Rebalans proračuna: Vlada povisila projekciju rasta BDP-a na 1,1 posto

S današnje sjednice Vlade Republike Hrvatske, Saboru je upućen Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu.

Ministar financija Boris Lalovac podsjetio je da makroekonomska kretanja u dosadašnjem dijelu 2015. godine upućuju na povoljnija ostvarenja makroekonomskih pokazatelja negoli je bilo ranije očekivano. Bruto domaći proizvod je ostvario realni rast od 0,8% u prvoj polovici 2015. Pojasnio je da dosad objavljeni pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na nastavak pozitivnog kretanja gospodarskih aktivnosti, tako da je projekcija gospodarskog rasta s početnih 0,5% podignuta na razinu od 1,1%.
 
Govoreći o prihodima državnog proračuna, ministar Lalovac je naveo da se novim planom za 2015. godinu planira povećanje ukupnih prihoda državnog proračuna sa 106,4 milijarde kuna na 108,2 milijarde kuna, znači za 1,8 milijardi kuna. „Od tih 1,8 milijardi kuna, 1,2 milijardi odnosi se na povećanje poreznih prihoda, dok je 600-700 milijuna povećanje iz vlastitih prihoda“, kazao je ministar, pojasnivši da se najznačajnije povećanje prihoda ogleda u PDV-u. Novi plan prihoda od poreza na dodanu vrijednost iznosi 42,2 milijarde kuna i veći je u odnosu na prvotno planirane za 750,4 milijuna kuna. Projekcija prihoda od PDV-a temelji se na očekivanom daljnjem realnom rastu osobne potrošnje. Naime, pozitivni učinci izmjene Zakona o porezu na dohodak kojom se povećao raspoloživi dohodak stanovništva imali su jače izražene pozitivne učinke na osobnu potrošnju nego li se očekivalo. Također, turistička sezona bila je izrazito dobra što, između ostalog, rezultira i povećanim prihodima od poreza na dodanu vrijednost.
 
Ministar Lalovac izvijestio je da je prihod od poreza na dobit veći za 439,5 milijuna kuna. Povećanje ove prihodne kategorije rezultat je boljih rezultata poslovanja poduzeća tijekom 2014. godine u odnosu na ranije očekivane i s time povezane veće uplate sredstava po osnovi ovog poreza nakon godišnjeg obračuna dobiti za 2014. godinu. „To znači da su bili pozitivni efekti Vladine ekonomske politike u zadnje tri godine i sada se to vidi u većim akontacijama poreza na dobit“, istaknuo je ministar.
 
Prihodi od posebnih poreza i trošarina prema Prijedlogu izmjena i dopuna proračuna za 2015. godinu bilježe povećanje od 652,7 milijuna kuna. Povećanje originalne projekcije ovih prihoda rezultat je povećanja potrošnje trošarinskih proizvoda kao i povećanja iznosa trošarina na energente i električnu energiju te trošarina na duhan.
 
Ministar Lalovac pojasnio je da se jedan dio prihoda korigira, a to su najvećim dijelom doprinesi iz II. mirovinskog stupa. Naime, do kraja 2015. godine očekuje se povlačenje sredstava iz II. mirovinskog stupa za osiguranike s beneficiranim radnim stažem, koji se temeljem slobodnog izbora na to odluče, u planiranom iznosu od 1,8 milijardi kuna, što je smanjenje od 400 milijuna kuna u odnosu na prvotno planirano. „Ali se zbog veće zaposlenosti prvi mirovinski stup puni bolje od očekivanja“, dodao je ministar.
 
Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu ukupni rashodi povećavaju se sa 119,0 milijardi kuna na 120,7 milijardi kuna, odnosno za 1,7 milijardi kuna. Međutim, rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na visinu manjka proračuna opće države se povećavaju za 997,8 milijuna kuna, dok se preostalo povećanje u iznosu od čak 744,4 milijuna kuna odnosi na rashode koji se financiraju iz ostalih izvora koji ne utječu na visinu manjka proračuna opće države, a uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći i donacije.
 
„Najvećim dijelom smo izvršili korekcije rashoda za zaposlene za dva ministarstva“, kazao je ministar financija i naglasio da su sva ministarstva većim dijelom bila unutar određenog limita, no Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kao ogromna ministarstva, koja su također postigla određene uštede, trebaju još vremena da taj dio prilagode. Ministar je naglasio da imaju značajno manje rashode za zaposlene nego što su to imali 2011. godine, tako da su tu trebale minimalne korekcije, kod Ministarstva unutarnjih poslova 111 milijuna kuna, a Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 131 milijun kuna. „Ministarstvu znanosti odobren je i iznos za jubilarne nagrade, to smo morali, ne samo tom ministarstvu, nego svima, ali najveći dio tom Ministarstvu, pa im je dodatno odobreno oko 300 milijuna kuna“, objasnio je ministar Lalovac i zaključio : „Što se tiče rashoda za zaposlene, sve je unutar unaprijed planiranih i prije odobrenih limita“.
 
„Materijalni rashodi, iako se ovdje evidencijski povećavaju za 564 milijuna kuna, ne povećavaju se ni za jednu kunu“, nastavio je ministar, pojasnivši da se u proračun uvode korisnici poput sveučilišta, koji materijalne rashode financiraju iz vlastitih prihoda te to ne utječe na deficit.
 
Što se tiče financijskih rashoda, ministar je rekao da se oni povećavaju za oko 178 milijuna kuna, a subvencije za 540 milijuna kuna. „To je prvenstveno posljedica povećanja financiranja iz izvora koji ne utječe na deficit opće države, konkretno iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda za subvencije poljoprivrednicima u 2015. godini, koji bi trebao biti isplaćen u 2016., a bit će isplaćen u 2015. godini“, kazao je ministar.
 
Kazao je da su određene korekcije u iznosu od 210 milijuna kuna urađene za decentralizirane funkcije, to jest za jedinice lokalne uprave i samouprave. Također, tu je povećanje od 150 milijuna kuna dodatnih sredstava za socijalne naknade, Ministarstvu socijalne politike i mladih, a zbog indeksacije mirovina povećanje je 133 milijuna kuna. Također je osigurano 90 milijuna kuna doplatka za djecu, dok su ostali rashodi smanjeni za 680 milijuna kuna.
 
„Ako gledamo cjelokupni deficit, on će ostati na istoj razini, kada govorimo o cash metodologiji. Deficit iznosi 12,5 milijardi kuna i na razini je 3,8 posto BDP-a“, istaknuo je ministar. Dodao je da su izvanproračunski korisnici također ostvarili uštede koje su bile planirane, a jedinice lokalne i područne samouprave planiraju manjak od samo 0,1 BDP-a, što znači da porezna politika nije imala velik utjecaj na njihove prihode.
 
„Zadovoljni smo, budući da se ovaj dio povećavanja rashoda, koji je nužan, organski pokriva“, nastavio je ministar i pojasnio da to znači da se povećanja ne pokrivaju iz zaduženja ili nekih kredita, nego iz organskih prihoda temeljem vladinih odluka koje su poticale investicije i potrošnju. „Prvi puta imamo zadovoljstvo da neće biti povećanja deficita, a da ćemo izvršiti sve obveze prema najugroženijima i, prema indeksaciji mirovina, umirovljenicima. Dakle,ono što smo obećali“.
 

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade