Sjednica Vlade: Nacionalni program reformi obuhvaća 95 mjera; Zakon o uvođenju eura upućen u drugo saborsko čitanje

Na današnjoj 115. sjednici, Vlada je donijela Nacionalni program reformi 2022. i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2025. Zakon o uvođenju eura upućen je u drugo saborsko čitanje, a Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Ugovorena izgradnja 216 zamjenskih kuća

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres na području Banovine.

Što se tiče izgradnje obiteljskih kuća, rekao je, ugovorena je izgradnja 216 zamjenskih kuća s 11 izvođača radova u iznosu od preko 180 milijuna kuna s PDV-om. Potpisano je 56 ugovora za izgradnju zamjenskih kuća, a od tih 56 ugovora krenula je i realizacija. Na 30 gradilišta izvode se radovi, a 12 lokacija je u pripremi za izgradnju zamjenskih kuća.

U djelu nekonstrukcijske obnove, do sada je obnovljeno i završeno preko 2.280 obiteljskih kuća, dok se na 932 kuće izvode radovi.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izdalo 185 rješenja za povrat sredstava po provedenoj samoobnovi.

Prosječna vrijednost nekonstrukcijske obnove nešto manje od 44 tisuće kuna s PDV-om po obiteljskoj kući.

Što se tiče konstrukcijske obnove, Milošević je naveo da je zaprimljeno 606 odluka, odnosno zaključaka za područje Sisačko-moslavačke županije od nadležnog resora. Što se tiče javne nabave, ona je pokrenuta za projektante za 700 obiteljskih kuća kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, a potpisan je ugovor za izradu projektne dokumentacije konstrukcijske obnove za 22 višestambene i stambeno-poslovne zgrade.

Što se tiče višestambenih zgrada, u iduća dva tjedna očekuje se početak radova na izgradnji prvih 10 višestambenih zgrada, od čega su četiri u Petrinji, četiri u Glini i dvije u Topuskom, a u postupku je ocjena ponuda za izgradnju dodatnih 6 višestambenih zgrada. Ukupna vrijednost ovih prvih 10 iznosi nešto manje od 143 milijuna kuna.

Potpisano 6 ugovora za radove na sanaciji nasipa u vrijednosti 83 milijuna kuna

Što se tiče infrastrukture, odnosno vodoopskrbne mreže i zaštite od štetnog djelovanja voda, realizirana su sredstva za sanaciju vodoopskrbnih sustava i zaštite od štetnog djelovanja voda, dakle obrana od poplava, u iznosu od 96 milijuna kuna. Prije nekoliko dana je potpisano 6 ugovora za radove na sanaciji nasipa ukupne vrijednosti nešto više od 83 milijuna kuna.

Sveukupno u ovaj dio infrastrukture uloženo je nešto više od 266 milijuna kuna.

U djelu koji se odnosi na elektroenergetsku mrežu, u cijelosti je obnovljeno 213 stanica, 19 niskonaponskih mreža i 13 srednjonaponskih vodova, za što je utrošeno nešto više od 62 milijuna kuna. A i dalje su radovi u tijeku na preostalih 58 trafostanica, 12 niskonaponske i 33 srednjonaponske mreže.

"Prije dva tjedna započela izgradnja nove transformatorske stanice u Petrinji ukupne vrijednosti preko 55 milijuna kuna i koja predstavlja najveću kapitalnu investiciju Hrvatske elektroprivrede na potresom pogođenom području", istaknuo je Milošević.

Podsjetio je i da je protekli mjesec svečano otvoren novouređen prostor u sklopu Osnovne škole „Dragutina Tadijanovića“ u Petrinji za potrebe Učiteljskog fakulteta.

Otvoreni su i radovi na autocesti A11, dionica Lekenik i Sisak.

Milošević je kazao da je otvorena i obnovljena zgrada Doma zdravlja u Glini, a u tom gradu počeli su i radovi u Domu za starije osobe.

Nacionalni program reformi obuhvaća 95 mjera i aktivnosti

Vlada je donijela Nacionalni program reformi 2022. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je ovaj dokument dobrim dijelom naslonjen na Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji je Vlada usvojila, a Vijeće Europske unije u srpnju 2021. potvrdilo kao mjerodavan i dovoljno ambiciozan za adresiranje strukturnih izazova.

Marić je naveo da ovaj Nacionalni program reformi obuhvaća ukupno 95 mjera/aktivnosti, od kojih je 60 iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i 35 dodatnih. Rekao je da se najveći dio njih odnosi na izazove klimatskih promjena i energetske održivosti; sprječavanje i suzbijanje korupcije; jačanje administrativnih kapaciteta za programiranje i provedbu fondova EU; modernizaciju obrazovnog sustava i povezivanje obrazovanja s tržištem rada; osiguranjem podrške najpotrebitijim osobama te promicanje zdravih životnih navika i prevencijom bolesti.

Dodao je da se dokument kao i prošle godine šalje na vrijeme. "I očekujemo i daljnji dijalog s u okviru Europskog semestra s Europskom komisijom", ustvrdio je.

Program konvergencije - ove godine rast BDP-a 3 posto, inflacija 7,8 posto

Marić je predstavio i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2023. - 2025., kazavši da je riječ o dokumentu kojim Vlada prezentira ažurirane makroekonomske projekcije za ovu, odnosno iduće tri godine te će biti osnova i za izradu rebalansa proračuna za ovu godinu.

Dodao je i da su Program konvergencije i Nacionalni program reformi "braća blizanci", pa tako sve što je navedeno u Nacionalnom programu reformi u Programu konvergencije treba biti pretočeno u brojčani dio.

Što se tiče makroekonomskih projekcija, Marić je naveo da Vlada prognozira gospodarski rast u 2022. od tri posto, 4,4 posto u 2023., 2,7 posto u 2024. i 2,5 posto u 2025. godini.

Podsjetio je na prošlogodišnji rast BDP-a od 10,2 posto, pa i to ima reprekusije na 2022., s obzirom na "dosta jak bazni efekt", a tu su i dodatni izazovi u ovoj godini, u pogledu energetske krize i ratnih zbivanja u Ukrajini.

Stoga je naglasak na negativnim rizicima za ostvarenje projekcija, pretežno zbog neizvjesnosti oko kretanja cijena energenata, lanaca opskrbe, ratnih zbivanja, te još uvijek prisutne pandemije koronavirusa, rekao je Marić.

Kada je riječ o doprinosu pojedinih sastavnica rastu BDP-a za ovu godinu, tu je i dalje značajan doprinos osobne i državne potrošnje, a potonje se odnosi i na mjere za suzbijanje inflacije, zbrinjavanje izbjeglica iz Ukrajine, a tu je i dogovor sa sindikatima o rastu plaća u javnim i državnim službama, pojasnio je ministar.

No glavni pokretači rasta u ovoj i idućim godinama će biti investicije javnog i privatnog sektora, kao i izvoz roba i usluga. Prognozirane bruto investicije u fiksni kapital za 2022. tako iznose 5,8 posto, a 6,1 posto u idućoj godini. Izvoz roba i usluga ove godine bi pak trebao skočiti za 6,9 posto, a za šest posto u 2023. godini.

Vlada prognozira da će stopa inflacije u 2022. godini dosegnuti 7,8 posto, dok bi u 2023. trebalo doći do usporavanja njenog rasta, uz procjenu od 3,7 posto. Na značajno višu ovogodišnju procjenu kretanja indeksa potrošačkih cijena utjecale su već dobro poznata kretanja cijena, ponajprije energenata i hrane.

Stabilan trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u

Deficit opće države u ovoj godini bi trebao iznositi 13,36 milijardi kuna, što je 2,8 posto BDP-a, dok bi u 2023. trebao pasti na 8,08 milijardi kuna ili 1,6 posto BDP-a, pokazuju Vladine projekcije.

Kada je riječ o kretanju udjela javnog duga u BDP-u, Marić je istaknuo da je prisutan stabilan trend njegovog smanjivanja, izuzev pandemijske 2020. godine, kada je na godišnjoj razini skočio za gotovo 17 postotnih bodova, na 87,3 posto. No, već je u 2021. pao na 79,8 posto, projekcija za ovu godinu iznosi 76,2 posto, za 2023. 71,7 posto, 2024. 68,9 posto, a 2025. 66,9 posto.

Zakon o uvođenju eura upućen u drugo saborsko čitanje

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Osnovna načela uvođenja eura su zaštita potrošača, zabrana neopravdanog povećanja cijena, neprekidnost pravnih instrumenata, učinkovitost i ekonomičnost te načelo transparentnosti i informiranosti, rekao je ministar Marić.

Ključne odrednice zakona uključuju primjenu obveze dvojnog iskazivanja cijena što je ujedno ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura.

Tijekom razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja, koje bi trebalo početi 5. rujna 2022. i trajati 12 mjeseci od dana uvođenja eura, poslovni subjekti bit će obvezni cijenu iskazivati u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije.

Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima.

Utvrđena su pravila za zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura. To će biti moguće u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura.

Građani će bez naknade moći zamijeniti gotov novac kune u euro.

Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se obavljati u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to trajno za novčanice, a kovanice do isteka tri godine od dana uvođenja eura.

Od dana uvođenja eura započinje i razdoblje dvojnog optjecaja od 14 dana u kojem će se kuna i euro moći koristiti kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Zakon će stupiti na snagu prvog dana nakon što bude objavljena odluka Vijeća EU o usvajanju eura u Hrvatskoj (očekivano početkom srpnja), osim dijela odredbi koje će stupiti na snagu danom uvođenja eura.

Bez obzira na kasnije stupanje na snagu, zakon će biti objavljen u Narodnim novinama kako bi se svi mogli na vrijeme pripremiti.

Financiranje javnih potreba u kulturi uređuje se jednim zakonom

Kako bi se unaprijedilo, pojednostavilo i učinkovitije uredilo cijelo područje financiranja javnih potreba u kulturi, Vlada je u Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi kojim se spaja tri zakona.

U njemu se, naime, spaja Zakon o kulturnim vijećima, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi i Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi - sve zakoni koji su doneseni u razdoblju od dvadeset i više godina i bilo ih je nužno, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, prilagoditi suvremenim potrebama.

"Stvorit će se jedan sustav koji će unaprijediti, pojednostaviti, a mislimo i učinkovitije urediti cijelo područje financiranja", ocijenila je.

Na zakonu se radilo intenzivno prije pandemije koronavirusa, dodala je, ali  se s obzirom na to da je sektor kulture bio jedan od najpogođenijih u pandemiji, zastalo s njegovim donošenjem dok ne prođe neposredna kriza.

Novim se zakonom uređuje obuhvat i definicija javnih potreba u kulturi, usklađuje se postupak dodjele sredstava za financiranje javnih potreba u kulturi i postupak donošenja odluka o financiranju na razini države i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS), a uređuju i druge mogućnosti financiranja javnih potreba u kulturi.

"Omogućit će se i višegodišnje financiranje, što je jako važno za sektor kulture i za neku sigurnost, stabilnost, mogućnost planiranja", istaknula je ministrica.

Novim se zakonom uređuje i postupak dodjele nekretnina u vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

"S ubrzanim razvojem komercijalnih aktivnosti, posebno trgovine i turizma, posebno iz središta gradova sve se češće istiskuju prostri u kojima se može obavljati kulturna djelatnost, pa zakonom stvaramo novi okvir kojim će i država i JLS moći dodijeliti prostore za potrebe kulture pod nekim povoljnijim režimima", rekla je Obuljen Koržinek.

Predloženim se zakonom jasnije uređuje i rad kulturnih vijeća, posebno definiranje pitanja sukoba interesa na koje su, kako je naglasila ministrica, svi osjetljivi.

Uređuje se i obveza izuzimanja članova vijeća iz raspravljanja i odlučivanja, kao i sankcioniranje u slučaju nepridržavanja navedenih odredbi.

"Smatramo da će predloženi zakon zaista bolje urediti sve aspekte financiranja i obavljanja javnih potreba u kulturi", ocijenila je Obuljen Koržinek.

Izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama

Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Potpredsjednik Vlade i ministar Davor Božinović istaknuo je kako se ovim Zakonom definiraju nove kategorije vozila, a uvedene su i određene izmjene koje se odnose na obvezu nošenja zaštitne kacige za sve vozače osobnih prijevoznih sredstava.

Podsjetio je da se ovim Zakonom definiraju nove kategorije vozila na način da se dodaju pomoćna pješačka sredstva koja se odnose na naprave koje se pokreću isključivo snagom osobe koja upravlja tim sredstvom, kao primjerice romobili bez motornog ili električnog pogona, koturaljke, role te osobna prijevozna sredstva u koja će spadati vozilo koje nije razvrstano niti u jednu dosad poznatu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm3 ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h.

U odnosu na prvo čitanje, osim nomotehničkih, uvedene su određene izmjene koje se odnose na obvezu nošenja zaštitne kacige za sve vozače osobnih prijevoznih sredstava.

Božinović je kazao da su izmjenama interventna vozila Hrvatskog Crvenog križa uvrštena u članke Zakona kojima se regulira pravo prednosti prolaska.  

"Uvršteno je propisivanje novčane kazne od 300 kuna za neposjedovanje kutije prve pomoći, sukladno posebnom podzakonskom propisu kojim se propisuju tehnički uvjeti i oprema vozila u prometu na cestama", dodao je.

Također, smanjena je novčana kazna za nošenje slušalica na ili u oba uha sa 1.000 na 300 kuna te se ministru nadležnom za zdravstvo produžuje rok za usklađivanje Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače s odredbama ovoga Zakona sa 6 na 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Državno jamstvo HC-u i Odluka o sporazumu za rekonstrukciju mosta Gunja-Brčko

Vlada je dala prethodnu suglasnost i državno jamstvo Hrvatskim cestama za kreditno zaduženje kod banaka Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatske poštanske banke, OTP banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačke banke, radi financiranja projekata i plana poslovanja društva u 2022. godini.

Po riječima ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, time će se osigurati financijska sredstva Hrvatskim cestama u iznosu od 115,5 milijuna eura, uvećanog za kamate, naknade i troškove. Uvjeti su korištenje kredita jednokratno ili višekratno do 31. prosinca ove godine, poček tri godine od sklapanja ugovora uz kamatu od 1,15 posto.

Tim kreditom, naglasio je Butković, financirat će se dio postojećih kreditnih obveza u iznosu od 280 milijuna kuna te 16 aktivnih projekata ukupne vrijednosti od 600 milijuna kuna.

Donesena je i Odluka o pokretanju postupka za sklapanje sporazuma između Republike Hrvatske i BiH  o rekonstrukciji mosta Gunja – Brčko na državnoj cesti 214.

"Most će osigurati bolju cestovnu povezanost između RH i BiH te osigurati bolju povezanost i suradnju stanovništva u pograničnim područjima dviju država", rekao je Butković, dodavši da će se sklapanjem sporazuma osigurati uvjeti potrebni za provođenje postupaka javne nabave, izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova, stručni nadzor nad radovima i način financiranja vezano za rekonstrukciju mosta.

Ukupna procijenjena vrijednost rekonstrukcije tog mosta je 30 milijuna kuna, a Hrvatska treba osigurati polovinu tog iznosa.

Ukupno sklopljeno 10 ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika

Vezano uz izvješće o izvršenju ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kraju 2021. godine, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić istaknuo je da je Vlada 10. lipnja 2016. godine sklopila pet ugovora, s dvije kompanije, o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika. Isto tako, 26. ožujka 2020. godine sklopljeno je još pet ugovora s različitim kompanijama o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.

Temeljem ugovora investitori su dužni uplaćivati naknadu za površinu istražnog prostora, pa je tako lani uplaćeno ukupno 8,2 milijuna kuna. Na ime administrativne naknade investitori su prošle godine uplatili 5,3 milijuna kuna.

Agencija za ugljikovodike lani je, uz ostalo, izdvojila i 70 prostora s geotermalnim potencijalom. "U sklopu svoje djelatnosti, Agencija vodi brigu o zalihama nafte i naftnih derivata te je za potrebe formiranja obveznih zaliha na zadnji dan prošle godine osigurano 416 tisuća tona sirove nafte te 220 tisuća tona naftnih derivata", zaključio je Ćorić.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti