Sjednica Vlade: Do 2019. smanjiti sektorske potpore, a povećati horizontalne za istraživanje, razvoj i zapošljavanje

Slika /Vijesti/2017/03 ožujak/23 ožujka/Sjednica VRH.jpg

Ministar Marić izvijestio je da se Smjernicama trebaju voditi davatelji državnih potpora pri planiranju i izradi novih prijedloga državnih potpora. To se ne odnosi na jedinice lokalne i područne samouprave, s obzirom da one imaju svoje proračune.

Danas je u Banskim dvorima održana 27. sjednica Vlade Republike Hrvatske, na kojoj su donesene Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2017. – 2019.  Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da se predmetnim Smjernicama trebaju voditi davatelji državnih potpora pri planiranju i izradi novih prijedloga državnih potpora. To se ne odnosi na jedinice lokalne i područne samouprave, s obzirom da one imaju svoje proračune.
 
Smjernicama politike državnih potpora navode se opći i posebni ciljevi dodjele državnih potpora čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoželjnije ističu se državne potpore horizontalne prirode, kao što su istraživanje, razvoj i inovacije, zaštita okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganja, posebno u obliku regionalnih potpora, što je u skladu s praksom Europske unije.
 
Ministar Marić kazao je i da davatelji državnih potpora trebaju osobito oprezno postupati pri odlučivanju o davanju državnih potpora koje, po svojoj prirodi, imaju negativan učinak na tržišno natjecanje, naglasivši da su to prvenstveno sektorske potpore, za koje iznos i učestalost dodjele u razdoblju 2017. - 2019. treba smanjiti na najmanju moguću mjeru. Podsjetio je da su u Europskoj uniji u 2014. godini sektorske državne potpore, i to one koje u većoj mjeri narušavaju tržišno natjecanje, činile tek oko 8 posto ukupno dodijeljenih državnih potpora industriji i uslugama, dok su u Republici Hrvatskoj one u istom razdoblju činile 72 posto. Dodao je da se ove Smjernice odnose samo na državne potpore industriji i uslugama, a ne na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu, jednako kao i Zakon o državnim potporama.
 
Obrazlažući Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o suradnji između Europske unije i njezinih država članica te Švicarske Konfederacije u borbi protiv prijevara i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje štete njihovim financijskim interesima, ministar financija Zdravko Marić kazao je da se osnovna pitanja koja se uređuju ovim Sporazumom odnose na borbu protiv prijevara i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje štete financijskim interesima ugovornih stranaka, jačanje administrativne pomoći u tim područjima te pružanje uzajamne pravne pomoći, koja obuhvaća traganja i privremena oduzimanja, osobito u slučajevima krijumčarenja i utaje u području neizravnog oporezivanja, posebno poreza na dodanu vrijednost, carina i trošarina. Ovaj Sporazum potpisan je 26. listopada 2004. godine u Luxembourgu, ali još nije stupio na snagu s obzirom da sve države članice nisu provele unutarnji pravni postupak, no isti obvezuje ugovorne strane u njihovim odnosima davanjem izjave, te se sukladno tome od 8. travnja 2009. primjenjuje između svih članica Europske unije i Švicarske Konfederacije. Ministar Marić naveo je da, prilikom pristupanja navedenom Sporazumu, Republika Hrvatska uz izjavu objavljuje da se središnjim tijelima ovlaštenima za provedbu predmetnog Zakona uz ministarstvo nadležno za financije smatraju ministarstvo nadležno za obavljanje poslova pravosuđa te ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
 
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić predstavila je Odluku o jednokratnoj robnoj pomoći Caritasu Križevačke eparhije, podsjetivši da je u povodu uskrsnih blagdana Ministarstvo zaprimilo molbu Caritasa Križevačke eparhije za odobrenjem jednokratne robne pomoći iz strateških robnih zaliha u prehrambenim proizvodima za potrebe najsiromašnijih građana. Dodala je da se na temelju Zakona o strateškim robnim zalihama odobrava jednokratna robna pomoć u vrijednosti 3.710.000 kuna. Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da su on i potpredsjednica Dalić prije nekoliko mjeseci posjetili Križevačku eparhiju, ocijenivši ovu Odluku dobrom i korisnom.

Govoreći o Uredbi o sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić pojasnio je da se njome propisuje sastav i struktura postrojbi civilne zaštite koje se osnivaju na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini te se postavljaju načela djelovanja, kao što su samodostatnost, modularnost i interoperabilnost. Pritom je naveo da se postrojbe civilne zaštite osnivaju prema namjeni na sljedećim razinama: na razini općina – postrojbe opće namjene, na razini gradova – postrojbe opće namjene i specijalističke postrojbe, na razini županija – specijalističke postrojbe te na razini Republike Hrvatske – Državna intervencijska postrojba. „Središnje tijelo nadležno za poslove civilne zaštite može ustrojavati postrojbe za djelovanje u međunarodnim aktivnostima“, zaključio je ministar.
 
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved predstavio je Odluku o prijenosu prava upravljanja stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske na Ministarstvo hrvatskih branitelja, kojom se predlaže prenijeti pravo upravljanja sa sedam stanova u dosadašnjem upravljanju Ministarstva obrane i tri stana u dosadašnjem upravljanju Ministarstva državne imovine, a koji se nalaze na lokacijama u Šibeniku, Bjelovaru, Vinkovcima, Solinu, Zagrebu, Varaždinu, Ogulinu, Osijeku te Sisku.
 
Također, predstavio je i Odluku o prijenosu prava upravljanja stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske s Ministarstva obrane na Ministarstvo hrvatskih branitelja, s ciljem stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata. Stanovi se nalaze u Bregani, Daruvaru, Karlovcu, Koprivnici, Osijeku, Otočcu, Pazinu, Pitomači, Puli, Samoboru, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Virovitici, Zagrebu i Županji. Ministarstvo obrane nositelj je prava upravljanja na 40 stanova, a svi stanovi nisu namijenjeni za davanje na korištenje u službene svrhe djelatnim vojnim osobama u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske. S druge strane, Ministarstvo hrvatskih branitelja sukladno odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, na Listi prvenstva za stambeno zbrinjavanje ima oko 12 tisuća zahtjeva, od kojih je oko 3 tisuće zahtjeva za stambeno zbrinjavanje dodjelom stana.
 
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izvijestila je da Ravnateljstvo za robne zalihe raspolaže s 27.216.549 kg strateških robnih zaliha ulja za loženje srednjeg do 1% sumpora koje je uskladišteno u spremnicima u vlasništvu društva HEP-Proizvodnje d.o.o. Podsjetila je da se, sukladno Zakonu o zaštiti zraka i rokovima usklađivanja postojećih postrojenja s graničnim vrijednostima emisija za pojedine onečišćujuće tvari te prema Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, od 1. siječnja 2018. ulje za loženje srednje do 1% sumpora, neće više moći koristiti kao energent u postrojenjima. Društvo HEP-Proizvodnja d.o.o. predložilo je da otkupi strateške zalihe ulja za loženje do 1% S u količinama koje se nalaze na uskladištenju u HEP-u i to hitnim postupkom kako bi se veći dio istih mogao utrošiti u ovoj sezoni grijanja ili najkasnije na jesen. Cijena otkupa iznosila bi 4.500,00 kn/t bez trošarina i poreza.
 
Predstavljajući izmjene i dopunu Uredbe o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita, potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić naveo je da se Uredba primjenjuje i na osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, kojima je omogućeno polaganje državnog stručnog ispita. Nadalje, ispitivači se imenuju i iz reda osoba koje nisu državni službenici, a koji imaju istaknute rezultate u radu u području za koje će se provoditi ispit, što će pridonijeti većoj razini stručnosti i kvalitete u provedbi polaganja ispita. Izmjena je i da je za imenovanje ispitivača iz reda državnih službenika, kao i tajnika Komisije, propisan novi uvjet koji se odnosi na ocjenu radne uspješnosti i to za ispitivača – ocjena primjeran u zadnje 3 godine, a za tajnika Komisije – ocjena primjeran u prethodnoj godini. Ostale izmjene tiču se rokova o pravodobnosti zahtjeva za polaganje ispita te dostave obavijesti o danu polaganja ispita.
                                                                                                    
Vlada je izmijenila i Odluku o pokretanju projekta e-Poslovanje. Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić podsjetio je da je Vlada Republike Hrvatske pokrenula projekt e-Poslovanje u svrhu omogućavanja pristupa javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama za poslovne subjekte na jednom mjestu. Izvijestio je da se izmjenama Odluke mijenjaju rokovi kojim se sklapaju posebni ugovori za utvrđivanje međusobnih odnosa između Vlade Republike Hrvatske, Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama d.o.o. te Financijske agencije.
 
Vlada Republike Hrvatske dala je mišljenje Hrvatskom saboru na Prijedlog zakona o kvaliteti i logistici u zdravstvu, kao i na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru.
 
Dano je mišljenje Hrvatskom saboru i na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Predsjednik Vlade Andrej Plenković ponovio je da je Vlada više nego spremna na suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima, zbog čega je prije nekoliko tjedana i osnovano Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima od Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti, koje ima jasno precizirane zadaće. „Želimo da se intencija olakšavanja pristupa arhivima i arhivskom gradivu pripremi na što kvalitetniji i učinkovitiji način, stoga smo zahvaljujući doprinosima relevantnih resora pripremili ovo mišljenje“, kazao je.
 
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek pojasnila je da se predloženi pristup izmjenama zakona, na koji Vlada daje mišljenje, u ovom obliku i sadržaju, a s obzirom na više manjkavosti, čini tek parcijalnim načinom uređenja ove materije, a posebno s obzirom na to da Ministarstvo kulture priprema cjeloviti zakon koji je planom normativnih aktivnosti predviđen za treći kvartal ove godine. Dodala je da će se u tom prijedlogu zakona dostupnost osobnih podataka i pristup arhivskom gradivu temeljiti na njemačkom modelu gdje su izričito definirani podaci koji se ne smatraju zaštićenima s obzirom na to da se odnose na obavljanje određenih službenih dužnosti u bivšem režimu te pripadnike i suradnike službe sigurnosti.

Ministrica je kazala da je izrada tog novog i cjelovitog zakonskog prijedloga u završnoj fazi, nakon čega će biti upućen u javnu raspravu, izrazivši očekivanje da će u prvo saborsko čitanje biti upućen prije ljetne stanke. Dodala je da za razliku od tog cjelovitog zakona koji se priprema sa stručnjacima, prijedlog zakona upućuje na samo jedan manji dio arhivske djelatnosti te Vlada u svom mišljenju upućuje na niz nedorečenosti koje je potrebno razmotriti. Navela je i da se u prijedlogu ne vodi računa o usklađenosti zakona s europskom direktivom  Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obranom osobnih podataka. „Uz to, smatramo kako je neprovediva odredba beziznimne predaje arhivskog gradiva Državnom arhivu u roku od šest mjeseci jer bi to, prema predloženoj formulaciji, uključivalo predaju gradiva koje se još uvijek smatra potrebnim u redovitom obavljanju poslova tijela vlasti, kao što su na primjer zemljišne knjige, katastar i slično“, rekla je. Dodala je da nije sagledana ni financijska strana izmjena zakona jer se izmjenama i dopunama ne previđaju dodatna financijska sredstva za primjenu zakona, o čemu suprotan stav ima Državni arhiv.

„Slijedom navedenog, smatramo da preložene izmjene i dopune zakona, iako su ideje sukladne ciljevima novog cjelovitog zakona koji je u izradi, nisu u potpunosti usklađene s EU uredbom te s važećim hrvatskim zakonima o pravima na pristup informacijama i zaštiti podataka“, zaključila je.

Na kraju, prihvaćeno je Izvješće o korištenju financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi u Republici Hrvatskoj u 2015. godini, kao i Izvješće o korištenju sredstava Proračunske zalihe utvrđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2017. godinu.
 
 
 
 

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade