Premijer Milanović poželio dobrodošlicu izabranoj predsjednici Republike i izrazio spremnost na suradnju

Slika /Vijesti/2015/siječanj/15 siječanj/JKP_2591.jpg

Osvrnuo se i na želju predsjednice da preseli svoju rezidenciju u Visoku ulicu u Zagrebu. „Što se nas tiče selidba može započeti odmah nakon inauguracije i tim bolje ako je u duhu štednje za koju se zalaže i naša Vlada“, naglasio je premijer.

Otvarajući današnju 206. sjednicu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se na protekle izbore za predsjednika Republike Hrvatske. Izrazio je zahvalnost bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću, kazavši da je on pet godina časno i uzorno obavljao dužnost predsjednika Republike Hrvatske. Izabranoj predsjednici Republike Hrvatske poželio je dobrodošlicu i naglasio da će s njom surađivati u okviru zakona.

„S bivšim predsjednikom u okviru onih područja suradnje koja postoji između predsjednika i Vlade surađivali smo jako dobro pa vjerujem da će tako biti i ubuduće“, dodao je. Pozvao je izabranu predsjednicu da nakon inauguracije, svaki četvrtak, kada Vlada zasjeda, odvoje koliko god treba vremena za razgovor. „Stojimo potpuno na raspolaganju za razgovor ili informaciju predsjednici što je Vlada radila u ove tri godine i što će raditi u sljedećih godinu dana. Smatramo da je ova Vlada dobra i puno bolja od prethodne dvije hrvatske vlade, ali tu se mišljenja mogu razilaziti. Imamo svoje argumente i otvoreni smo za razgovor, rekao je premijer Milanović. Osvrnuo se i na želju predsjednice da preseli svoju rezidenciju u Visoku ulicu u Zagrebu. „Što se nas tiče selidba može započeti odmah nakon inauguracije i tim bolje ako je u duhu štednje za koju se zalaže i naša Vlada“, zaključio je predsjednik Vlade.

U Sabor su upućeni Prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (EU). „Riječ je o usklađivanju zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije“, uvodno je kazao predsjednik Vlade. Ministar financija Boris Lalovac istaknuo je da se zakon o sanaciji kreditnih institucija u hrvatsko zakonodavstvo vraća nakon petnaest godina.

„Sanacije više neće teretiti državni proračun, odnosno porezne obveznike, već će sve sanacije financijskih i kreditnih institucija teretiti njihove vlasnike, dioničare i ostale vjerovnike“, obrazložio je ministar ocijenivši ovo „značajnim iskorakom“. „Što se napravilo u Europskoj uniji, sada se implementira u praksu i u Republici Hrvatskoj“, dodao je. Nadalje, formirat će se i Sanacijski fond kojim će upravljati Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a sredstvima tog fonda osigurava se učinkovita primjena sanacijskih instrumenata i ovlasti za sanaciju.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. „Osnovni razlog za izmjenu je novousvojena Direktiva o europskom nalogu za zaštitu“, kazao je ministar, pojasnivši da se time pojačava zaštita žrtava u svim zemljama Europske unije. Europski nalog za zaštitu je odluka pravosudnog ili drugog nadležnog tijela koja je izdana u jednoj državi članici, a na temelju koje nadležno tijelo druge države članice poduzima odgovarajuće mjere u skladu sa svojim nacionalnim pravom, sve s ciljem nastavka zaštite zaštićene osobe. „Nama je to dobro i kao turističkoj zemlji jer se može spriječiti kontakt napadača sa žrtvom“, zaključio je ministar Miljenić.

Raspravljalo se i o Prijedlogu strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Republika Hrvatska kontinuirano strateški promišlja, provodi i nadograđuje sustav antikorupcijskih mjera, počevši od Nacionalnog programa za borbu protiv korupcije iz 2002. godine i pripadajućeg Akcijskog plana. Stečena iskustva poslužila su kao putokaz za daljnje unaprjeđenje strateškog okvira, najprije usvajanjem Nacionalnog programa za suzbijanje korupcije 2006.-2008., a potom i Strategije suzbijanja korupcije od 19. lipnja 2008. godine i provedbenog Akcijskog plana, koji je revidiran 2010. i 2012. godine, sukladno izazovima i potrebama praktičnog antikoruptivnog djelovanja. Sljedeći korak na ovom putu predstavlja nova, strukturno i metodološki proaktivno usmjerena Strategija suzbijanja korupcije za razdoblje 2015.-2020. godine. Ministar pravosuđa Miljenić pojasnio je da je prethodna Strategija bila usmjerena na izgradnju institucionalnog i zakonskog okvira, uspostavu koordiniranih međuresornih radnih procesa te na suzbijanje i procesuiranje korupcije, dok je nova Strategija fokusirana na prevenciju korupcije kroz detekciju korupcijskih rizika i uklanjanje preostalih zakonodavnih i institucionalnih nedostataka.

Vlada je usvojila Odluku o prihvaćanju Prijedloga sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima. Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić istaknula je kako je riječ o velikom projekt u koji Vlada ulazi svjesna teškog stanja dijela građana koji su blokirani duže od godinu dana, a u blokadi najčešće nisu završili svojom krivnjom već zbog dugotrajne gospodarske krize. „Donošenje ove Odluke znači novi početak za oko 60.000 građana koji bi trebali dobiti novu priliku“, kazala je ministrica.

Naglasila je da se radi o dobrovoljnom sporazumu kojem će pristupiti banke, teleoperateri i četiri velika grada te izrazila nadu da će i ostali gradovi pristupiti sporazumu. Nadalje, potpredsjednica Opačić pojasnila je da je riječ o jednokratnom otpisu duga što znači da se ne može očekivati da će Vlada ponoviti jednu ovakvu mjeru. Navodeći kriterije za oprost dugova, ministrica je istaknula da su oni socijalni i prilagođeni najugroženijim građanima. Oprostom su, naime, obuhvaćeni korisnici socijalnih naknada, korisnici pomoći za uzdržavanje i osobnih invalidnina, dok su u drugoj kategoriji građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca ne prelaze 2.500 kuna, odnosno 1250 kuna za samce. Isto tako, ne smiju imati dodatne ušteđevine ni imovine. Teleoperateri će otpisati dug prvoj, najugroženijoj socijalnoj kategoriji, dok će se kod druge kategorije primjenjivati moratorij od godinu dana. Nadalje, za građane koji su blokirani duže od godinu dana otpisuju se dugovi do 10.000 kuna, odnosno 25.000 kuna dugova kod trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu. „Mislim da je ovo velik potez Vlade, pokazali smo socijalnu osjetljivost i brigu za one koji su najugroženiji“, zaključila je potpredsjednica Vlade.

Predsjednik Vlade Milanović dodao je da je ova temi važna za brojne građane koji su se stjecajem niza okolnosti našli u egzistencijalnim problemima. „Ovo je prvi puta da se netko na ovakav način odlučuje riješiti ovakav problem i to ne preko koljena, ne zakonom, nego dogovorom“, kazao je i nastavio: „Za to je trebalo puno strpljenja, nešto vremena i to je, ako treba reći, dokaz da smo humana Vlada.“ Podsjetio je i da ljudi trebaju preuzeti odgovornost za sebe i biti oprezni kada ulaze u poslovne aranžmane i dugove. „Treba plaćati račune, ali kad se netko zaista nađe u ljutoj nevolji, ovo je mjera za koju smo se odlučili nakon dosta razmišljanja i sada je provodimo“, rekao je predsjednik Vlade i zaključio: „Na to smo ponosni i to nitko prije nas nije napravio“.

Ministar uprave Arsen Bauk izvijestio je da Vlada Republike podržava Prijedlog zakona o referendumu, kojeg je predložio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora.

Dana je i suglasnost Vladi Republike Hrvatske na donošenje obavijesti o namjeri davanja koncesije i dodjeli koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Brašina, a u svrhu realizacije turističkog razvojnog Projekta Kupari, na lokaciji Kupari I. u Općini Župa dubrovačka, na rok od 99 godina. „Ovo je jedan od velikih projekata koji je stajao na dnu ladice dvadeset godina. Naša Vlada je uredila dokumentaciju i vlasničkopravne odnose“, kazao je predsjednik Vlade Milanović. Naglasio je da se radi o investiciji od nekoliko stotina milijuna eura na kojoj će se zaposliti jako puno ljudi.
 

Pisane vijesti