- Objavljeno: 31.03.2017.
Sjednica Vlade: Saboru upućen Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH
„Ovaj zakon je pravi i jedini put kojim možemo krenuti u ono što je najbitnije, a to je pomoć kvalitetnom i normalnom funkcioniranju hrvatskoga gospodarstva“, naglasio je predsjednik Vlade Plenković.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković predstavio je danas, na sjednici Vlade, Nacrt prijedloga zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.Obrazlažući Prijedlog zakona, kazao je kako postoje situacije kada se velike kompanije nađu u određenim poteškoćama, a kada značaj i veličina tih kompanija ima sistemski karakter za funkcioniranje hrvatskoga gospodarstva i financijskoga sustava. Podsjetio je da su se u sličnim okolnostima znale naći i duge članice Europske unije, koje su također koristile posebne pravne režime za rješavanje tih problema. Pojasnio je da će se ovaj Zakon odnositi na društva koja ispunjavaju dva temeljna uvjeta. Prvi je da je ukupni broj zaposlenika preko 5 000, a drugi da mu obveze iznose više od 7,5 milijardi kuna. Kazao je da se ovim Zakonom uređuje postupak izvanredne uprave, pojasnivši da Vlada predlaže izvanrednoga povjerenika kojega odobrava i utvrđuje Trgovački sud u Zagrebu. Postupak izvanredne uprave pokreće se ili na zahtjev dužnika, dakle kompanije o kojoj je riječ, ili na zahtjev vjerovnika, a uz suglasnost dužnika. „Da budem sasvim jasan – ne radi se ni o kakvoj nacionalizaciji, izvlaštenju ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio bilo čije vlasništvo. Ovaj Zakon poštuje hrvatski Ustav, poštuje nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodu poduzetništva“, naglasio je predsjednik Vlade.
Dodao je da ovaj Zakon postoji za posebne situacije te da do njegove primjene dolazi ukoliko kompanija koja bi se mogla naći u ovakvim okolnostima da privolu i zatraži pomoć i potporu hrvatske države. Izvanredni povjerenik, u toj situaciji, ima zadatak osigurati redovito poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost, krenuti u sustavan proces restrukturiranja i osigurati održivost i radna mjesta zaposlenika. Napomenuo je da je Vlada za ovaj Zakon provela konzultacije i s predstavnicima oporbe, kao i sa strankama koje čine dio parlamentarne većine. „Izrazito je važno sa svi pokažu da mogu biti na razini političke odgovornosti trenutka s kojim smo suočeni“, istaknuo je.
Naglasio je da se Vlada ponašala maksimalno razborito i odgovorno te kako nitko od članova Vlade nije rekao niti jednu rečenicu koja bi na bilo koji način mogla pogoršati situaciju o kojoj se govori proteklih dana. „Ovaj je zakon pravi i jedini put kojim možemo krenuti u ono što je najbitnije, a to je pomoć kvalitetnom i normalnom funkcioniranju hrvatskoga gospodarstva, našeg financijskog krvotoka i ukupnoj stabilnosti. To je cilj ovoga zakona“, rekao je predsjednik Vlade izrazivši očekivanje da će se o njemu idućeg tjedna u Hrvatskome saboru voditi konstruktivna rasprava. Dodao je da je u procesu i konzultiranje s predstavnicima Europske komisije kako bi zakon bio u cijelosti u skladu, ne samo s našim Ustavom, nego i s pravnom stečevinom Europske unije.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, također, je govorila o Prijedlogu zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, istaknuvši da mu je cilj osigurati i osnažiti financijsku stabilnost gospodarstva i zemlje, ako se s teškoćama suoče tvrtke od sistemskog značaja za gospodarstvo. Dodala je se da se značaj određuje kriterijem veličine kompanije i njezine zaduženosti. Pojasnila je da je proces izvanredne uprave efikasniji od predstečajnih postupaka, naglasivši da će se upravom omogućiti normalno poslovanje kompanije te financijsko, poslovno i vlasničko restrukturiranje. Istaknula je da je krajnji cilj postići nagodbu među vjerovnicima o načinu namirenja tražbina i načinu restrukturiranja i boljeg poslovanja kompanije, rekavši da proces traje najviše 15 mjeseci. Pojasnila je da ako proces nagodbe ne uspije, zakon predlaže da kompanija ide u stečaj. „Ovaj zakon nije usmjeren na spašavanje pojedinih osoba, kompanija ili nefer tretiranje bilo kojeg sudionika, ili vjerovnika u bilo kojoj od sistemskih kompanija“, zaključila je.
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da se njime smanjuje visina spomeničke rente, koja se mjesečno plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora, od 1 do 7 kuna na 1 do 4 kune. Dodala je da se propisuje nastavak plaćanja neizravne spomeničke rente s obzirom na obavljanje određenih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Također, ograničava se vremenski obveza vlasnika u pogledu vraćanja sredstava uloženih iz državnog proračuna u zaštitu, očuvanje i obnovu kulturnog dobra, tako da je vlasnik dužan vratiti sredstava ako proda kulturno dobro u roku od pet godina.
Donesena je i Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da je cilj projekta ojačati institucionalnu učinkovitost, poboljšati operativnu produktivnost i povećati kapacitet za otplatu duga društava u cestovnom sektoru kroz institucionalno jačanje i sektorske reforme i operativno restrukturiranje društava iz cestovnog sektora. Naveo je da će se projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora financirati sredstvima IBRD zajma u iznosu od 22 milijuna eura. Predsjednik Vlade dodao je da je današnja Odluka na tragu nedavne Vladine odluke o poslovnom i financijskom restrukturiranju cestovnog sektora.
Raspravljalo se i o Uredbi o odgovornosti za štete u okolišu, kojom se uređuju djelatnosti opasne za okoliš i ljudsko zdravlje, kriteriji prema kojima se procjenjuje prijeteća opasnost i utvrđuje šteta u okolišu, kao i najprikladnije mjere za otklanjanje takve štete. Također, izmijenjena je i dopunjena Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.
Vlada je prihvatila Nacrt kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, u cilju osiguranja ostvarivanja i očuvanja prava radnika zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi, te ovlastila ministricu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadu Murganić za potpisivanje Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.
Također, prihvaćen je i Akcijski plan o Nacionalnom informacijskom sustavu za droge u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu jer je prethodni Plan bio na snazi do 31. prosinca 2015. godine. Novi Akcijski plan izradio je Ured za suzbijanje zlouporabe droga u suradnji sa stručnom radnom skupinom te su njime detaljnije definirane provedbene aktivnosti i zaduženja pojedinih tijela uključenih u Nacionalni informacijski sustav za droge u navedenom vremenskom razdoblju.
Dano je prethodno odobrenje za razminiranje perspektivne vojne lokacije „Korešnica“, Žrnovnica, čime se za obavljanje poslova razminiranja zadužuje Hrvatski centar za razminiranje, dok će razminiranje ostalih dijelova vojne lokacije obaviti Oružane snage Republike Hrvatske. Nakon obavljenih poslova razminiranja, Hrvatski centar za razminiranje izdat će potvrdu o isključenju vojne lokacije iz minski sumnjivog područja.
Obrazlažući Odluku o osnivanju Savjeta za sprječavanje korupcije, ministar pravosuđa Ante Šprlje pojasnio je da se nova Odluka predlaže zbog promjene naziva Savjeta, koji je sada Savjet za sprječavanje korupcije, umjesto za suzbijanje korupcije, s obzirom da su nacionalni antikoruptivni strateški i provedbeni dokumenti u svom pristupu problemu korupcije orijentirani isključivo na preventivne (sprječavajuće), a ne represivne, antikoruptivne intervencije. Dodao je da se ujedno proširuje sastav članova Savjeta, kojeg čine predstavnici tijela državne uprave i samostalnih i neovisnih državnih tijela nadležnih u prioritetnim područjima sprječavanja korupcije prepoznatim u nacionalnom strateškom okviru sprječavanja korupcije, predstavnici pravosuđa te predstavnici civilnog društva.
Dana je suglasnost društvu Croatia Airlines d.d., za kratkoročno kreditno zaduženje kod Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb, u iznosu od 30 milijuna kuna, radi financiranja obrtnih sredstava.
Vlada je donijela i Odluku o obavljanju poslova zastupanja Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije, koja je usmjerena na jačanje uloge zastupnika i osiguravanje odgovarajućeg i kontinuiranog zastupanja državnih interesa Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije. U posljednjih godinu dana broj postupaka pred Sudom Europske unije u kojima sudjeluje Republika Hrvatska značajno se povećao, a hitni postupci zahtijevaju brze reakcije država članica i poduzimanje odgovarajućih pravnih radnji u vrlo kratkim postupovnim rokovima. Zbog toga se ovom Odlukom planira postići značajna racionalizacija i ekonomičnost u postupanju, kako bi se izbjeglo donošenje pojedinačnih odluka o imenovanju u svakom pojedinom predmetu. Zastupnik Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije ima položaj pomoćnika ministra vanjskih i europskih poslova i upravlja radom uprave nadležne za poslove europskog prava.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić predstavila je Zaključak u vezi s pregovorima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, kojim se zadužuju nadležna tijela državne uprave, da u suradnji s Uredom predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, izrađuju stajališta Republike Hrvatske za pregovore između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine u okviru članka 50. Ugovora o Europskoj uniji i stajališta Republike Hrvatske za pregovore koji će se voditi o novim odnosima Europske unije i Ujedinjene Kraljevine. Imajući u vidu da će povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, te novi odnos Ujedinjene Kraljevine i Europske unije imati učinke na sektorske politike, Zaključkom se zadužuju nadležna tijela državne uprave da aktivno sudjeluju u izradi i usuglašavanju stajališta Republike Hrvatske u područjima iz svoje nadležnosti.