- Objavljeno: 22.09.2017.
Predsjednik Vlade: Ostajemo otvoreni za dijalog, a premijera Cerara još jednom pozivam da dođe u Hrvatsku
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković osvrnuo se na početku današnje sjednice Vlade na aktualna zbivanja.
Istaknuo je da se danas obilježava Nacionalni dan protiv borbe protiv nasilja nad ženama te najavio da će Vlada danas predstaviti Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji.
„Nažalost, statistike su posljednjih godina izrazito poražavajuće i zabrinjavajuće i svakoga dana moramo u svim segmentima našega društva činiti napore kako bi se taj negativni fenomen suzbio i kako bi se smanjio broj žrtava obiteljskog nasilja“, poručio je predsjednik Vlade.
Prije nego je otputovao u New York, krajem prošloga tjedna predsjednik Vlade Plenković je s ministrima Krstičevićem, Božinovićem i Ćorićem posjetio Ogulin u kojem je došlo do poplava nakon porasta vodostaja Dobre. Kazao je da je angažman svih koji su sudjelovali u saniranju posljedica poplave bio maksimalan te spriječio veće štete na tom području.
Najavio je da će se početkom listopada napraviti cjelovita analiza elementarnih nepogoda koje su pogodile Hrvatsku i revizija svih mjera koje se trebaju poduzeti u cilju učinkovitijeg odgovora na elementarne nepogode u idućoj sezoni.
Raspravu na 72. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, na kojem je sudjelovao ovoga tjedna, ocijenio je izuzetno zanimljivom i kvalitetnom, a boravak u New Yorku vrlo vrijednim i korisnim.
„Bila je to prigoda i za obilježavanje 25. godišnjice hrvatskoga članstva u Ujedinjenim narodima, čime smo zaokružili proces međunarodnoga priznanja Hrvatske“, kazao je Plenković.
Boravak u New Yorku predsjednik Vlade iskoristio je i za brojne bilateralne razgovore. Između ostalih, sastao se s glavnim tajnikom UN-a, japanskim premijerom, turskim predsjednikom te drugim europskim i svjetskim čelnicima. Susreo se i s hrvatskom zajednicom u SAD-u. Na Sveučilištu Columbia održao je predavanje o hrvatskom pogledu na budućnost Europske unije.
U jučerašnjem govoru pred Općom skupštinom UN-a predsjednik Vlade izložio je hrvatske poglede na ključna međunarodna pitanja i na mega-trendove s kojima se danas svijet suočava. Također, bila je to prigoda i za demonstriranje privrženosti Hrvatske multilateralizmu, suradnji i poštivanju međunarodnoga prava, kao i za osvrt na odnose s državama jugoistoka Europe, osobito sa Slovenijom, u kontekstu poštivanja međunarodnoga prava.
Predsjednik Vlade Plenković tijekom boravka u New Yorku razgovarao je sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom, čiji je posjet Zagrebu bio predviđen idućeg tjedna. S obzirom da je u međuvremenu slovenski premijer najavio da neće doći u Zagreb idućeg tjedna, predsjednik Vlade izrazio je žaljenje zbog toga.
„Sve ono o čemu smo razgovarali i što smo dogovarali bilo je na tragu poznatih pozicija Slovenije, a isto tako i vrlo jasno definiranih pozicija Hrvatske. U govoru sam spomenuo ono što su činjenice, a to se osobito odnosi na određena kršenja normi međunarodnoga prava, i to ne od strane Hrvatske. To nisu bile nikakve nove pozicije niti nova stajališta Republike Hrvatske nego pozicije koje vrlo unisono na čitavoj političkoj sceni govorimo protekle dvije godine“, pojasnio je predsjednik Vlade.
Dodao je da su te pozicije svojevrsna platforma za rješavanje otvorenog pitanja granice između Hrvatske i Slovenije.
„Mi ostajemo otvoreni za dijalog, a ja premijera Cerara i ovom prigodom još jednom pozivam da dođe u Hrvatsku u nekom drugom terminu“, poručio je predsjednik Vlade.
Istaknuo je da su hrvatske pozicije vrlo jasne i dobronamjerne, kao što je i ulazak Hrvatske u arbitražu bio u dobroj vjeri.
„U tom duhu ćemo nastaviti razgovore i vjerujem da ćemo kroz dijalog doći do rješenja. Nećemo pristajati ni na kakve ucjene i vodit ćemo računa o hrvatskim nacionalnim interesima u svakom trenutku, jer je pitanje teritorijalne cjelovitosti jedno od najvažnijih zadaća institucija državne vlasti“, poručio je Plenković.
Naglasio je kako i dalje smatra da ova generacija političara može naći dovoljno mudrosti i doći do rješenja koje će biti prihvatljivo za obje zemlje kada je riječ o pitanju razgraničenja, a koje je još jedno od onih rezidualnih iz vremena raspada bivše države.