Predsjednik Vlade: Odluka o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom preduvjet je za Pelješki most

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da će Vlada danas raspravljati o dvije kapitalne teme, jedna je vezana uz Pelješki most, a druga su inovacije u Zakonu o gradnji. Najavio je da će se sljedećeg tjedna sjednica Vlade održati u Sisku. 

Na početku današnje sjednice, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo zimskim ekonomskim prognozama Europske komisije, koje za Republiku Hrvatsku procjenjuju rast BDP-a za 2016. godinu od 2,8 posto, a za 2017. rast od 3.1 posto. „To potvrđuje dobre trendove, kao i procjene o padu nezaposlenosti u 2017. na 10.8 posto, a u 2018. na 9,3 posto“, kazao je i dodao da Europska komisija prepoznaje aktivnosti u gospodarskoj i fiskalnoj politici Vlade Republike Hrvatske. „Ovo je na tragu naših smjernica i to je sigurno poticaj da i dalje nastavimo s odgovornim vođenjem naše gospodarske i fiskalne politike. Siguran sam da će svi ministri u daljnjem dijalogu s Komisijom predstavljati naša postignuća i aktivnosti i na taj način pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju, što je jedan od četiri glavna cilja naše vlade. Ponavljam, stalno ćemo u fokus bitnih i ključnih tema stavljati pitanja koja su najkorisnija za sve hrvatske ljude“, rekao je predsjednik Vlade.

Među temama koje su vezane za svakodnevni život hrvatskih građana svakako je i zbrinjavanje otpada, pa su predsjednik Vlade i ministar zaštite okoliša i energetike prošli tjedan u Šibeniku o tome razgovarali s predstavnicima Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. „Nastavili smo dijalog o Regionalnom centru za gospodarenje otpadom u Lećevici. Nadam se da ćemo zajedničkim naporima i suradnjom sa županijskim vlastima naći rješenje i za Karepovac, što je jedna od bolnih tema za građane Splita“, kazao je predsjednik Vlade ističući kako od svih uključenih u tu problematiku očekuje poduzimanje mjera koje će riješiti pitanja gospodarenja otpadom u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Osvrnuo se i na nedavno otvaranje obnovljene Kneževe palače u Zadru, još jednog velikog projekta financiranog iz europskih fondova, u iznosu od 38 milijuna kuna. Značajna sredstva osigurana su i u Ministarstvu kulture. „Čime je uistinu oplemenjena kulturna ponuda Zadra, našega povijesnoga grada“, rekao je.

U posjetu Hrvatskoj, na poziv ministra pravosuđa, boravio je predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carmel Agius. „Imao je prigodu upoznati se s aktivnostima koje se tiču suradnje i procesiranja ratnih zločina koje Hrvatska poduzima. Vjerujemo da će ovaj posjet biti koristan, osobito u svjetlu činjenice da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju ove godine u zadnjoj godini svoga rada te da će sve ono što je u ovom trenutku nedovršeno preuzeti tzv. rezidualni mehanizam“, kazao je predsjednik Vlade.

Istaknuo je dvije kapitalne teme današnje sjednice. „Jedna je Prijedlog odluke o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, koja je vezana za izgradnju Pelješkoga mosta, projektnu dokumentaciju i sufinanciranje sredstvima Europske unije“, kazao je i izrazio uvjerenje da će ta odluka biti preduvjet za realizaciju ovog ključnog projekta. „Druga je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji koji će svojim inovacijama omogućiti brojne koristi i realizaciju projekata.“

Najavio je da će se sljedeći tjedan održati sjednica Vlade u Sisku.  

U nastavku sjednice, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier predstavio je Zaključak u vezi s Prioritetima Vlade Republike Hrvatske za djelovanje u institucijama Europske unije tijekom malteškog predsjedanja Vijećem Europske unije. „Cilj utvrđivanja ovakvih prioriteta je dati jedan dodatni fokus aktivnostima Republike Hrvatske u institucijama Europske unije“, kazao je. Izvijestio je da je Malta u svom programu predsjedanja izdvojila šest prioritetnih područja, a to su: migracije, jedinstveno tržište, sigurnost, društvena uključenost, europsko susjedstvo te more i pomorstvo.
 
Govoreći o prioritetima Republike Hrvatske tijekom malteškog predsjedanja, potpredsjednik Vlade Stier naveo je aktivnosti na razini Europske unije koje teže ostvarenju rasta, stvaranju novih radnih mjesta, osobito za mlade, zatim provedbu strukturnih reformi i povećanje konkurentnosti, dovršetak rada na integraciji jedinstvenog digitalnog tržišta, kao i učinkovitu provedbu energetske i klimatske politike Europske unije. U području mora i pomorske politike izdvojio je inicijativu za promicanje konkurentnosti europskog pomorskog sektora, kao i inicijativu za očuvanje morskog okoliša i bioraznolikosti mora. Prioritet je i daljnji razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde, s posebnim naglaskom na pitanje migracija i sigurnosti, a potpredsjednik Vlade kazao je da za Hrvatsku ključnim ostaje provedba izjave EU – Turska i suradnja s državama tzv. zapadno-balkanske rute. Nadalje, istaknuo je i jačanje sigurnosti i zaštitu vanjskih granica i borbu protiv terorizma, pri čemu je prioritet nastavak priprema za pristupanje Schengenskom području. Što se tiče procesa proširenja Europske unije, potpredsjednik Vlade naglasio je da se Hrvatska zalaže za dosljedno ispunjavanje kriterija za članstvo svih država koje su u procesu pristupanja.

Vlada je danas donijela i Odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, koja uključuje i izgradnju Pelješkog mosta. „Vjerujem da je ovo ohrabrujući signal za sve one koji putuju prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Dubrovniku“, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Pojasnio je da je riječ o projektu vrijednom 420 milijuna eura, izrazivši očekivanje da će biti sufinanciran i sredstvima Europske unije. Kazao je da se ovom Odlukom jača prometna povezanost Dalmacije s ostatkom zemlje, što je ujedno i dio Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2030.  

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglasio je da donošenjem ove važne odluke Vlada iskazuje spremnost i odlučnost u izgradnji Pelješkog mosta, najvažnijeg geostrateškog projekta u Republici Hrvatskoj. Dodao je da je riječ o projektu koji je od nacionalnog interesa, a čijom će se izgradnjom konačno uspostaviti teritorijalna povezanost te dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske.
 
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević pojasnio je da je osnovna svrha ovoga Zakona uređenje projektiranja, građenja, uporabe i održavanja građevina te provedba upravnih i drugih postupaka, a ovim prijedlogom izmjena i dopuna omogućio bi se pravovremeni početak građenja i uporabe više kapitalnih građevina čija je izgradnja povezana s ugovorima koje je sklopila Republika Hrvatska. Na taj način Republici Hrvatskoj omogućilo bi se ispunjenje obveza preuzetih tim ugovorima. Nadalje, poboljšala bi se učinkovitost provedbe Zakona o gradnji, čime bi se olakšalo izdavanje dozvola za građenje i uporabu građevina te samo građenje, a što bi utjecalo na povećanje isplativosti investiranja u građenje građevina različite namjene i time na povećanje broja tih investicija i zaposlenih u građevinarstvu. Također, ublažile bi se obaveze vlasnika zgrada vezane uz redovite preglede sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije zgrade i potrebu pribavljanja energetskog certifikata zgrade te povećala pravna sigurnost u vezi s tim certifikatom.

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da se na teret Posebnog dijela Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu Institutu za razvoj i inovativnost mladih odobrava iznos od 62.500 USD, odnosno 431.520 kuna, u visini poreza na dodanu vrijednost za nabavu robe u vrijednosti 250.000 USD ostvarenih od donacija u sklopu projekta BBC micro:bit - STEM revolucija u školama.
 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da Vlada cijeni aktivnosti Instituta. „Drago mi je da možemo dati važan signal i potporu mladima i nastavnicama, kao i razvoju odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj i zato ćemo prionuti aktivnostima usmjerenima na provedbu  Strategije“, kazao je.
 
Ministar znanost i obrazovanja Pavo Barišić naglasio je kako ovom odlukom Vlada pokazuje da prepoznaje važnost projekta BBC micro. „To je ujedno u skladu s potrebom unapređenja učenja i poučavanja u prirodoslovnom, matematičkom i tehničkom području, kao i potrebom provođenja inovativnih tehnologija u nastavnom procesu. To je primjer dobre suradnje privatnog i državnog sektora u ostvarenju ideje koja učenicima daje nove mogućnosti učenja“, kazao je, dodavši da Ministarstvo znanosti i obrazovanja iznimno cijeni i podupire rad Instituta za razvoj i inovativnost mladih, Hrvatske zajednice tehničke kulture, Hrvatskog robotičkog saveza, Hrvatske akademske istraživačke mreže, kao i rad niza entuzijastičnih pojedinaca u javnom prostoru i u školskim ustanovama. „Svi oni svojim zalaganjem i inovativnošću daju dodanu vrijednost rastu i razvoju djece i učenika. U hvalevrijednim projektima ovih dionika koji u središte stavljaju učenika, Ministarstvo nastoji biti trajna potpora jer financijska sredstva kojima raspolaže za takve inicijative ne mogu pokriti sve njihove aktivnosti, ali prepoznaje i nagrađuje neke od njih“, naglasio je ministar, zaključivši da vrijedna inicijativa i angažman predsjednika instituta Nevena Bakića može poslužiti kao primjer.
 
Vlada je donijela i Odluku o pružanju humanitarne pomoći Republici Čile, u ukupnoj vrijednosti od 20 tisuća USD, povodom humanitarne krize izazvane dugotrajnim požarima. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier podsjetio je da Hrvatsku i Čile veže brojna hrvatska iseljenička zajednica te da je Republika Čile bila među prvim zemljama koje su priznale Republiku Hrvatsku prije dvadeset i pet godina.
 
Također, dana je suglasnost na Odluku Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Županijske lučke uprave Vela Luka za luke županijskog i lokalnog značaja. Ministar Oleg Butković rekao je da se predmetnom Odlukom proširuje nadležnost Lučke uprave Vela Luka na području lučkog bazena 1, utvrđuje lučki bazen 2-Terminal i sidrište u Uvali Gradina. Također, smanjuje se dio lučkog bazena 1, kako bi se na tom području sukladno dokumentima prostornoga uređenja raspisao natječaj u svrhu izgradnje luke posebne namjene-luke nautičkog turizma. „Buduća luka nautičkog turizma obuhvaća površinu cca 4,5 ha, a u prvoj fazi imat će 132 veza za nautička plovila“, kazao je.
 
Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskome saboru mišljenje u kojem se, kazao je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ističe da Vlada Republike Hrvatske primjećuje da je na strani 34. Izvješća potrebno izmijeniti naziv te umjesto "trgovački ili obrtni registar" treba pisati "sudski ili obrtni registar". Nadalje, u prilogu 1, na strani 45. Izvješća gdje su pobrojani članci u kojima su u Zakonu o trgovačkim društvima propisana kaznena djela treba brisati članke 627. i 629. s obzirom da su oni u skladu s odredbom članka 381. stavka 1. točke 8. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11) prestali važiti.
 
Donesen je i Zaključak u vezi s upućivanjem poziva bošnjačkoj nacionalnoj manjini i drugim organizacijama da predlože kandidate za imenovanje člana Savjeta za nacionalne manjine. Potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier izvijestio je da je s obzirom na trenutačno nepopunjeno mjesto predstavnika bošnjačke nacionalne manjine zbog smrti izabranog člana Savjeta, potrebno provesti proceduru izbora novog člana. Stoga se predlaže uputiti poziv udrugama bošnjačke nacionalne manjine i drugim organizacijama, vjerskim zajednicama, pravnim osobama i građanima pripadnicima bošnjačke nacionalne manjine, da predlože svog kandidata za imenovanje člana Savjeta za nacionalne manjine iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih i vjerskih djelatnika, pripadnika bošnjačke nacionalne manjine.
 
Ministar unutarnjih poslova predstavio je izmjene Odluke o osnivanju Međuresorne radne skupine za osiguravanje ulaska Republike Hrvatske u schengenski prostor i uspostavu praćenja rada i evaluacije primjene schengenske pravne stečevine te radnih skupina za pojedina područja, kazavši da, prema važećoj Odluci, Međuresornom radnom skupinom predsjedava zamjenik ministra unutarnjih poslova. Radi izmjena u obnašanju dužnosti, pojasnio je ministar, predlaže se da Međuresornom radnom skupinom predsjedava pomoćnik ministra unutarnjih poslova, a zamjenjivao bi ga načelnik Samostalnog sektora za schengensku koordinaciju i fondove Europske unije u Ministarstvu unutarnjih poslova. Dodao je da se ostale izmjene odnose na usklađivanje naziva tijela čiji predstavnici sudjeluju u radu Međuresorne radne skupine i Radne skupine za upravljanje vanjskim granicama.
 
Vlada Republike Hrvatske upoznata je sa Zajedničkom izjavom o namjeri između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području sprječavanja katastrofa i reagiranja u hitnim situacijama, potpisanom 24. siječnja 2017. godine u Jeruzalemu. Ministar Vlaho Orepić podsjetio je da su izjavu potpisali predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Vlade Države Izraela Benjamin Netanyahu.
 
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac predstavila je izmjene i dopune Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta”, kao i Odluku o osnivanju Nacionalnog koordinacijskog odbora za europske strukturne i investicijske fondove i instrumente Europske unije u Republici Hrvatskoj.
 
Između ostalog, Vlada je donijela i Uredbu o ljetnom računanju vremena u 2017. godinu, koje počinje 26. ožujka 2017. U Republici Hrvatskoj računanje vremena uređeno je Zakonom o računanju vremena, kojim je propisano da u Republici Hrvatskoj vrijedi vrijeme koje odgovara svjetskom usklađenom vremenu uvećanom za jedan sat (srednjoeuropsko zonsko vrijeme), te da se u odnosu na to vrijeme uvodi ljetno računanje pomicanjem za jedan sat unaprijed.
 
 

Pisane vijesti