Sjednica Vlade: Za sanaciju šteta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 42 milijuna kuna

Za ublažavanje štete nastale uslijed olujnog nevremena, koje je 15. rujna pogodilo Bjelovarsko-bilogorsku županiju, a procijenjena je na oko 70 milijuna kuna, Vlada je osigurala 42 milijuna kuna. U povodu Međunarodnog dana starijih osoba koji je obilježen 1. listopada, premijer Andrej Plenković poručio je da će Vlada u sklopu proračunskih okvira i dalje činiti sve što može da olakša život sugrađanima starije dobi.

Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres.

U procesu sanacije potresa, kazao je Medved, sveukupno realizirana financijska sredstva korisnika Državnog proračuna iznose više od milijardu i 665 milijuna kuna, odnosno 115 milijuna kuna više od prošlog izvješća.
 
U procesu obnove, naveo je, ugovoreni su radovi i usluge u iznosu većem od milijardu i 281 milijun kuna, što je uvećanje za 47 milijuna kuna od zadnjeg izvješća, a više od 125 milijuna kuna je u postupku ugovaranja.   

Odobren povrat sredstva po provedenoj samoobnovi u iznosu većem od 7,4 milijuna kuna

Ministar je izvijestio da je na području Banovine obnovljena 3.591 obiteljska kuća, odnosno 96 njih od prošlog izvješća.

Rekao je da je odobren povrat sredstva po provedenom procesu samoobnove u iznosu većem od 7,4 milijuna kuna, odnosno 400 tisuća kuna od zadnjeg izvješća.
  
"Ugovorena je izgradnja 548 zamjenskih obiteljskih kuća s izvođačima radova, odnosno 200 od prošlog izvješća", kazao je Medved.

Izvijestio je da je u postupku javni natječaj za izgradnju dodatnih 30 obiteljskih kuća.
 
Nastavljaju se radovi, rekao je Medved na 16 višestambenih zgrada i u postupka je odabir izvođača radova na nove tri višestambene zgrade u Glini i jedna višestambena zgrada u Dvoru, s ukupno 55 stanova.
 
Zakonom o hrani osigurava se prilagodba hrvatskog zakonodavstva EU regulativi

Vlada je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o hrani kojim se, kako je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, osigurava prilagodba hrvatskog zakonodavstva važećoj europskoj regulativi te potrebi obveze uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Predloženim se zakonom, kako je navela, osigurava provedba 15 uredbi, jedne odluke i jedne direktive koje su stupile na snagu u Europskoj uniji nakon što je usvojen posljednji hrvatski zakon o hrani.

Novim prijedlogom zakona se utvrđuju nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela, obveze subjekata u poslovanju hranom i hranom za životinje, službene kontrole te propisuju upravne mjere i prekršajne odredbe.

Također, s obzirom da je 2019. osnovan Državni inspektorat, a 2021. stupio na snagu Zakon o službenim kontrolama, novim prijedlogom zakona se osigurava preraspodjela nadležnosti u skladu sa Zakonom o službenim kontrolama, osobito u dijelu aktivnosti koje se odnose na provedbu sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, tzv. RASFF sustav. 

Predloženim zakonom, kako je pojasnila Vučković, nadležna tijela su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva, Državni inspektorat te dodatno Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu koja je nadležna za koordiniranje i izvješćivanje o podacima iz područja sigurnosti hrane i hrane za životinje prema europskoj agenciji za sigurnost hrane.

U prijedlog zakona uključeno je područje postupanja u odnosu na poslovanje s hranom za životinje koje je do sada bilo u okviru važećeg Zakona o veterinarstvu.

Prijedlogom se, u odnosu na sigurnost hrane, uređuje područje izrade znanstvenih mišljenja te pružanje znanstvene i tehničke potpore od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu koja uspostavlja i koordinira nacionalnu mrežu institucija, kazala je Vučković.

Izmjene Zakona o rudarstvu

Saboru je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu, kojima bi se za gospodarenje mineralnim sirovinama umjesto donošenja strategije išlo na srednjoročni akt strateškog planiranja, a promijenio bi se i model sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.

Tako se po novome propisuju dva modela - sanacija uz eksploataciju mineralnih sirovina te sanaciju bez eksploatacije mineralnih sirovina, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Usklađenje Zakona o deviznom poslovanju s uvođenjem eura

Ministar financija Marko Primorac predstavio je Prijedlog zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, kao i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, koji su upućeni Hrvatskom saboru.

Tim se izmjenama, kako je izvijestio ministar financija Marko Primorac, prvenstveno pristupilo radi uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Tako se primjerice i kod iznosa vrijednosnih pragova i novčanih kazni predviđenih za kršenje zakonskih odredbi, iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima.

S obzirom da s 1. siječnja 2023. kao danom uvođenja eura prestaju ovlasti Hrvatske narodne banke (HNB) u vođenju devizne i monetarne politike te ona prestaje biti nadzorno tijelo po toj osnovi, potrebno je brisati i odredbe trenutno važećeg zakona koje se odnose na nadležnosti te institucije.
 
Nadalje, dopušta se plaćanje i naplata u devizama, stranoj gotovini i čekovima, te prijenosi deviznih sredstava između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata, ali uz primjenu ograničenja iz propisa o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma te poreznih propisa.

Nakon stupanja na snagu predloženih izmjena, objasnio je Primorac, mjenjačko poslovanje moći će se obavljati uz korištenje zaštićenog računalnog programa zasnovanog na euru kao domaćoj valuti, uz mogućnost prilagodbe u roku od mjesec dana od stupanja na snagu izmjena zakona.
 
Vlada osigurala 42 milijuna kuna za Bjelovarsko-bilogorsku županiju

Za ublažavanje štete nastale uslijed olujnog nevremena, koje je 15. rujna pogodilo Bjelovarsko-bilogorsku županiju, a procijenjena je na oko 70 milijuna kuna, Vlada je osigurala 42 milijuna kuna, o čemu je na sjednici donijela više odluka.

Iz proračunske zalihe državnog proračuna za ovu godinu osigurano je 25 milijuna kuna, a Županiju kao primatelj sredstava Vlada je zadužila da utvrdi kriterije za njihovu raspodjelu stradalim jedinicama lokalne samouprave. Novac će biti isplaćen jednokratno po utvrđivanju kriterija.

Za sanaciju štete na stambenim i gospodarskim objektima te javnoj infrastrukturi osigurano je 12 milijuna kuna preraspodjelom unutar državnog proračuna za ovu godinu.

Kako bi se ublažilo štetu i djelomično uklonile posljedice nevremena u poljoprivredi osigurano je pet milijuna kuna, a Vlada je Ministarstvu poljoprivrede odobrila taj novac na teret proračuna za ovu godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu. Prema prvim procjenama s terena, šteta je procijenjena na 18,2 milijuna kuna.

Vlada je donijela i odluku o nabavi i korištenju robe strateških robnih zaliha radi pomoći Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, kojom je Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja – Ravnateljstvu za robne zalihe odobrila da obavlja nabave i korištenje robe koja nedostaje i potrebna je za otklanjanje šteta. Za to je u proračunu osigurano 33,7 tisuća kuna.

Zaključkom je zadužila Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da u suradnji s Županijom, Hrvatskim cestama i Županijskom upravom za ceste provede sve aktivnosti kako bi se osigurala pomoć radi sanacije šteta na cestama.

U tijeku je postupak procjena šteta, a po dobivenom izvještaju o procjeni osigurat će se financijska sredstva potrebna za sanaciju na proračunskim pozicijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Sto godina Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad obilježavanjem 100. obljetnice Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, koji je, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš, jedna od najstarijih hrvatskih javnozdravstvenih ustanova.

"Nastavni zavod danas aktivno provodi čitav ni aktivnosti od prevencije i promocije zdravlja, do izvođenje praktičnog dijela nastave iz područja javnozdravstvene djelatnosti", rekao je Beroš.
 
Naglasio je i da je tijekom epidemije bolesti COVID-19, uz ostale zavode za javno zdravstvo, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije dodatno istaknuo važnost postojanja i provođenja javnozdravstvenih djelatnosti, kao i činjenicu da je dio zdravstvenog sustava na koje se stanovništvo i institucije u najtežim vremenima mogu osloniti.
 
"Nastavni zavod uspješno se održao i u kontinuitetu razvijao u skladu s promjenama na području javnozdravstvene medicine te se nalazi u samom vrhu nositelja javnozdravstvene misli u Republici Hrvatskoj", kazao je ministar.  

I dalje ćemo činiti sve da olakšamo život sugrađana starije dobi

Premijer Andrej Plenković poručio je na kraju sjednice Vlade, u povodu Međunarodnog dana starijih osoba koji je obilježen 1. listopada, da će Vlada u sklopu proračunskih okvira i dalje činiti sve što može da olakša život sugrađanima starije dobi.

Predsjednik Vlade je podsjetio da će se od 1. siječnja iduće godine sve obiteljske mirovine povećati za 10 posto, omogućit će se korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu te će se dodatno povećati najniža mirovina za 3 posto.

Istaknuo je da će se većom tzv. bonifikacijom poticati dulji ostanak u svijetu rada nakon 65 godine, čime je dodatno proširen krug umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, a njih je sada 24 tisuće.

Dodao je da su prosječne mirovine u dosadašnjem mandatu Vlade povećane za 29,1 posto, što je 785 kuna.

"Još uvijek je to malo, ljudi teško žive, ali činit ćemo i dalje sve što možemo u proračunskim okvirima da olakšamo život našim sugrađanima starije dobi", poručio je premijer.

Najavio je i da od subote kreću aktivnosti diljem Hrvatske u vezi kampanje za uvođenje eura.

Izvor: Vlada/Hina

Pisane vijesti