Sjednica Vlade: Starosna mirovina od 50 posto uz zadržavanje statusa roditelja njegovatelja

Vlada je s današnje, 97. sjednice u saborsko drugo čitanje uputila Zakon o mirovinskom osiguranju u kojem je novina u odnosu na prvo čitanje da će pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina u iznosu od 50 posto uz zadržavanje statusa imati i roditelji njegovatelji i njegovatelji. "Cilj nam je daljnje povećanje mirovina i da sa sadašnjih 644 eura prosječne sveukupne mirovine u Hrvatskoj do kraja mandata podignemo na minimalno 800 eura", kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Novina u odnosu na prvo čitanje je da će roditelji njegovatelji, njegovatelji, udomitelji i osobe koje pružaju njegu i pomoć HRVI-ima moći ostvariti pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života u iznosu od 50 posto, uz zadržavanje statusa.

Dodana je i odredba o izuzimanju od obveze polaganja državnog ispita za službenike Zavoda koji su već zaposleni na poslovima Zavoda.

Saboru upućen Konačni prijedlog Zakona o odvjetništvu

U drugo saborsko čitanje upućen je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu koji se, u odnosu na prvo čitanje, usklađuje s Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti odvjetničke profesije koju Republika Hrvatska namjerava potpisati, a dopunjena su pojedina procesna jamstva te prava odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore.

Osim već propisane pretrage odvjetnika i odvjetničkog ureda, novost je da se mogu pretražiti i druge prostore i pokretne stvari koje odvjetnik koristi.

Zakon se usklađuje i sa Zakonom o kaznenom postupku u dijelu koji se odnosi na korištenje termina "pritvor", odnosno "istražni zatvor" te na nagradu odvjetnika kao opunomoćenika žrtve kaznenog djela.

Donesena tri programa radi postizanja samodostatnosti u proizvodnji mesa

Vlada je donijela i tri programa namijenjena sektoru stočarstva kojima se, kako je kazao premijer Andrej Plenković, želi osigurati samodostatnost u proizvodnji svinjskog, goveđeg, ovčjeg i kozjeg mesa.

Riječ je o Programu razvoja sektora svinjogojstva za razdoblje do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Programa razvoja sektora svinjogojstva za razdoblje do 2027., Programa razvoja sektora mesnog govedarstva do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Programa do 2027. te Programu razvoja sektora mesnog ovčarstva i kozarstva s Akcijskim planom.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić istaknuo je da je riječ o tri izdašna programa koji će doprinijeti konkurentnosti i prehrambenoj sigurnosti.

Program razvoja sektora svinjogojstva za razdoblje do 2030. predstavlja, kako je kazao, temeljni dokument koji definira ciljeve i strategije usmjerene prema stabilizaciji i jačanju te povećanju konkurentnosti sektora proizvodnje svinjskog mesa s krajnjim ciljem povećanja samodostatnosti sa sadašnjih 60 na ciljanih 75 posto.

Procjenjuje se da će provedba Programa dovesti do povećanja broja krmača na 100 tisuća grla, smanjenja ovisnosti o uvozu prasadi za tov, te povećati broj tovljenika proizvedenih u Republici Hrvatskoj.

Ukupna sredstva potrebna za ostvarenje ciljeva kroz godine provedbe Programa, odnosno do 2030. iznose 246,7 milijuna eura od toga za provedbu Akcijskog plana za razdoblje do 2027. iznose 138 milijuna eura, a osigurat će se iz državnog proračuna, odnosno u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Za razvoj mesnog govedarstva 385,6 milijuna eura

Cilj Programa razvoja mesnog govedarstva do 2030., kako je kazao ministar, također je jačanje konkurentnosti sektora. Kroz ulaganja u sektor proizvodnje goveđeg mesa predviđa se podizanje vrijednosti govedarske proizvodnje za 20 posto do 2030. godine.

Ukupna ulaganja za ostvarenje ciljeva Programa iznose 385,6 milijuna eura, od toga za provedbu Akcijskog plana 188,4 milijuna eura.

Za razvoj sektora mesnog ovčarstva i kozarstva 108,2 milijuna eura

Cilj Programa razvoja sektora mesnog ovčarstva i kozarstva za razdoblje do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Programa za razdoblje do 2027. je povećanje broja rasplodnih ovaca i koza u proizvodnji mesa te osiguravanje dostupnih i dostatnih klaoničkih kapaciteta i unaprjeđenje trženja mesa. Želi se povećati konkurentnost sektora i samodostatnost proizvodnje na 78 posto, kazao je Vlajčić.

Sredstva potrebna za ostvarenje ciljeva kroz godine provedbe Programa, odnosno do 2030. iznose 108,2 milijuna eura, a za provedbu Akcijskog plana za razdoblje do 2027. iznose 51,4 milijuna eura, te će se osigurati u okviru državnog proračuna, Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda, odnosno Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Pomoć Siriji u iznosu 500.000 eura; Grlić Radman najavio posjet toj zemlji u lipnju

Na sjednici je donesena i Odluka o doprinosu Međunarodnom odboru Crvenog križa u svrhu pružanja humanitarne pomoći civilnom stanovništvu Sirije u iznosu 500.000 eura.

"Naša Vlada od samog početka sukoba aktivno sudjeluje u naporima međunarodne zajednice usmjerenima na ublažavanje posljedica krize u Siriji i susjednim zemljama. Do sada je upućeno gotovo 1,6 milijuna eura humanitarne pomoći, a Hrvatska je najavila dodatni doprinos od 600.000 eura za razdoblje od 2025. do 2027. godine", rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te najavio svoj posjet Siriji od 16. do 17. lipnja.

Predloženi doprinos, kazao je, predstavlja konkretan izraz solidarnosti sa sirijskim narodom.

Osnovan Savjet za razvoj politika za mlade Vlade Republike Hrvatske

Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Savjeta za razvoj politika za mlade Vlade Republike Hrvatske, odnosno izmijenila naziv ranijeg Savjeta za mlade, kojom se smanjuje broj članova s 35 na 28 do 31 te uvodi Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj kao novog člana, a više nema predstavnika Ureda za udruge, Ureda za ravnopravnost spolova i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te predstavnika znanstvenih i obrazovnih ustanova.

Savjet čine 23 predstavnika tijela državne uprave i Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, organizacija koje okupljaju lokalne jedinice, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, Savjeta mladih Republike Hrvatske, Hrvatskog studentskog zbora, Nacionalnog vijeća učenika Republike Hrvatske i hrvatskog mladog delegata pri organizaciji UN-a te do 8 predstavnika udruga mladih i za mlade.

Zadaća Savjeta i dalje ostaje sudjelovanje u kontinuiranom praćenju i analizi javnih politika koje se odnose i/ili utječu na mlade i davanju mišljenja Vladi Republike Hrvatske o nacrtima propisa od osobitog značenja za unaprjeđivanje položaja mladih.

Suglasnost Ministarstvu graditeljstva za sklapanje ugovora u svrhu obnove i izgradnje 760 kuća

Dana je i suglasnost Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2026. i 2027. godini, za sklapanje ugovora o javnim uslugama izrade glavnih projekata kuća i projekata za darovanje građevnog materijala u svrhu obnove i izgradnje 760 kuća na potpomognutim područjima.

"Početkom godine provodio se javni poziv za odabir lokacija za stambeno zbrinjavanje naših mladih sugrađana na potpomognutim područjima, a temeljem završenog javnog poziva odabrano je 760 lokacija diljem Hrvatske. Paralelno se provodi i javni natječaj za odabir projektanata koji će izraditi projekte ili izgradnje ili obnove obiteljske kuće na tim istim lokacijama", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić.

Projekti su odabrani, a ukupna vrijednost nabave je 1,7 milijuna eura s PDV-om. Sredstva potrebna za plaćanje osigurana su u državnom proračunu -za 2025. godinu u iznosu od 512.315 eura, za 2026. godinu 683.087 eura te za 2027. godinu u iznosu od 512.315 eura s PDV-om.
Donesena je i Odluka o pokretanju postupa za sklapanje ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o darovanju nekretnine Dom kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi u Tivtu.

"Sklapanjem ugovora i prijenosom prava vlasništva Crne Gore na Republiku Hrvatsku, a kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje darovanu nekretninu koristiti za okupljanje, promidžbu kulturnih sadržaja, očuvanja nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, trajno se rješava pitanje korištenja ovog Doma. Povijesno važno za napomenuti je da su ga gradili Hrvati Boke kotorske od 1920. do 1922. godine", kazao je ministar Grlić Radman.

Ovime se jačaju i bilateralni odnosi, što je u interesu obje zemlje, dodao je.

Reorganizacija MUP-a s ciljem unaprjeđenja policije

Izmjenama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova, koje je usvojeno na sjednici Vlade, reorganiziraju se postojeći kapaciteti Ministarstva, bez povećanja broja radnih mjesta, kako bi se unaprijedila organizacija policije s ciljem prilagodbe na suvremene izazove.

Unaprjeđenje ustroja i organizacije predlaže se s ciljem kvalitetnog odgovora na aktualne trendove i suvremene izazove u područjima kibernetičkog kriminaliteta, terorizma i ekstremizma, zlouporabe droga i krijumčarenja, suzbijanja nasilja u obitelji i diskriminacije, unaprjeđenja sigurnosti prometa na cestama uz podizanje razine stručnosti i kvalitete rada u policijskim postajama, kao i sustava civilne zaštite.

Tako se ustrojava nova jedinica - Samostalna služba za besposadne sustave i zaštitu od tehnoloških prijetnji, čije će djelovanje biti usmjereno na praćenje i primjenu modernih tehnologija besposadnih sustava.

Povećavaju se kapaciteti policije za borbu protiv kibernetičkog kriminaliteta, a u policijskim upravama primorsko-goranskoj i dubrovačko-neretvanskoj povećavaju se kapaciteti za suzbijanje krijumčarenja i zlouporabe droga uslijed jačanja prometa kroz Luku Rijeka i Luku Ploče.

Regionalni centri radi jačanja borbe protiv terorizma, ustroj Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti

Izmjenama Uredbe ustrojit će se regionalni centri u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku radi jačanja borbe protiv terorizma i ekstremizma, a novina su i specijalizirani policijski službenici koji će se fokusirano baviti nasiljem u obitelji, zločinima iz mržnje, diskriminacijom i zaštitom ranjivih skupina.

Nadalje, u sklopu Službe prometne policije Ravnateljstva policije ustrojit će se Središnja referada za skraćeni prekršajni postupak, a u Policijskoj upravi ličko-senjske specijalizirana Postaja prometne policije Perušić koja će biti nadležna za područje cijele policijske uprave.

Jačaju se i kapaciteti granične policije zbog uspostave novog graničnog prijelaza vanjske granice EU u okviru Postaje granične policije Stara Gradiška i ustrojava Mobilna jedinica granične policije Zagreb.

Kapaciteti intervencijskih snaga ojačat će se pilotima helikoptera i zrakoplovnim tehničarima zbog nabavke novih helikoptera, a Ronilački centar na Malom Lošinju dodatnim brojem voditelja ronjenja.

Povećava se i broj djelatnika Centra za forenzična istraživanja, ispitivanja i vještačenja "Ivan Vučetić", kao i broj policijskih službenika Službe za policijski trening Policijske akademije "Prvi hrvatski redarstvenik" te se ustrojava Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti.

Nadalje, ustrojit će se Državna intervencijska postrojba Varaždin, što je u nadležnosti Ravnateljstva civilne zaštite, s ciljem bržeg odgovora na ublažavanje posljedica nesreća i katastrofa, dok se umjesto dva Regionalna nastavna centra civilne zaštite u Zagrebu i Splitu predlaže ustrojavanje Službe za osposobljavanje u Jastrebarskom, Divuljama i Bizovcu. Jačaju se i županijski centri 112 obzirom da operateri županijskih centara 112 godišnje zaprimaju oko 1,9 milijuna poziva.

Sektor za strance i međunarodnu zaštitu dijeli se, zbog povećanja broja zahtjeva za boravak i vize, na Sektor za strance i vize i Sektor za međunarodnu zaštitu u svrhu jačanja kapaciteta na području poslova sa strancima.

Izmjenama Uredbe o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja predlaže se Policijskoj postaji Zadar ustrojiti Ispostavu Nin te da sjedište Policijske postaje Benkovac-Obrovac bude, uz Benkovac, i u Obrovcu.

Nazivi radnih mjesta policijskih službenika s beneficiranim radnim stažem usklađuju se sa Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

Stanje sigurnosti u Hrvatskoj prošle godine na visokoj razini

Državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin predstavila je izvješće o radu policije za 2024. godinu, za koju je stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj ocijenila na visokoj razini.

"Ostali smo poželjno mjesto za život, kao i turistički posjet. Hrvatska policija ima sposobnost pružiti pravovremene, stručno utemeljene i učinkovite odgovore na složene izazove suvremenog sigurnosnog okruženja, koje oblikuju globalizacija, ubrzani tehnološki razvoj i međunarodne prijetnje", kazala je.

Dodala je kako je Hrvatska drugu godinu zaredom proglašena najsigurnijom zemljom u Europi za noćne šetnje, dok se prema Global Peace Indexu nalazi na 15. mjestu od 163 države svijeta po sigurnosti i miroljubivosti.

Prošle je godine evidentirano 62.847 kaznenih djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti, što je šest posto više nego 2023., a policija ih je razriješila 71,7 posto. Počinjeno je 37 ubojstava i sva su razriješena.

Istaknula je i kako je policija nastavila prijavljivati kaznena djela i prekršaje kojima se doprinosi zaštiti djece, članova obitelji/bliskih osoba te istraživati kaznena djela gospodarskog kriminaliteta i korupcije, kojih je lani prijavljeno 4.046, od čega 601 koruptivno kazneno djelo.

Što se tiče kriminaliteta droga, tijekom 2024. godine evidentirano je 7,7 posto više prekršajnih i kaznenih prijava nego 2023. godine.

Prijavljeno je 126 kaznenih djela iz skupine kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva u odnosu na 92 iz 2023. godine, koja se odnose na zločine počinjene tijekom Domovinskog rata.

Govoreći o nezakonitim migracijama, državna tajnica navela je kako ih je bilo 58 posto manje nego godinu ranije, ali da je policija otkrila i prijavila 11 posto više kaznenih djela.

U okolnostima povećanja prometa, živote je na prometnicima izgubilo 239 osoba. Sveukupno je evidentirano 35.729 prometnih nesreća, odnosno 3,3 posto više nego 2023. godine, no i u takvim okolnostima 2024. je druga godina s najmanje poginulih osoba u prometnim nesrećama otkako se vodi statistika i šesta godina zaredom s manje od 300 poginulih osoba u prometu.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti