Sjednica Vlade: Hrvatska donira milijun eura pomoći stanovništvu Gaze

Na današnjoj sjednici Vlade donesena je odluka o osnivanju organizacijskih odbora za održavanje mimohoda u Zagrebu i svečane proslave u Kninu u povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, a stanovništvu Gaze odlučeno je pomoći iznosom od milijun eura. Ministar Primorac na sjednici Vlade je, govoreći o državnom proračunu, kazao da su lanjski proračunski prihodi bili 0,6 posto veći od planiranih, dok su rashodi činili 97,4 posto planiranih. Podsjetio je da je lani realni rast BDP-a iznosio 3,9 posto, a inflacija tri posto, značajno manje u odnosu na osam posto koliko je iznosila u 2023. godini. U odnosu na kraj 2023. godine, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u iznosi 4,3 postotna boda, dok u odnosu na pretpandemijsku 2019. smanjenje iznosi čak 13,1 posto, istaknuo je.

Ukupni prihodi državnog proračuna lani su iznosili 30,5 milijardi eura ili 11,5 posto više u odnosu na godinu ranije, dok su ukupni rashodi dosegnuli 32,7 milijardi eura, uz povećanje za 4,6 milijardi eura ili 16,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, rekao je predstavljajući godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2024. godinu, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Izvijestio je da su lanjski proračunski prihodi bili 0,6 posto veći od planiranih, dok su rashodi činili 97,4 posto planiranih.

Podsjetio je da je lani realni rast BDP-a iznosio 3,9 posto, dominantno potaknut domaćom potražnjom, kako potrošnjom kućanstava tako i investicijama privatnog i javnog sektora u fiksni kapital. Inflacija je lani iznosila tri posto, značajno manje u odnosu na osam posto koliko je iznosila u 2023. godini.

Kada je riječ o dinamici rasta plaća, naveo je Primorac, prosječna mjesečna bruto plaća lani je iznosila 1.821 euro, čime je nominalno porasla za 15, a realno za 11,7 posto.

Lani je zabilježen manjak proračuna opće države u iznosu od dvije milijarde eura ili 2,4 posto BDP-a, udio javnog duga u BDP-u je krajem 2024. iznosio 57,6 posto, dok je njegova nominalna vrijednost bila 49,3 milijarde eura.

U odnosu na kraj 2023. godine, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u iznosi 4,3 postotna boda, dok u odnosu na pretpandemijsku 2019. smanjenje iznosi čak 13,1 posto, istaknuo je Primorac.

Rast BDP-a za 3,3 posto, što je tri puta više od prosjeka EU-a i eurozone

Ministar je predstavio i izvješće o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Republike Hrvatske za 2024. i 2025. godinu, koje upućuje na nastavak povoljnog kretanja gospodarske aktivnosti u ovoj godini i rast BDP-a za 3,3 posto, što je tri puta više od prosjeka EU-a i eurozone.

Istaknuo je da je gospodarski rast i u 2025. godini temeljen na snažnom doprinosu domaće potražnje, a neznatan pozitivan doprinos očekuje se i od kategorije promjena zaliha. Kazao je da tržište rada i dalje obilježavaju povoljna očekivanja vezana uz rast zaposlenosti i plaća, u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom. Tako, u 2025. godini stopa rasta zaposlenosti će iznositi 3,3 posto, dok bi anketna stopa nezaposlenosti trebala bilježiti daljnje smanjenje i to na povijesno nisku razinu od 4,7 posto. Nominalni rast bruto plaća zaposlenika znatno će usporiti u odnosu na 2023. i 2024., no ipak će rasti, prema projekcijama Vlade za 9,1 posto, rekao je Primorac.

Inflacija potrošačkih cijena 2,9 posto

Inflacija potrošačkih cijena trebala bi zadržati sličnu dinamiku kao i u 2024. godini i iznositi 2,9 posto.

Primorac je rekao da prihodnu stranu proračuna u ovoj godini prije svega obilježava provedba novoga kruga porezne reforme u sustavu poreza na dohodak, doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza na nekretnine te u kratkoročnom turističkom najmu, čime se prebacuje teret s oporezivanja rada na imovinu.

Rashodna strana, pak, bit će određena nastavkom provedbe reforme plaća u državnoj i javnoj upravi, kao i povećanim izdacima za skrb o najranjivijim skupinama društva, posebno kada je riječ o mirovinama, naknadama za poticanje demografske politike te naknadama u sustavu socijalne skrbi. Također, intenziviraju se i aktivnosti u svrhu osiguranja priuštivog stanovanja, rekao je Primorac.

Vezano uz investicijsku dinamiku, ona će u znatnoj mjeri biti podržana nacionalnim, ali i europskim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. - 2027.

Fiskalna kretanja u 2025. rezultirat će povećanjem proračunskog manjka na 2,9 posto BDP-a, no unatoč tome udio javnoga duga u nominalnoj vrijednosti BDP-a smanjit će se s 57,6 u 2024. na 56,9 posto u ovoj godini.

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan novi je dokument, po prvi puta predstavljen na Vladi, a prije svega je usmjeren na izgradnju otpornog, zelenog i digitalnog gospodarstva, kao i na modernizaciju sustava pravosuđa, javne uprave i socijalnih usluga. Uključuje mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i mjere koje su izvan NPOO-a, a koje će se provoditi tijekom razdoblja 2025-2028. Plan sadrži ukupno 290 mjera, a dosad su 22 mjere izvršene, a ostale se uglavnom izvršavaju sukladno predviđenoj dinamici, izvijestio je Primorac.

Suglasnost Hrvatskim vodama za kreditno zaduženje, ukupno 1.171 vodno-gospodarskih projekata

U saborsku proceduru su upućene i izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala, s ciljem usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Tako, između ostalog, usklađuju se rokovi za izvještavanje o održivosti s takozvanom "Stop the Clock" direktivom, čime se korporativno izvještavanje odgađa za dvije godine u pogledu određenih kategorija izdavatelja.

Također, Vlada je dala prethodnu suglasnost Hrvatskim vodama za dugoročno kreditno zaduženje kod Privredne banke Zagreb (PBZ) radi financiranja kapitalnih ulaganja

Kako je izvijestila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, Hrvatske vode u ovoj godini nastavljaju s provedbom projekata u okviru NPOO-a, ali i u okviru drugih strateških i akcijskih planova za razdoblje od narednih nekoliko godina.

Riječ je o ukupno 1.171 vodno-gospodarskom projektu, od kojih se 336 sufinancira iz europskih fondova, pa je u tu svrhu Upravno vijeće Hrvatskih voda u travnju donijelo odluku kojom se odobrava kreditno zaduživanje kod PBZ-a u iznosu od 113,5 milijuna eura.

Osnovani organizacijski odbori za izradu programa proslave Dana pobjede

Vlada je danas na sjednici donijela odluku o osnivanju organizacijskih odbora za održavanje mimohoda u Zagrebu i svečane proslave u Kninu u povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, a stanovništvu Gaze odlučila je pomoći iznosom od milijun eura.

"Ove godine obilježavamo 35. obljetnicu hrvatske državnosti i 30. obljetnicu vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja te veličanstvenu hrvatsku pobjedu u Domovinskom ratu“ kazao je na sjednici potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.

S hrvatskim braniteljima i zahvaljujući znanju, iskustvu i žrtvi nastavljamo graditi modernu i snažnu Hrvatsku vojsku, nastavio je i poručio da Vlada i Ministarstvo obrane podižu standard vojnicima, kontinuirano ulažu u opremanje i modernizaciju svih grana Hrvatske vojske, što će pokazati i mimohodom u Zagrebu.

Tim povodom, odlukom Vlade osnivaju se organizacijski odbori sa zadaćom izrade programa te priprema i organizacije obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja mimohodom u Zagrebu i svečanom proslavom u Kninu.

U mimohodu u Zagrebu sudjelovat će Oružane snage Republike Hrvatske, policija, civilna zaštita, vatrogastvo, Hrvatska gorska služba spašavanja, hrvatske povijesne postrojbe, udruge hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata te druga tijela sustava domovinske sigurnosti.

Na čelo organizacijskog odbora za održavanje mimohoda u Zagrebu imenovan je ministar Anušić, a odbora zaduženog za održavanje svečane proslave u Kninu potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

"Dani obilježavanja naših obljetnica pobjedničkih operacija iz Domovinskog rata dani su najvećeg ponosa i slave. Vjerujem da ćemo ih i ove godine tako obilježiti - svečano i ponosno, ali sa zahvalnošću i sjećanjem na one koji su nam omogućili slobodu", rekao je Medved.

Članovi odbora su još potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, kao i predstavnici Hrvatskog sabora, Ureda predsjednika RH, Ureda predsjednika Vlade, Ravnateljstva policije, Ministarstva hrvatskih branitelja te obrane, Hrvatske radiotelevizije, Vojnog ordinarijata u RH, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH te gradonačelnici Zagreba i Knina.

Radna skupina za pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje nakon 2027.

Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Radne skupine za strateško usmjeravanje i pripremu stajališta Republike Hrvatske za pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje nakon 2027., koji će se voditi u okviru Vijeća EU i Europskoga vijeća u odgovarajućim postupcima odlučivanja.

Predsjednik skupine bit će predsjednik Vlade Andrej Plenković, a njegovi zamjenici potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Izmjene i dopune Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Pokreće se postupak za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izmjenama i dopuni Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ugovorom iz 2000. godine su uređeni međusobni odnosi dviju država u zaštiti prava iz sustava socijalne sigurnosti hrvatskih radnika koji prebivaju i rade u Bosni i Hercegovini kao i bosanskohercegovačkih radnika koji prebivaju i rade u Republici Hrvatskoj, odnosno zaštiti prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja koje obuhvaća i majčinstvo, osiguranja za slučaj nezaposlenosti te osiguranja za slučaj ozljeda na radu i profesionalne bolesti.

Dosadašnja suradnja tijela i ustanova zaduženih za provedbu Ugovora iz 2000. godine obiju država ugovornica odvijala se uspješno, a radi daljnjeg unaprjeđenja suradnje Bosna i Hercegovina inicirala je sklapanje Ugovora.

S bosanskohercegovačke strane ukazala se potreba za uvođenjem novog nadležnog tijela za Brčko distrikt te je u tom smislu inicirala dopunu Ugovora iz 2000. godine, uz prijedlog kako bi i ostale odredbe Ugovora iz 2000. godine trebalo proanalizirati i eventualno revidirati, kao i otkloniti tehničke pogreške.

S hrvatske strane ukazala se potreba za izmjenom određenih odredbi radi ujednačavanja s načelima koordinacije sustava socijalne sigurnosti koja se primjenjuju u Europskoj uniji te radi poboljšanja suradnje nadležnih tijela i otklanjanja manjih poteškoća u provedbi, odnosno izmjenom odredbi o općem pravilu osiguranja, o davanju suglasnosti nadležnih tijela za produljenje razdoblja izuzeća od općeg pravila osiguranja, o zdravstvenoj zaštiti za izaslane osobe i članove diplomatskih misija i konzularnih ureda, kao i zajednički proanalizirati preostale odredbe radi eventualne potrebe za izmjenama istih s obzirom na protek vremena od sklapanja Ugovora iz 2000. godine.

Suglasnost za sklapanje ugovora izgradnje riječne marine "Marina" na području novog akvatorija u Vukovaru

Vlada je dala suglasnost na odluku Upravnog vijeća Javne ustanove Lučke uprave Vukovar o sklapanju ugovora o javnoj nabavi za izgradnju riječne marine "Marina" na području novog akvatorija u iznosu 1,5 milijuna eura s PDV-om. Ugovor se sklapa sa zajednicom ponuditelja GRASA d.o.o., MARINETEK ADRIATIC d.o.o. i HIDROGRADNJA d.o.o., koja je jedina dostavila ponudu.

Realizacijom projekta postojeća riječna marina uklonit će se i postaviti na novu lokaciju unutar novoformiranog akvatorija s obzirom na to da na postojećoj lokaciji slijedi faza izvođenja radova u sklopu projekta Hrvatskih voda, a omogućit će se privez 150 rekreacijskih plovila građana te turističkih brodica čime će se osigurati siguran vez za čamce tijekom cijele godine neovisno o hidrološkim i meteorološkim uvjetima.

Rok za izvođenje radova je sedam mjeseci od obostranog potpisa ugovora, a financijska sredstva potrebna za podmirenje predviđenih ugovornih obveza osigurana su u državnom proračunu za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu.

Milijun eura pomoći stanovništvu Gaze

Vlada je, također, donijela odluku i o upućivanju dodatne žurne humanitarne pomoći UNICEF-u za djecu i ostalo civilno stanovništvo Gaze u iznosu od milijun eura u 2025. godini.

UNICEF na terenu pruža ključnu podršku u obliku zdravstvene skrbi, uključujući mobilne klinike koje pomažu u liječenju pothranjenosti, psihosocijalnu podršku, opskrbu vodom i sanitarijama, zaštitu djece od nasilja i eksploatacije te novčanu pomoć za najugroženije obitelji. Prema apelu UNICEF-a za 2025. godinu, procjenjuje se da će biti potrebno 716,5 milijuna američkih dolara kako bi se odgovorilo na rastuće potrebe djece i obitelji pogođenih sukobom.

Financijska sredstva osigurat će se preraspodjelom unutar proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova za 2025. i projekcijama za 2026. i 2027. godinu.

Pokroviteljstvo nad manifestacijom „Žetvene svečanosti - Dožínky“

Prihvaćeno je pokroviteljstvo nad manifestacijom „Žetvene svečanosti - Dožínky“, sukladno zamolbi Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj. Žetvene svečanosti Dožínky najveća je kulturna manifestacija češke manjine u Hrvatskoj, o ove će se godine održati 11. i 12. srpnja 2025. u Daruvaru. Pored simboličke proslave završetka žetve, to je i središnja manifestacija sveukupne kulturno-obrazovne djelatnosti, njegovanja narodnih običaja i tradicije Čeha u Hrvatskoj.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti