- Objavljeno: 07.11.2017.
Predsjednik Vlade o uhićenju I. Todorića u Londonu: Sve se odvija sukladno Europskom uhidbenom nalogu koji je izdala RH
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvorenju jubilarnog, 40. Interlibera, Međunarodnog sajma knjiga i učila.
Ističući nužnost njegovanja kulture knjige i čitalaštva, predsjednik Vlade Plenković kazao je da Nacionalna strategija poticanja čitanja, koju je Vlada usvojila prošlog tjedna, ima jasan cilj potpore nakladnicima i poduzetnicima te širenju mreže knjižnica.
„Unatoč određenoj krizi u nakladništvu, tim smo mjerama uspjeli izbjeći negativne posljedice i stvoriti pozitivno ozračje jer kultura knjige mora pratiti našu djecu od najranijih dana“, rekao je predsjednik Vlade. Naglasio je da knjiga pomaže razvijati opću kulturu znanja i ljubav prema novim saznanjima.
Novinare je zanimalo što trenutačno čita predsjednik Vlade, kao i što inače voli čitati. Kazao je da trenutno čita enciklike pape Franje, koje je dobio prilikom posjeta Svetoj Stolici, a nedavno je pročitao encikliku „Laudato si“. U zadnje je vrijeme čitao Timothija Snydera i zadnju knjigu Henrija Kissingera o svjetskom poretku.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek zahvalila je ovom prigodom Gradu Zagrebu, Zagrebačkom velesajmu te svim izdavačima i knjižarima na suradnji u otklanjanju posljedica krize koja je zatekla izdavački sektor ove godine.
„Vjerujem da će niz mjera koje smo usvojili ove godine, kao i one koje će slijediti u sljedećoj godini kroz operacionalizaciju Nacionalne strategije poticanja čitanja, kao i najavljeni program potpore za razvoj i osnivanje knjižara, poduprijeti i onaj dio u tom književnom lancu koji do sada nije bio na adekvatan način potaknut, a to je distribucija“, poručila je ministrica Obuljen Koržinek.
Pozvala je one koji mogu da ove godine posjete Interliber i razmisle o darovanju knjige za Božićne blagdane kako bi i na taj način pomogli oporavku hrvatskog nakladništva.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković odgovarao je na pitanja novinara o aktualnim temama. Osvrnuo se na uhićenje Ivice Todorića, temeljem Europskog uhidbenog naloga.
„Koliko je meni poznato, izgleda da se gospodin Todorić predao policiji u Ujedinjenoj Kraljevini. Sve je to sukladno Europskom uhidbenom nalogu koje je izdalo hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova odnosno hrvatska policija i sada slijedi uobičajena procedura“, kazao je.
Na upit novinara osvrnuo se na jučerašnju tematsku sjednicu Skupštine Splitsko-dalmatinske županije o gradnji termoelektrane na Perući. Važnim je istaknuo pristup svim aspektima tog projekta u cjelini te uvažavanje mišljenja lokalne zajednice, ali je poručio i kako je važno voditi računa da se ne stvori anti-investicijska klima u Hrvatskoj.
Što se tiče saborskog istražnog povjerenstva o Agrokoru, kazao je da povjerenstvo radi te ponovio da je stav Vlade o tom povjerenstvu vrlo jasan, precizan i utemeljen na zakonu.
Osvrnuo se i na jednu anketu prema kojoj je dvije trećine građana protiv uvođenja eura. Predsjednik Vlade kazao je da je potrebno provesti ozbiljnu, racionalnu i argumentiranu raspravu.
„Vlada je odgovorna i ima dva velika, krovna cilja. Prvi je ulazak Hrvatske u schengenski prostor, a drugi je prihvaćanje eura“, naglasio je.
Podsjetio je da su oba cilja bili dio obveza i ciljeva koje je Hrvatska preuzela prigodom ulaska u Europsku uniju i okončanja pristupnih pregovora 2011. te da je Ugovor o pristupanju potvrđen na referendumu u siječnju 2012.
Dodao je da se radi o procesu koji će trajati nekoliko godina te da će se u javnom prostoru, kao i kod svake važne teme, sučeljavati argumenti.
„Moje je mišljenje da ulaskom u Schengen i u eurozonu Hrvatska ulazi u uži krug najnaprednije integriranih i najrazvijenijih zemalja Europske unije i na taj način stječemo puni legitimitet tog užeg kruga“, istaknuo je.
Naglasio je da hrvatski makroekonomski pokazatelji u ovome trenutku pokazuju da Hrvatska ispunjava gotovo sve kriterije potrebne za prihvaćanje eura, osim smanjenja javnoga duga, koji je već smanjen u ovoj godini.
„Rezultati za 2017. bit će još bolji, a s ovim trendom, prema 2020. godini ići ćemo ispod 70 posto udjela javnoga duga u BDP-u“, najavio je predsjednik Vlade.
Dodao je da je ta brzina smanjenja javnoga duga jamac da možemo ući tečajni mehanizam 2020., a potom, tijekom mandata iduće Vlade, ispuniti u cijelosti sve kriterije i preuzeti euro.
„To je naš politički cilj i na tome ćemo raditi“, poručio je predsjednik Vlade.
Napomenuo je da je na Konferenciji Vlade i HNB-a prošloga tjedna lansirana javna rasprava o uvođenju eura, na temelju studije koju su radili stručnjaci, a ne kampanja o referendumu.
„Svi politički i stručni akteri imat će prigodu dati svoje mišljenje o tom procesu“, kazao je.
Naglasio je da se pokazalo da je uvođenje eura u zemljama srednje i istočne Europe značilo povećanje plaća u zemljama čije je gospodarstvo slično hrvatskom te zaključio da će prihvaćanje eura u konačnici podići standard hrvatskih građana.
„Europske plaće, a ne europske cijene“, poručio je predsjednik Vlade.