Sjednica Vlade u Gunji: Pokazali smo građanima da nam se može vjerovati, ono što smo obećali to smo i napravili

„U Gunji smo danas s razlogom. Došli smo vidjeti, godinu dana nakon groznih poplava, što smo napravili i koliko smo bili na usluzi građanima“, kazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović otvarajući današnju 228. sjednicu Vlade u Gunji.

Potom su ministri izvijestili o provedenim aktivnostima za sanaciju stanja na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavama u svibnju 2014. godine.
 
Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš podsjetila je što je sve napravljeno od puknuća nasipa 17. svibnja 2014. i poplave katastrofalnih razmjera. Zakon o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije donesen je 18. lipnja u Hrvatskom saboru i stupio je na snagu tjedan kasnije. Na sjednici Vlade 2. srpnja 2014. donesen je Program obnove zgrada uništenih ili devastiranih u poplavi. Nakon što su provedeni postupci javne nabave za izvođače radova i projektante, 24. srpnja 2014. godine krenuli su prvi radovi. „Prostorija u kojoj se nalazimo bila je poplavljena do stropa i na način na koji je obnavljana zgrada općine, obnavljane su i sve druge zgrade“, kazala je ministrica. Istaknula je da su škole na ovome području počele raditi istog dana kao i škole u cijeloj Hrvatskoj, dok je do Božića 1059 zgrada i obiteljskih kuća bilo useljeno. „U ovome trenutku 1593 obiteljske kuće obnovljene su tako da su se ljudi mogli vratiti. Nisu obnovljene fasade i eventualno dio gospodarskih objekata“, kazala je ministrica Mrak-Taritaš i dodala: „Svih 2200 kuća bit će obnovljeno do sredine kolovoza ove godine. “S obzirom da su građevinski radovi uvijek vezani i uz vremenske prilike, o njima će ovisiti brzina obnova fasada. Nadalje, 60 milijuna kuna utrošeno je za ljude koji su se sami odlučili za obnovu. „Glavnina ljudi uzimala je novac iz jednostavnog razloga – nisu nam vjerovali“, kazala je ministrica i dodala da, kako je obnova išla dalje, tako su ljudi više odlučivali za obnovu  vidjevši da je „ono što država radi neusporedivo kvalitetnije od onog što sami mogu napraviti za te novce“. „Mi smo u godini dana od poplave donijeli Zakon, Program, osigurali sredstva, utrošili, kvalitetno napravili i omogućili ljudima da se vrate tamo gdje su prije živjeli“, ponovila je ministrica i zaključila: „Najvažnije je što smo pokazali da možemo raditi i našim građanima da nam samo trebaju vjerovati. Jer kad nešto obećamo, to i napravimo!“
 
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina govorio je o učinjenom u njegovom resoru. „Najveći dio posla bio je na Upravi vodnog gospodarstva i Hrvatskim  vodama“, kazao je ministar i naveo da je, između ostalog, odrađena sanacija savskog nasipa u ukupnoj dužini od 13,5 kilometara te su sanirane bankine, predtereni i pristupne ceste uz savski nasip. „S obzirom na velike štete na komunalnoj infrastrukturi odlučili smo se za kompletno uređenje vodoopskrbne mreže tako da smo u ovim naseljima uredili novu vodoopskrbnu mrežu“, nastavio je ministar. Rekonstruirano je 1140 priključaka koji su postojali na stambenim objektima  i izgrađeno 3086 novih za kuće koje nisu imale pitku vodu priključenu na svoje stambene objekte. Ministar je naglasio kako je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane također odradila veliki posao, prije svega spašavanja životinja. Gotovo 11 tisuća grla krupne stoke spašeno je i evakuirano na 400-injak farmi u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. „Nažalost nismo uspjeli spasiti sav stočni fond te trebalo 263 tone životinjskih ostataka i nusproizvoda neškodljivo zbrinuti“, kazao je i dodao kako je promptno odrađena dezinfekcija na graničnim prijelazima, te mjere dezinfekcije i deratizacije u svim naseljima.  „Hrvatske su se šume također maksimalno uključile i u ljudstvu i u tehnici“, dodao je. Ministar je naglasio da je od ukupno 19 tisuća hektara poljoprivrednih površina u Gunji, Vrbanju i Drenovcima, 7854 hektara, odnosno 41,5 posto, bilo poplavljeno, a usjevi su bili gotovo u cijelosti uništeni. Za 672 korisnika, odnosno za oko 7000 hektara, osigurano je i isplaćeno preko 38 milijuna kuna, odnosno oko 5812 kuna po hektaru, ovisno o poljoprivrednoj kulturi. „Sredstva nismo samo osigurali iz domaćeg proračuna, nego smo vrlo brzo programirali i novu podmjeru iz Programa ruralnog razvoja“, istaknuo je. „Ukupni troškovi bili su oko 200 milijuna kuna i sve ono što smo zacrtali odrađeno je u potpunosti“, zaključio je ministar Jakovina.  
 
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić podsjetio je na odluku Vlade iz svibnja 2014. godine, kojom je dodijeljeno 100 milijuna kuna interventnih sredstava za sanaciju šteta na javnim i nerazvrstanim cestama. Također su Hrvatske ceste odmah obavile izvid stanja te donijele odluke o obnovi cesta u ukupno procijenjenom iznosu od 82 milijuna kuna bez PDV-a, kojima je obuhvaćeno 48 kilometra javnih, državnih, županijskih i lokalnih te 62 kilometra nerazvrstanih cesta. Interventnim sredstvima su odrađeni hitni građevinski radovi i omogućen je cestovni promet, a nakon toga dovršeno kompletno projektiranje obnove cesta. „Trenutno završava ugovaranje za početak radova, dok su radovi započeli na državnoj cesti prema graničnom prijelazu Gunja“, kazao je ministar i zaključio: „ Svi radovi na cestama u vrijednosti od 82 milijuna kuna moraju biti gotovi do rujna, za sada sve ide po zadanoj dinamici i operativnom planu“. Ministar je dodao da je HŽ Infrastruktura obnovila s 2 milijuna kuna prugu Vinkovci-Drenovci-državna granica, a HAKOM se uključio iznosom od 2,6 milijuna kuna i omogućio razvoj širokopojasnog pristupa internetu. I na kraju, ministar Hajdaš Dončić kazao je da se i Hrvatska pošta uključila te besplatno poslala donirane kutije i pošiljke, a također i preuzela obnovu kuća za svoje zaposlenike.
 
„Ministarstvo socijalne politike i mladih preuzelo je skrb o ljudima koji ostali bez krova nad glavom, a nisu se imali gdje smjestiti“, kazala je potpredsjednica Vlade i ministrica Milanka Opačić. „U početku smo brinuli o humanitarnoj pomoći i osigurali u prvom naletu oko 120 kamiona i šlepera, koji su prevozili hranu i robu“, nastavila je, istaknuvši da je Ministarstvo imalo potporu i pomoć Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, bez kojih se to ne bi moglo odraditi. Potpredsjednica je također kazala da su zaposlenici iz sustava Ministarstva pružali psihosocijalnu pomoć stradalnicima, te je i danas ta pomoć dostupna. Isplaćeno je oko 2 i pol milijuna kuna jednokratnih novčanih naknada, a Robne zalihe potrošile su oko 30 milijuna kuna isključivo na prehranu i određene potrepštine nužne za život u kontejneru. „I danas osiguravamo prehranu za veliki broj ljudi na ovom području“, rekla je potpredsjednica. Što se tiče smještaja, kazala je da se osiguravao privremeni smještaj za oko 1000 osoba, od kojih je dio bio smješten u hostelu Borovo u vlasništvu MORH-a. Tamo je bilo smješteno 150 osoba, sada ih je 48, a do kraja kolovoza očekuje se da će se svi vratiti svojim kućama. U pet kontejnerskih naselja bilo je smješteno 640 osoba, a 320 ih je otišlo domovima. „Među prvim objektima obnovljene su prostorije udruge koja pomaže djeci s višestrukim oštećenjima“, dodala je potpredsjednica Opačić, istaknuvši da su Oružane snage izdvojile svoje osobne dohotke za obnovu.

Ministar zdravlja Siniša Varga izvijestio je o ulozi zdravstvenog sustava za vrijeme poplava na području Vukovarsko-srijemske županije. Kazao je da je osnovan Krizni stožer u Ministarstvu zdravlja te da je Hrvatski zavod za hitnu medicinsku pomoć odmah utvrdio protokole za sprječavanje bilo kakvog oblika zaraza. Ministar Varga naglasio je prekograničnu suradnju s Bosnom i Hercegovinom, vezanu uz uništavanje komaraca na poplavljenom području, za što su, kazao je ministar, uložena znatna financijska sredstava. Ministar je istaknuo i suradnju s Domom zdravlja Županja i organizacijom primarne zdravstvene zaštite za izmještene osobe s ovog područja kako bi se osigurao kontinuitet zdravstvene skrbi. „Ukupno je potrošeno 11 milijuna kuna za higijensko – epidemiološke mjere i milijun kuna za novouređene prostorije Doma zdravlja Županja koje se nalaze u Gunji, Račinovcima i drugim mjestima“, zaključio je ministar Varga.
 
„Sukladno ovlastima iz Zakona o obrani, u 2014. godini, donio sam više odluka o korištenju Oružanih snaga Republike Hrvatske radi pružanja pomoći obrani od poplava na području Istočne Slavonije", izvijestio je ministar obrane Ante Kotromanović. „Naš napor je bio najveći tijekom i neposredno nakon same poplave, kad smo angažirali više tisuća vojnika u smjenama i jako puno tehnike“. Ministar Kotromanović istaknuo je da su Oružane snage Republike Hrvatske vlastitim kapacitetima rekonstruirale Dom za djecu s posebnim potrebama „Zvjezdice“. „Radovi su trajali tri mjeseca. Sami smo prikupili sredstva u Ministarstvu obrane i na to smo ponosni“, dodao je. „U lipnju 2014. godine pružili smo potporu Mešihatu Islamske zajednice koji u općinama Drenovci i Gunja financira pučku kuhinju. Najavio je da je u pripremi obnova krovišta na Domu kulture u selu Račinovcima, u kojoj sudjeluje i Nacionalna garda Minnesote. „Skupit ćemo sredstva i to ćemo obnoviti tijekom ove godine“, dodao je.
 
Načelnik Općine Gunja Hrvoje Lucić zahvalio je predsjedniku Vlade i ministrima na dolasku. „To je velika čast za mene i Općinu Gunja“, kazao je načelnik Lucić i istaknuo da je Vlada jako puno učinila za Gunju i ostale općine u županjskoj Posavini. Naglasio je kako se u Gunji radi punim intenzitetom. „Najvažnije je da sve obiteljske kuće u Gunji budu useljive do 15.8., kao što je rekla i ministrica graditeljstva Mrak-Taritaš“, dodao je. Načelnik Lucić je kazao i kako je dosta stanovnika Gunje ostalo bez posla i zamolio Vladu za pomoć u otvaranju novih radnih mjesta, naglasivši kako je Gunja i prije poplava bila među pet najsiromašnijih općina u Hrvatskoj.
 
Predsjednik Milanović rekao je kako je, nažalost, na stradalom području županjske Posavine najveći poslodavac Centar za socijalnu skrb te kako to treba mijenjati. „Mi smo učinili sve da vratimo stvari u početno stanje i to je izravan zadatak države, zbog toga postojimo i zbog toga država građanima uzima poreze. Sve drugo je nadogradnja. Vidjet ćemo što možemo napraviti. Prema svima jednako u Hrvatskoj“, zaključio je premijer Milanović.
 
Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedloga stečajnog zakona.“Stečaj je jedan od većih problema koje imamo u Hrvatskoj“, kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, istaknuvši kako se ovim zakonom želi postići brža, učinkovitija i transparentnija provedba stečaja. Dodao je i kako je Hrvatska 24. po duljini trajanja stečaja od 28 zemalja EU. Ministar Miljenić pojasnio je da se novim zakonom uvodi automatski stečaj, što znači da se stečaj otvara kada je račun tvrtke blokiran dulje od 120 dana, a Fina ga u tom slučaju treba pokrenuti u roku od osam dana. „To počinje od 1. srpnja i svi moraju voditi računa o tome“, dodao je. Ministar je izvijestio da je i neisplata plaća dulje od tri mjeseca razlog za pokretanje stečaja, pri čemu bi radnici trebali dobiti naknadu iz fonda. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić dodao je da su, po sadašnjim zakonima, stečajevi trajali enormno dugo, neki kompliciraniji čak i po deset do petnaest godina, a troškovi procedure i administriranja dosezali više od 70 posto ukupne imovine u stečajnoj proceduri. „I to je katastrofa. Što je ostalo vjerovnicima, ništa, mrvice“, istaknuo je potpredsjednik Grčić. Zaključio je da je glavna poruka novog prijedloga Stečajnog zakona da se izmjenama želi bitno skratiti postupak i povećati efikasnost provedbe stečajnog postupka koji treba, prije svega, biti u funkciji zadovoljenja potreba vjerovnika.
 
Usvojena je Odluka o davanju suglasnosti na Odluku o isplati trećine neto dobiti Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2014. godinu. Ministar branitelja Predrag Matić kazao je kako je Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na 113. sjednici održanoj 16. travnja 2015. godine utvrdio da je neto dobit Fonda 47.426.000,00 kuna te donio Odluku da se trećina neto dobiti Fonda za 2014. godinu, u iznosu od 15.808.666,00 kuna rasporedi na način da se iznos od 14.000.000,00 kuna dodijeli Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja prava na stipendiju, a iznos od 1.808.666,00 kuna dodijeli Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. „Želim istaknuti da zbog smanjene dobiti ni ove godine sva djeca nažalost neće dobiti stipendije te smo morali smanjiti iznose stipendija“, dodao je ministar.

Ministar branitelja Matić je predstavio i Odluku o prijenosu prava upravljanja stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske na Ministarstvo branitelja.  Naime, odredbom članka 49. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, propisano je da će Vlada RH odlukom pravo upravljanja stanovima i kućama u vlasništvu Republike Hrvatske, a koji su na upravljanju u ministarstvima, agencijama, zavodima, državnim poduzećima, prenijeti na Ministarstvo branitelja. „Radi se o sedam stanova“, dodao je ministar Matić.
 

 

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade | Zoran Milanović