Sjednica Vlade: Rebalansom očuvana stabilnost proračuna, deficit ostaje ispod 3%

Vlada je na današnjoj sjednici predložila rebalans proračuna za ovu godinu, povećavši prihode za 1,8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun, na 30,3 milijarde eura, a rashode za 976 milijuna eura, na 33,6 milijardi eura. U Hrvatski sabor je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojim je, između ostaloga, predviđeno da će Plava karta EU ubuduće, za visokokvalificirane osobe, važiti 48 mjeseci.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na današnjoj sjednici Vlade je, govoreći o rebalansu proračuna, rekao kako povećanje planiranih prihoda u ovoj godini treba promatrati u kontekstu dobre turističke sezone, kao i snažnog gospodarskog rasta, pri čemu je apostrofirao i revidirane projekcije Vlade i Ministarstva financija, po kojima se očekuje rast BDP-a u 2024. godini od 3,6 posto, inflacije od tri posto, rast zaposlenosti od tri posto, kao i nastavak rasta plaća, koji bi u ovoj godini trebao iznositi 14,7 posto.

Što se tiče pojedinih značajnih komponenti prihoda, tu je prije svega očekivano povećanje prihoda od poreza, koji bi trebali iznositi 17,25 milijardi eura, što je više od milijardu eura više u odnosu na izvorni plan proračuna za ovu godinu, kada su projicirani na 16,12 milijardi eura, navodi Primorac, zatim prihodi od doprinosa rebalansom, koji su projicirani u visini od pet milijardi eura, prihodi od imovine 600 milijuna eura, a ostali prihodi 7,5 milijardi eura.

Što se tiče rashodne strane državnog proračuna, ona je inicijalno bila planirana na 32,6 milijardi eura, rekao je Primorac, a rebalansom proračuna planira se povećanje rashoda od 976 milijuna eura, na 33,6 milijardi eura.

Uštede po ministarstvima 1,06 milijardi eura

Navodi kako se najveća stavka u kontekstu povećanja rashoda odnosi na nadoknadu za troškove energije na temelju mjera Vlade, u ukupnom iznosu od 604 milijuna eura, a zatim slijede rashodi za zaposlene od 574 milijuna eura, dok će se za sanaciju šteta od potresa izdvojiti dodatnih 178 milijuna eura, a za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura.

Povećava se, također, i uplata u proračun Europske unije za 76 milijuna eura, kazao je, i dodao kako će se  za nabavu vojne opreme izdvojiti dodatnih 65 milijuna eura, za ulaganja u željeznički sektor 52 milijuna eura, a između ostaloga, tu su i demografske mjere s 38 milijuna eura, što uključuje sredstva za dodatni rodiljni dopust, te za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Primorac je istaknuo kako je povećanje rashoda predloženo rebalansiranim proračunom na pojedinim stavkama ukupno iznosilo oko dvije milijarde eura, međutim, istovremeno je jedan značajan dio stavki po pojedinim resorima smanjen, pri čemu su ukupne uštede i preraspodjele po ministarstvima iznosile 1,06 milijardi eura, što uključuje i usklađivanje dinamike realizacije pojedinih projekata.

Po prvi puta i deficit i javni dug unutar maastrichtskih kriterija

S obzirom na planirano povećanje rashoda i prihoda, ukupan deficit na razini državnoga proračuna se smanjuje za 840 milijuna eura, čime iznosi, mjeren nacionalnom metodologijom, 3,9 posto BDP-a.

„Izražen prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a, čime Hrvatska ulazi unutar kriterija iz Maastrichta“, istaknuo je Primorac.

Dodao je kako će, osim deficita, a s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine biti na 58,9 posto, čime će Hrvatska po prvi put zadovoljiti maastrichtske kriterije i javnog duga i deficita.

Taj udio duga od 58,9 posto je za oko trećinu manji od prosjeka eurozone, naveo je, kazavši kako  postoji niz razvijenih europskih zemalja kod kojih je on puno veći, te da je Hrvatska u društvu odlikaša i kada je riječ o deficitu.

Promjene planiranog iznosa zaduživanja i otplate glavnica državnog duga

U saborsku proceduru upućen je i Prijedlog izmjena i dopuna zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2024. godinu, kojim se mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga.

Planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje se za ukupno 2,2 milijarde eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 5,6 milijardi eura, izvijestio je Primorac, dodajući da se, isto tako, planirani iznos zaduživanja izvanproračunskih korisnika povećava za 315,2 milijuna eura i iznosi ukupno 648,8 milijuna eura.

„Kao posebno važno za jedinice lokalne i regionalne samouprave, poglavito općine i gradove koje provode značajne kapitalne projekte, zbog čega se jednim dijelom moraju i zaduživati, ukupan prag za odobravanje suglasnosti Vlade za ta zaduženja povećava se s prethodnih pet na šest posto“, rekao je Primorac.

Plava karta EU ubuduće će za visokokvalificirane osobe važiti 48 mjeseci

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koje je Vlada s današnje sjednice uputila u prvo saborsko čitanje, predviđeno je da će Plava karta EU ubuduće, za visokokvalificirane osobe, važiti 48 mjeseci.

Izmjene i dopune zakona predstavili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar rada, mirovinskog sustava, socijalne politike Marin Piletić te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.

Božinović je naveo kako se izmjenama pristupilo prvenstveno radi usklađivanja s novom Direktivom o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika, a svrha joj je privlačenje visokokvalificirane radne snage.

Uz produženje važenja plave karte EU za visokoobrazovane s 24 na 48 mjeseci, pojasnio je Božinović, izmjenama će se omogućiti da ju mogu dobit i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, ali imaju vještine, i to isključivo u IT sektoru, a koje će dokazivati radnim iskustvom, što će procjenjivati Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad.

Predlaže se i zadržavanje uvjeta da nositelj plave karte mora imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj trenutno više od 143 tisuće stranih radnika

U izmjene zakona krenulo se zbog velikog porasta potrebe za radnom snagom, a na to posebno ukazuju brojke izdanih dozvola u prošloj godini, istaknuo je Božinović, te naveo da je u Hrvatskoj izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, što je 158 posto više nego 2020. godine kada je izdano 66.655 dozvola.

Najveći broj dozvola do kraja rujna ove godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala i Srbije, a u najvećem broju su izdane za rad u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i veza te trgovine.

"U ovom trenutku na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno je, kad govorimo o trećim zemljama 132.164, a kad govorimo o državama Europske unije skoro 11.000 stranih radnika, ukupno 143.037", izvijestio je Božinović.

Pojasnio je da za jednu osobu može biti podneseno više zahtjeva od strane različitih poslodavaca, kao i da su neki zahtjevi još uvijek u postupku, stoga broj podnesenih zahtjeva ne predstavlja broj osoba. Za jednu osobu može, također, tijekom godine biti izdano više dozvola za boravak i rad zbog promjene poslodavaca, isteka dozvola i slično.

Izmjenama i dopunama zakona regulira se više pravila i obveza

S obzirom na značajan porast izdavanja dozvola posebno su regulirana pravila za smještaj stranih radnika, kazao je ministar, zbog čega će poslodavac, ako osigurava smještaj ili je posrednik u osiguranju smještaja radniku, morati dati dokaz o primjerenom smještaju, koji prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, a uvodi se i obveza državljaninu treće zemlje ili poslodavcu da obavijesti nadležno tijelo o prekidu ugovora o radu u roku od pet radnih dana, u odnosu na dosadašnjih 15 dana.

Propisuje se i obveza poslodavcima davanja novčanog jamstva državi, u iznosu od jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u Hrvatskoj, za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su dobili radnu dozvolu, a uplaćena sredstva će se, kako je objasnio Božinović, koristiti za troškove povratka državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Hrvatskoj.

Propisuje se jasnija i stroža regulativa za poslodavce

Ministar Piletić naveo je da se izmjenama jasnije i strože propisuje regulativa koja se odnosi na poslodavce i uvjete koji moraju ispuniti ako žele zaposliti stranog radnika. Trenutačno je propisano da poslodavac koji zapošljava stranog radnika mora imati najmanje jednog zaposlenog hrvatskog državljanina u zadnjih šest mjeseci, a sada se taj uvjet, rekao je, prolongira na zadnjih godinu dana.

Osim toga, dodaje, uvodi se broj zahtjeva koji poslodavac može podnijeti - poslodavac koji zapošljava do 50 radnika državljana Republike Hrvatske ili članica Europske unije, moći će podnijeti do 50 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, dok će onaj koji zapošljava do 250 radnika moći zatražiti do 250 dozvola, a onaj koji zapošljava više od 250 radnika nema ograničenja.

Useljenici prepoznati kao posebna kategorija

Ministar Šipić istaknuo je da su izmjenama zakona pripadnici hrvatskog iseljeništva, njihovi potomci i članovi njihovih obitelji prepoznati kao posebna kategorija, a sve radi poticanja njihovog povratka i useljavanja u Hrvatsku.

Tako se, između ostalo, propisuje nova svrha privremenog, odnosno stalnog boravka, u svrhu useljavanja hrvatskog iseljeništva za hrvatske iseljenike, njihove potomke i članove njihovih obitelji.

Bitan iskorak je činjenica da po odobrenju boravka hrvatski iseljenici, odnosno njihovi potomci, kao i članovi njihovih obitelji, odmah mogu u Hrvatskoj podnijeti zahtjev za hrvatsko državljanstvo, što znatno olakšava rješavanje svih njihovih daljnjih statusnih pitanja, odnosno integraciju u hrvatsko društvo", istaknuo je Šipić.

Vlada podržala svjetsko i europsko prvenstvo u reliju sa 4,4 milijuna eura

Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti za isticanje kandidature za organizaciju Svjetskog prvenstva u reliju (WRC) za 2026. i 2027. godinu i Zaključak o davanju suglasnosti za sufinanciranje organizacije Europskog prvenstva u reliju (ERC) za 2025. godinu, čime će ova dva sportska događaja u sljedeće tri godine podržati s ukupno 4,4 milijuna eura.

"Vlada je i ovoga puta, kao i od prvog izdanja ovog natjecanja u Hrvatskoj 2021. godine, dala snažnu podršku organizaciji Svjetskog prvenstva u reliju u Hrvatskoj. Unatoč vrlo kratkim rokovima, koji su dani od strane organizatora, uspjeli smo osigurati nastavak kontinuiteta održavanja jednog od najvećeg svjetskog natjecanja u našoj zemlji i u sljedeće tri godine, te time pokazali kako uvijek bezrezervno stojimo uz hrvatski sport", izjavio je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Podsjetio je kako se Svjetsko prvenstvo u reliju u Hrvatskoj održavalo od 2021. do 2024. godine, a Vlada je sva četiri izdanja podržala u ukupnom iznosu većem od 3 milijuna eura, dok je u novom trogodišnjem razdoblju, ističe Glavina, podrška još snažnija, te će ova natjecanja, kako je rekao, dodatno pridonijeti sportskoj i turističkoj promociji Hrvatske.

Prihvaćeno pokroviteljstvo nad 28. svehrvatskim športskim natjecanjem invalida Domovinskog rata, te nad 21. međunarodnom konferencijom o poticanju izvoza

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 28. svehrvatskim športskim natjecanjem invalida Domovinskog rata, koje će se održati u Malom Lošinju od 18. do 20. listopada, u organizaciji Zajednice županijskih zajednica, udruga i članova hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske, a riječ je o značajnom događaju za hrvatske ratne vojne invalide.

Prihvaćena je i zamolba Hrvatske banke za obnovu i razvitak za pokroviteljstvo nad 21. međunarodnom konferencijom o poticanju izvoza. Ova tradicionalna konferencija, koja okuplja veliki broj važnih sudionika, održat će se početkom studenog.

Primorac zahvalio ministrima što su ozbiljno shvatili uštede u resorima

U izjavi novinarima nakon današnje sjednice Vlade, ministar Primorac je zahvalio kolegama ministrima što su ozbiljno shvatili zadatak oko ušteda, a čiji primarni cilj je bio dosezanje deficita proračuna opće države od 2,6 posto po ESA metodologiji.
 
Osvrnuo se i na dopis ministrima, koji je poslan u svrhu konzultacija oko rebalansa, istaknuvši kako se u navedenom dopisu nigdje nije spominjao iznos traženih ušteda od 1,5 milijardi eura, kao ni da treba doći do horizontalnog rezanja od 10 posto po svim resorima, te je dodao da je bilo puno neistina i netočnosti oko tog dopisa.
 
Rekao je da ne može stajati ni sama konstatacija o uštedama od 1,5 milijardi eura i ušteda od deset posto po resorima, s obzirom na to da bi, u slučaju tog postotka, to značilo da ukupne uštede moraju iznositi oko tri milijarde eura.
 
Današnjim prijedlogom rebalansa, rashodi za zaposlene su porasli za dodatnih 574 milijuna eura, međutim, ministar je rekao da u Vladi ne vide nekakve poteškoće što se tiče dugoročne pozicije državnog proračuna u kontekstu povećanih rashoda za plaće državnih i javnih službenika.
 
"Sigurni smo kako će doći do ublažavanja relativnih učinaka ovoga povećanja kroz vrijeme", izjavio je, složivši se da je došlo do velikog povećanja plaća, ali i zbog toga što su postojale velike nepravde u sustavu.
 
Nagradno natjecanje ne treba ukinuti, već tretirati devijacije u ponašanju
 
Primorac je komentirao i nagradno natjecanje Porezne uprave "Bez računa se ne računa" i treba li uvesti neke strože kontrole kako se ne bi ponavljale recentne negativne pojave, poručivši da, ako se za nekoga utvrdi da je prikupljao račune na ilegalan način, i da je pritom povrijedio GDPR ili bilo koji drugi segment zakonodavnog okvira, onda to nije u nadležnosti Ministarstva financija niti se u tom slučaju radi o nekakvom namještanju.
 
Smatra da nagradno natjecanje ne treba ukinuti, već je devijacije u ponašanju potrebno tretirati, a ne povlačiti se.
 
Istaknuo je kako je primarni cilj natječaja povećanje financijske pismenosti građana, njihovo educiranje o potrebi preuzimanja računa, kao i edukacija onih koji račune izdaju, a također predstavlja i alat građana kojim mogu prijaviti ako dobiju račun za koji smatraju da je neispravan.
 
Izvor: HINA/Vlada



 

Pisane vijesti