Predsjednik Vlade: Nastavit ćemo graditi odnose sa susjedima, a na incidente ćemo reagirati odlučno i primjereno

Slika /Vijesti/2018/04 travanj/19 travnja/sjednica/41555244501_af66bf41c0_k.jpg

Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković najoštrije je osudio jučerašnji incident osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, koji je oskrnavio zastavu Republike Hrvatske i vrijeđao izaslanstvo Hrvatskoga sabora, predvođeno predsjednikom Sabora Jandrokovićem, tijekom boravka u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

„U potpunosti i osobno i kao Vlada podržavamo odluku predsjednika Hrvatskoga sabora i svih članova izaslanstva da prekinu posjet Beogradu i da se vrate u Hrvatsku. Očekujem od Srbije da oštro i nedvosmisleno osudi ovaj akt zastupnika u Skupštini koji je još jednom ponovio svoju oštru i bezobzirnu i retoriku i ponašanje prema Republici Hrvatskoj. Tome smo imali prigode svjedočiti zadnjih nekoliko godina, a nažalost i u vrijeme agresije Miloševićevog režima na Republiku Hrvatsku. I ovom zadnjom presudom je i Međunarodni sud, tj. Posebni mehanizam, potvrdio njegovo huškačko ponašanje koje je pridonijelo najgorim ratnim zločinima u Domovinskom ratu u Hrvatskoj“, rekao je predsjednik Vlade.
 
Naglasio je kako Hrvatska očekuje da nastavak dijaloga i odnosa sa Srbijom bude u kontekstu njihove osude ponašanja Šešelja. Kazao je i da je Hrvatska gospodarska komora jučer otvorila ured u Beogradu, što je bio jasan signal da Hrvatska želi nastaviti unaprjeđivati odnose, razvijati trgovinsku razmjenu i gospodarsku suradnju, raditi na dobrosusjedstvu i europskom putu, ali ovo su, naglasio je, prethodna pitanja koja je nužno vrlo jasno osuditi.

Podsjetio je da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova jučer uputilo notu Veleposlanstvu Republike Srbije u Zagrebu s jasnom osudom ovoga čina.
 
„Vlada Republike Hrvatske će nastaviti graditi odnose sa susjedima, a na ovakve poteze ćemo reagirati odlučno i primjereno u zaštiti digniteta simbola hrvatske države i dostojanstva Republike Hrvatske u cjelini“, poručio je predsjednik Vlade.
 
Govoreći o aktualnim temama, osvrnuo se na prijedlog Vlade o imenovanju novog glavnog državnog odvjetnika. Kazao je kako je riječ o iskusnom, aktualnom prvom zamjeniku glavnog državnog odvjetnika i predsjedniku Državnoodvjetničkoga vijeća, pravniku i državnom odvjetniku Draženu Jeleniću, koji ima potrebno iskustvo i koji je prošao različite instance u sustavu DORH-a.
 
„Smatramo da je riječ o kvalitetnom kandidatu, čovjeku koji ima i profesionalni i ljudski integritet i koji će posao glavnog državnog odvjetnika nakon što, uvjeren sam, dobije potporu u Hrvatskom saboru, obavljati savjesno, u skladu sa zakonom, nepristrano i na taj način jačati povjerenje u pravosudne institucije Republike Hrvatske“, poručio je predsjednik Vlade.
 
Zahvalio je dosadašnjem glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu na njegovom radu u protekle četiri godine.
 
Osvrnuvši se na posjet glavnog tajnika Vijeća Europe Jaglanda, kazao je da će Hrvatska, koja je članica ove paneuropske organizacije 22 godine, u svibnju preuzeti po prvi puta predsjedanje. Dodao je da su glavnom tajniku predstavljeni prioriteti hrvatskog predsjedanja, a to su borba protiv korupcije, decentralizacija, jačanje lokalne samouprave, zaštita manjinskih prava i zaštita kulturne baštine.
 
Predsjednik Vlade kazao je kako je boravak glavnog tajnika Jaglanda u Zagrebu bio prigoda i za razgovor o procesu rasprave i potvrđivanja Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Naglasio je kako nije dobro da tema jedne Konvencije koja je plemenita i dobra bude opterećena nekim drugim temama i drugim raspravama.
 
„To je situacija koja stvara poteškoće i za Vijeće Europe i za zemlje koje u ovakvim okolnostima, kada postoji paneuropska kampanja protiv te Konvencije od osobito agilnih i aktivnih aktera, posebno u nevladinom sektoru, ali i nekih političkih aktera koji onda ovu temu koriste za neke sasvim druge razvidno političke ciljeve. Stoga će ministrica vanjskih i europskih poslova na sastanku u Kopenhagenu pojasniti hrvatski stav, predočiti hrvatsko iskustvo i tražiti od cijele organizacije da razjasni erga omnes o čemu se ovdje radi, što je bit te konvencije i kako da se izbjegnu ovakve situacije prigodom ratificiranja ovog mnogostranog međunarodnoga ugovora“, rekao je predsjednik Vlade.
 
Pozvao je sve aktere i dionike ovoga procesa da smire tenzije nakon uvjerljive većine koju je potvrđivanje Konvencije dobilo u Hrvatskom saboru, uz interpretativnu izjavu, kojom hrvatska Vlada jamči da neće doći ni do kakvih problema koji bi se kosili s bilo čijim vrijednosnim sustavom u implementaciji.
 
„Vlada se ponijela vrlo odgovorno i vrlo obazrivo. Niti u jednom trenutku nismo kazali ni jednu riječ više i iza toga čvrsto stojimo jer smo uvjereni u korist provedbe ove Konvencije, prije svega za žene koje su žrtve nasilja, i za borbu protiv nasilja u obitelji. Apeliram i na one koji su bili za Konvenciju i na one koji su bili protiv da zajednički pogledamo kako možemo provoditi ovaj novi institucionalni, pravni i financijski okvir na što učinkovitiji način, bez ikakvoga problema za naš vrijednosni sustav“, kazao je.
 
Ništa se neobično nije dogodilo ni u jednoj drugoj državi koja je do sada ratificirala Konvenciju  i provodi je pa se tako ništa neobično neće dogoditi u Hrvatskoj, poručio je.
 
Što se tiče europskih aktivnosti, podsjetio je da su Zagreb prošloga tjedna posjetili potpredsjednik Europske komisije Katainen i povjerenici Mimica i King, a razgovarali su o nizu tema, gospodarskim, sigurnosnim i razvojnim.
 
„Činjenica da su tri povjerenika isti dan bili u Hrvatskoj pokazuje koliko je Hrvatska bitna i relevantna“, poručio je predsjednik Vlade i dodao kako očekuje da se posjeti povjerenika intenziviraju uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
 
Osvrnuo se i na posjet potpredsjednice ukrajinske Vlade za europske i euroatlantske integracije Klympush-Tsintsadze, s kojom je razgovarao o političkoj i gospodarskoj suradnji te prenošenju hrvatskih iskustava.
 
Na kraju se osvrnuo i na predstavljanje financijskih instrumenata Programa ruralnoga razvoja. Kazao je da su jučer potpisani sporazumi ukupne vrijednosti milijardu kuna novog i inovativnog načina financiranja pod povoljnim uvjetima različitih aspekata aktivnosti hrvatskih poljoprivrednika za jačanje hrvatske poljoprivredne proizvodnje.
 
„Postignut je kvalitetan okvir s dobrim partnerstvom između europskih sredstava, državnog proračuna i komercijalnih banaka, koji će moći osigurati sredstva za ono što do sada poljoprivrednici nisu mogli financirati po tako povoljnim financijskim uvjetima“, zaključio je Plenković.




Pisane vijesti | Andrej Plenković