvim se prijetilo i huškalo. Kad gledam jesam li mogao više, da, uvijek. Ali što je alternativa? Alternativa je opasna za Hrvatsku.
 
Što novo možete obećati za još jedan mandat?
 
- Prije svega kontinuitet ovoga što radimo četiri godine i čega se rezultati vide posljednju godinu dana i to jako. Borbu protiv korupcije, vladavinu prava, jednakost svih pred zakonom. Mi bismo na izbore mogli ići i bez programa jer ovo je naš program. Hrvatska raste. Ali mi ćemo imati program jer ćemo naglasiti još neke stvari kada je u pitanju regionalna samouprava i ovlasti, prije svega gradova i općina, bez ikakvih fantazija i lažnih obećanja s planovima koji su realni i koje u ovo četiri godine nismo mogli provesti radi financijskih problema. Ali u iduće četiri godine moramo rasteretiti centralnu vlast i Banske dvore odgovornosti za svako puknuto staklo u Hrvatskoj. Hrvatske je precentralizirana u stvarima u kojima ne treba biti centralizirana. Tamo gdje država treba jamčiti jednak standard, i u Lici i u Dalmatinskoj zagori i u Istri, tamo država mora i dalje biti prisutna.
 
Ali ne odustajete od županija?
 
- Ne vidim da su pod nekakvom paljbom. Kada ih se uvodilo, nije bilo javne rasprave. Bio je rat i kriteriji su bili drugi. Tada je centralizacija bila egzistencijalno pitanje. Ova razina centralizacije sad je smetnja. Postavlja se pitanje koliko zemlja od 4,3 milijuna ljudi, s ovakvo dobrim komunikacijama i infrastrukturom, treba biti decentralizirana. Koji je smisao hrvatskih regija, ovih na grbu? To su regije koje su se dugo tražile u prostoru da bi se na kraju definitivno i nepovratno ujedinile pod hrvatskim imenom i državnim identitetom. Koji je smisao ponovno Dalmacije i Slavonije? Ja ga ne vidim. Po meni, besmislen je dio općina jer se nemaju od čega financirati.
 
Znači, u idućem mandatu smanjujete broj općina?
 
- Pa ja pozivam na raspravu o tome. Pitanje je imaju li općine sa 500 ili 800 stanovnika s izvornim prihodima od 700 tisuća kuna smisla i treba li ih spojiti s nekim općinama. Ali to i dalje ostavlja 400 općina i gradova. Ja sam za to da se gradovima s više od 35 tisuća stanovnika daje više ovlasti, novca, ali i više obaveza. U Njemačkoj se, koja je jako decentralizirana federalna vlada, premijer i ministri bave strateškim zakonodavnim okvirom. U Hrvatskoj se Vlada bavi zaprašivanjem komaraca. Doslovno.
 
Je li točno da se piše novi program za iduće četiri godine?
 
- Piše, ali nas znate. Ajmo na konkurenciju. Zastrašujuće je da ti program piše stranac i da to reklamiraš kao kakvoću. Pa dovedi stranca da ti vodi zemlju. Odi na konzultacije u Klagenfurt, pitaj Mol. Je li to domoljublje? Menije fascinantno da pet dana prije raspuštanja Sabora pretendenti na izvršnu vlast nemaju ništa i ne znaju ništa. Moji birači to ne bi trpjeli ni minute. Razapeli bi me. I u tome je moj posao teži.
 
Između čega Hrvatska bira na ovim izborima?
 
- Između rasta, kontinuiteta, stabilnosti, održivosti i reda te povratka na staro. A znamo što je staro. Zna se.
 
Stalno se obrušavate na šefe oporbe. Idete na njega i na osobnoj razini?
 
- Na primjer.
 
Pa govorite mu da ne zna engleski.
 
- To je osobna razina? Šta biste vi rekli da ja ne znam pisati ili čitati. Znanje engleskog danas nije nikakvo jamstvo da ćete biti dobar premijer, ali je jasno da će premijer bez engleskog biti izgubljen u prostoru, vremenu i komunikaciji. To govori i o intelektualnoj lijenosti. Jer ako netko nije bio zainteresiran u 50 i koliko godina života potruditi se naučiti nešto što u gradu Zagrebu znaju konobari, onda ja o takvoj osobi moram izvući nekakav zaključak. To nije ništa osobno. Ja ne spominjem obitelj, braću, sestre, a pogledajte što oni rade.
 
Rekli ste i da je stariji?
 
- Da. On je stariji od mene. To je komparativ. Što znači da, ako ja imam 48 godina, onima 57? Dakle, ej čovječe, što si radio cijeli život? Nije to starost. Danas ljudi sa 70 godina nisu stari. Objasnite mi kako netko tko je studirao humanističke znanosti i povijest, završio ih u Zagrebu, da ne zna osnovni strani jezik. Šta čita, odakle skuplja informacije, zna li na kompjuter... Te su se stvari jako promijenile. Hoćete predstavljati svoju malu zemlju. Ne možete bez engleskog. Možete, ali to izgleda otužno.
 
Stalno ga pozivate na dvoboj?
 
- Ne stalno, prestao sam.
 
Zašto mislite da biste bili bolji?
 
- Ne mislim. Mogu i izgubiti. Odnosno, ne izgubiti, nego mi može štetiti. Ali to je sad i pitanje hrabrosti, garda i svega skupa. Ali, moja je dužnost da to ponudim građanima. Sve drugo je politički kukavičluk i jad. Debate na televiziji pogoduju onima koji biflaju četiri rečenice i ponavljaju ih bez obzira što ih se pita. Takvi izlaze, ne kao pobjednici, ali od njih su manja očekivanja.
 
Ostajete li pri odluci da ne idete na konzultacije kod predsjednice oko datuma izbora?
 
- Moram priznati da nisam upoznat s fenomenom konzultacija o datumu izbora. Konzultacije o dodjeli mandata osobi koja uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru jasna je ustavna odredba. To je ustavna kategorija. Ovo je Big Brother. Nemam čak ni pravo ići lobirati kod predsjednice za neki datum koji odgovara meni i mojoj stranci i koaliciji.
 
Odgovara li vam koji od ta četiri?
 
- Svaki, pa i 1. studenog, ali vjerujem da je to nemoguće. Iako nikad ne znaš. To određuje predsjednica. To je jedna od nekoliko njezinih dužnosti.
 
Kako to da može preseliti i u Pulu i u Vukovar, a ne može u Visoku?
 
- Mislim da je svima sve jasno. A što se tiče selidbi, ako će to bilo kome u Hrvatskoj pomoći, neka.
 
Odlazak u Vukovar pred same izbore. Je li to ipak rad za HDZ?
 
- Ja to i ne primjećujem. Ako će to bilo kome pomoći u Hrvatskoj, a ne košta ili košta malo, super. To neka građani ocijene.
 
Kako biste ocijenili njen mandat?
 
- Ne mogu, jer nemam čime ocjenjivati, kao ni Josipovićev. To je potpuno proizvoljno. Predsjednik, kad splasne prašina kampanje, nema ovlasti. Nizašto nije odgovoran.
 
IDS-a će na izbore samostalno, a možda i s Ivom Josipovićem?
 
- To je sad njihov izbor. IDS je ipak dio uspjeha. Mi smo za Istru napravili puno, radili smo i mislili na druge. Nije napravljeno sve, ali je napravljeno skoro sve. Istarski ipsilon ne mogu obećati jer ne znam mogu li ga ispuniti. Da želim, želim, ali to nije dovoljno. Što se tiče izbora IDS-a, neka sami vide. Ako zaista žele i ako im je važno da se u Hrvatsku ne vrate mračnjaci onda valjda znaju što rade.
 
Kako gledate na Josipovićevu izjavu da je vidio popis suradnika Udbe i da na njemu nije bilo Karamarka. Je li iza toga dogovor s HDZ-om?
 
- To je senzacionalna izjava. I stao bih na tome.
 
Što ako vam Naprijed Hrvatska bude potrebna nakon izbora?
 
- Realno govoreći, Naprijed Hrvatska je beznačajna u Istri. Ne postoji. IDS ima snagu, kolika je, vidjet ćemo. Uvjeren sam da ćemo zajednički tamo dobiti svaki glas. Normalno je, na kraju krajeva, da se koalicije formiraju i nakon izbora. Veliki predizborni blokovi koje danas imamo u Hrvatskoj proizvod su našeg vremena. Ranije nije bilo tako. Nekad dominantna stranka HDZ više ne može razmišljati da ide sama na izbore. To je ipak rezultat, posljedica mog rada u SDP-u. HDZ je nekad bio najjači. Sada se usuđujem reći da je SDP jači. Bio je nekoliko godina, i taj potencijal je još uvijek tu, i vjerujem da će se ostvariti na izborima. Jer su ljudi koji su nam dali povjerenje prije četiri godine i dalje u Hrvatskoj. Neke smo možda i razočarali, ali nikome nismo zgadili život.
 
Što je s Mirelom Holy? Od izjave kako nema šanse da koalira s SDP-om dok ga vodi Milanović došla je stava do može, ali uz uvjete?
 
- Uvjeren sam da ćemo se mi, ako ona uđe u Sabor, dogovoriti. Međutim, pozivam ljude da glasuju za SDP za našu, vladinu koaliciju, domovinsku koaliciju, domoljubnu. Jer ne dam nikome da se zove domoljubna koalicija u Hrvatskoj i da se kiti tim perjem. Svi smo Hrvati koliko osjećamo. A što se tiče Holy, ponovit ću još jednom. Nju ne da nitko nije izbacio iz SDP-a. Pokušavali smo je zadržati. Izašla je jer nije osnovana Agencija za nacionalne parkove. Je li to razlog za izlazak iz stranke i formiranje vlastite koja je konkurencija SDP-u koji joj je dao sve u političkom životu. I ime i status. Smatram da nije bilo najkorektnije od nje što je radila. Ali dobrodošla.
 
Što je s programom koji za stranku piše Antun Vujić?
 
- Tonči je napravio uvod, program buduće vlade piše tim ljudi.
 
On piše ideološke postavke?
 
- Da. Danas su me prozvali da radim salto mortale, da sam čas socijalist, čas liberalni konzervativac.
 
Pa što ste?
 
- Prvo da raščistimo neke vrijednosne kategorije. HDZ s konzervativizmom nema veze, a naročito ne stranka koja se sad predstavlja kao konzervativna. HDZ nije nikakva konzervativna stranka. HDZ je jedna nacionalistička, rubno europska stranka samo zbog toga što europska pučka grupacija prima sve i svašta u svoje redove, dakle od prosvijećenih njemačkih demokršćana, malo konzervativnijih bavarskih kršćanskih socijalista do čistih, da ne kažem što. HDZ je tu negdje donji dom.
 
A SDP?
 
- Pripada porodici socijaldemokratskih i laburističkih stranaka. Razlike između SDP-a i danske i švedske socijaldemokracije je jako mala, a mi smo hrvatska stranka. Tu nema spora. Ja branim hrvatske interese, ali ja sam socijaldemokrat. Između mene i Stefana Löfvena, švedskog premijera i mog kolege, prijatelja ima jako malo razlike. Osim što je on Šveđanin, a ja Hrvat. Između Karamarka i Angele Merkel su tri Tiha oceana.
 
Dobro, kad ćemo vidjeti taj dio?
 
- Prvo, znate ga, a drugo vidjet ćete ga sigurno prije HDZ-ovog programa koji će se objaviti u Klagenfurtu nakon izbora.
 
Sjeti li se SDP svojih lijevih korijena samo pred izbore?
 
- Tri i pol godine mi se mučimo da sačuvamo stabilnost ljudi, plaća, socijale, potpora i garancija za mlade, jamstava poslodavcima ... To je socijaldemokracija. To je i kad uvedete porez na dividentu, ali i kad smanjite porez na opterećenje srednjeg sloja u platnim razredima. Ta je mjera pozitivno djelovala na gospodarski rast. To su sve promišljene mjere. Sad vidite da nose rezultate.
 
Da možete, što biste promijenili u mandatu?
 
- Nekim ljudima oko sebe manje bih vjerovao. Ali to je jako mali broj ljudi i mislim da je jasno na koga mislim. Ovim drugima naklon do zemlje. Bili su dobri, radili smo srčano, pošteno služili svojoj domovini i nekog vraga i napravili.
 
Kad vam je bilo najteže u ove četiri godine?
 
- Svaki danje težak i lijep u isto vrijeme. Teško je kad gledaš neizvjesnost svakog idućeg statističkog izračuna, rasta, činjenice da će doći rezultati za sve dobro što radiš, a ne znaš kada. Uvodiš red u zemlju i onda, nakon jednog trenutka, naročito nakon 1. srpnja 2013. godine, hrvatski se ulazak u EU, što je bio krasan događaj, valjda poklopio s vrhuncem strpljenja naših ljudi. Ljudi su s pravom nestrpljivi. Tada smo se našli u politički izazovnoj situaciji, ali danas stvari izgledaju i jesu drukčije. Na ove izbore idemo s ambicijom da pobijedimo. Uvijek idemo, samo što je danas ta ambicija realna, a prije deset mjeseci na to su ljudi gledali s podsmijehom.
 
Hoće li Zračna luka Zagreb uskoro dobiti naziv po prvom predsjedniku Franji Tuđmanu?
 
- Ja sam na promociji časnika u Vojnom učilištu rekao kako Tuđman nema pošten trg u Zagrebu. Ako mene pitate, Trg svetog Marka trebao bi se zvati po Tuđmanu. On je bio ratni predsjednik. To je važnije nego to što je bio prvi. Da je bio samo prvi, to se ne bi zaboravilo, ali ne bi izazivalo te emocije. Bez obzira na političke preferencije. Tuđman tada nije bio moja politička preferencija, ali ja ga nisam rušio 1994. godine i detuđmanizirao Hrvatsku kao onaj koji sad želi biti hrvatski premijer. Da sam HDZ-ovac, najvećim bi grijehom smatrao kretanje protiv Tuđmana 1994. godine. Mesić i Manolić su i dandanas takvi, oni nisu HDZ. Međutim, njihov je potomak sad predsjednik HDZ-a. Kad govorimo o Tuđmanu, mislim da ga poštujem puno više nego što ga poštuje Karamarko. Nisam nikad glasao za njega. A zračna luka je trenutno bauštela.
 
Ovo će izazvati dosta polemika?
 
- Markov trg je trg institucija, tu nitko ne stanuje i to mi se čini normalno. Sveti Marko Zagrepčanima ne znači ništa. Zaštitnica Zagreba je Majka Božja od Kamenitih vrata.
 
Je li po vama Franjo Tuđman najveći hrvatski političar?
 
- Rekao sam da su to tri čovjeka, Radić, Tito i Tuđman. I tu bi možda kao jako značajnog Hrvata dodao i Krležu koji nije političar. Imate još sjajnih ljudi, ali to je manje više to. Nemoguće je uspoređivati Tita i Tuđmana. Mnogi su se rugali Tuđmanu da mu nitko nije došao na sprovod, ali to nije kriterij. Titu su došli zbog straha, da malo pronjuškaju, vide tko će preuzeti vlast, a ne zato što su ga svi nužno cijenili kao velikog državnika i demokrata. Bilo je i takvih.
 
Što ako izgubite izbore?
 
- Vjerujem u pobjedu.
 
Razgovarala: Petra Maretić Žonja
 

Vijesti iz medija | Zoran Milanović