Predsjednik Vlade na splitskoj konferenciji o EU fondovima: Dobri smo u povlačenju sredstava, bit ćemo još bolji

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je danas u Splitu, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Brankom Grčićem, na konferenciji „Zajedno do EU fondova“ za bolju prometnu povezanost.  

Predsjednik Vlade Milanović tom se prigodom obratio studentima i profesorima Ekonomskog fakulteta. Naglasio je da država pomaže ondje gdje može, primjerice širokopojasnim internetom na kojem se sada radi. Spomenuo je i da neke svjetske telekom korporacije koje su krajem devedesetih godina dobile hrvatsku infrastrukturu ispod cijene, s time imaju problem. Premijer je, međutim, podcrtao da se ne radi ni o kakvoj konkurenciji, nego o tome da država do kućnog praga svugdje, i ondje gdje se to ne isplati, dovede najkvalitetniju mrežu i vezu sa svijetom.

Predsjednik Vlade Milanović ističe odgovornost centralne vlasti za realizaciju europskih fondova i to smatra vjerojatno glavnim mjerilom uspješnosti i smisla članstva Hrvatske u EU, članstva izborenog na jedinstveno težak način.

„Naš uspjeh se mjeri prvenstveno količinom novca koji izvučemo,“ kazao je. „Ima država koje taj posao rade loše, ali Hrvatska taj posao radi dobro, to govorim s punom odgovornošću. Mi smo u ovome dobri, bit ćemo još bolji. Naš operativni program usvojen je među prvima u Europskoj uniji i to je činjenica. Na tome su radili naši ljudi, hrvatski stručnjaci i hrvatska administracija, ne njemačka. To je dobro napravljeno, to je prvi i važan korak bez kojeg nema pomaka. Svi ovi programi o kojima su ranije govorili potpredsjednik Grčić i zamjenik ministra Antešić, su stvarnost, a ne bajke. Svaka kuna koja se na infrastrukturu potroši iz javnih proračuna bilo države bilo jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave, nepametno je potrošena kuna".

Premijer je podsjetio na kolektor na Rabu koji je financiran novcem  hrvatske države, hrvatskih poreznih obveznika, Hrvatskih voda, te da je već sljedeći primjer financiran najvećim dijelom iz europskih fondova kao i svaki sljedeći. „Tih 10, 20,  ili 60 milijuna eura, kao u Poreštini, kao u Međimurju aglomeracija Čakovec, novci su koji tamo postoje za to. Ne trebate ih potrošiti tako da ih uzmete ljudima kroz PDV i druge poreze, a to su projekti potrebni svakom gradu, Čakovcu, Poreču, Sinju. Ključna je stvar biti konkurentan kako bi uz puno rada zaradili još više, za što je potrebna infrastruktura". 

Premijer je pojasnio da za cestovnu infrastrukturu koju danas ima Hrvatska, Europska unija nije dala ni lipe, jer nismo bili članica, a mi smo je morali, pod pritiskom teške novije povijesti i okolnosti, ali i izazova i  veće konkurentnosti u turizmu, izgraditi sami te da zato imamo i dodatno moralno pravo u Uniji tražiti svoj dio. „Most za Pelješac, to nije ničiji kapric. Kapric je otvarati most tri puta, a da niste osigurali gradilište, to je kazneno djelo. Sada su financije čiste, kao i za most za Čiovo i potpuno sam  uvjeren da će se taj most za hrvatski jug graditi“, kazao je premijer. 

Rekao je, također da Hrvatska ima gospodarstvo koje je u krizi, ali da isto tako ima velik i ozbiljan potencijal. Govorio je i o tečaju kune, naglasivši da kad bi kuna bila slabija, krediti bi bili skuplji, kao i uvozni proizvodi, te dodao da smo mala i izvozno orijentirana ekonomija. „Hrvatska je otvorena ekonomija, naša platna bilanca je pozitivna, dakle, ukupan omjer onoga što uđe i onoga što izađe, i roba, brodovi, hrana, dodate li tome turizam, Hrvatska je pozitivna, a to ima malo država“, kazao je i nastavio: „O tome se malo govori, to nije rezultat rada moje Vlade, to je tako, to Hrvatska ima i treba razvijati. To je naša kompetitivna prednost“.

Premijer je kazao da tu imamo još puno posla kako bismo to iskoristili, a jako bitna platforma za to su europski fondovi. „Mi smo ambiciozni, mi se želimo preseliti u čvrste zemlje, ne najbogatije, jer to je san za buduće hrvatske generacije. Generacija koja dolazi iza mene mora i može postaviti za cilj da budemo za klasu bogatija zemlja, neovisnija, da ne moramo tražiti ničiju milostinju, ničije reprograme, kredite, nego da sami postavljamo uvjete za sebe, da poštujemo druge, ali da to poštovanje tražimo i za sebe“, zaključio je premijer.
 

Pisane vijesti | Govori i izjave | Fondovi EU | Zoran Milanović