Susret s hrvatskom čelnicom Vijeća Europe tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om svjedoči o snažnom međunarodnom položaju

Slika /Vijesti/2020/01 siječanj/13 siječnja/52187_023.JPEG

Prvog dana svog boravka u Strasbourgu, uoči predstavljanja hrvatskih prioriteta predsjedanja Vijećem Europske unije u Europskom parlamentu, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s glavnom tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović Burić.

U izjavama za medije nakon sastanka, Marija Pejčinović Burić istaknula je tri teme o kojima se razgovaralo, a to su važnost Vijeća Europe u ovom trenutku kada Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, odnosima između Vijeća Europe i Europske unije i odnosima Hrvatske i Vijeća Europe.

Europski sud za ljudska prava osigurava izravan pristup 830 milijuna ljudi diljem Europe

Podsjetila je da je Vijeće Europe prošle godine obilježilo 70 godina postojanja, a ove se godine obilježava i 70. obljetnica prve i najvažnije Konvencije koju su potpisale sve države članice i koja je na neki način postala sinonim te organizacije – Europski sud za ljudska prava.

"To je jedinstvena institucija koja u svim državama članicama provjerava na koji se način provode sve odredbe iz Konvencije o ljudskim pravima. U ovoj će godini biti niz prilika da se podsjetimo koliko je važno da se 830 milijuna ljudi diljem Europe, svaki građanin osobno može izravno obratiti  ako nije zadovoljan presudama koje se tiču moguće povrede Konvencije o ljudskim pravima, mogu obratiti izravno. To je jedinstven primjer u svijetu i stoga vjerujemo da je jedna od važnih značajki upravo Vijeće Europe i rad Europskog suda za ljudska prava", ocijenila je glavna tajnica Vijeća Europe.

Europska unija je najveći kontributor Vijeća Europe

"Govoreći o odnosima dviju institucija Vijeća Europe i Europske unije, spomenuli smo da se taj odnos vremenom razvio  u strateški odnos", nastavila je Pejčinović Burić, navodeći da je Europska unija najveći pojedinačni kontributor u dobrovoljni Fond Vijeća Europe. U tom smislu zajedno radimo na uspostavljanju i provedbi europskih standarda u nizu država u kontekstu odnosa s EU, moram naglasiti da su to države zemlje Zapadnog Balkana i zemlje Istočne Europe".

Europska perspektiva zemljama jugoistočne Europe

Kazala je da je upravo za te zemlje važna europska perspektiva, te je Vijeće Europe, u kontekstu hrvatskog predsjedanja, za summit u svibnju ove godine, spremno pridonijeti pripremi summita kroz svoju ekspertizu u području ispunjavanja standarda ljudskih prava, vladavine prava i demokracije.

Dodala je da je ponovno počeo i jedan drugi proces, kao jedna od zadnjih  poruka bivšeg predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera. Europska je unija najavila ponovni početak pregovora o svom pristupanju  Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, kao obvezu koja proizlazi  iz Lisabonskog ugovora.

Ponovni pregovori o pristupanju Europske unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima

"Za Vijeće Europe, to je iznimno važno, jer ne bismo željeli da se u Europi sudska praksa, ali i različiti instrumenti za provedbi ljudskih prava razvijaju na dva kolosijeka", rekla je Pejčinović Burić naglašavajući iznimnu važnost konvencije  za građane Europske unije kao i za građane država članica Vijeća Europe.

"Kad se radi o odnosima Hrvatske i Vijeća Europe, hrvatsko je predsjedanje Odborom ministara ocijenjeno uspješnim, iako je došlo u teškom vremenu za organizaciju  Hrvatska je generalno relativno uspješna u provedbi svojih obveza, međutim, kao i niz drugih država članica, postoji niz pitanja na kojima treba dalje raditi", napomenula je dodajući da je u razgovoru spomenuto i pitanje migracija.

Značaj migrantskog pitanja

"Glavni tajnik Vijeća Europe ima instituciju posebnog predstavnika za migracije, koji je prije godinu dana napisao izvješće o cijeloj istočnomediteranskoj, odnosno zapadnobalkanskoj ruti i dao preporuke kako države trebaju osloviti ta pitanja. Pozvala sam premijera Plenkovića da se radi na tim preporukama, da se one provedu, a koliki je značaj tog migrantskog pitanja svjedoči da se o istim pitanjima nedavno oglasila i povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe", kazala je Pejčinović Burić, dodajući da je za Vijeće Europe važno, kad su u pitanju migracije, da se poštuju sve norme međunarodnog prava i ljudskih prava. Posebno osjetljivim Vijeće Europe smatra pitanje djece migranata, osobito djece koja nisu praćena od odraslih osoba", istaknula je.

"Na kraju, Vijeće Europe ima više od 200 konvencija koje i same imaju dodatne protokole, u kojima se neki od instrumenata i revidiraju. Stoga smo iskoristili priliku da podsjetimo Hrvatsku da ima još dvije zadaće: pozvali smo Hrvatsku da ratificira dodatni protokol vezano uz Konvenciju o borbi protiv terorizma u čijem je draftiranju vrlo detaljno i sama sudjelovala te da se svakako ubrza i ratifikacija Europske socijalne povelje koja je također važna jer je bazirana na zasadama socijalnih prava Europske unije", navela je glavna tajnica Vijeća Europe.

Sastanak je ocijenila korisnim, ponovila spremnost da Vijeće Europe Hrvatskoj ponudi svoje ekspertize  te je Hrvatskoj zaželjela puno uspjeha u predsjedanju Europskom unijom, osobito s obzirom na velike izazove i važne teme.

Plenković: Hrvatska doprinosi jačanju suradnje između Europske unije i Vijeća Europe

U svom je obraćanju novinarima, predsjednik Vlade ovu  konferenciju za medije ocijenio jedinstvenom.

"Imamo čelnicu jedne međunarodne europske organizacije koja je primila predsjednika Vlade Republike Hrvatske koja ima čast predsjedati  Vijećem Europske unije. Na ovaj način dobro je i da hrvatska javnost još jednom konkretno razumije koliko smo ojačali međunarodni položaj Hrvatske. Velika je čast za našu zemlju da Marija već četiri mjeseca obnaša ovu dužnost", istaknuo je, čestitavši glavnoj tajnici i na prvim inicijativama koje se tiču racionalizacije organizacije rada Vijeća Europe i  njezinog tajništva, rješavanje u kratkom roku niza financijskih aspekata koji su se odnosili na normalno proračunsko funkcioniranje organizacije te činjenicu da je u svim svojim nastupima isticala temeljne vrijednosti zbog kojih su se europske zemlje i okupile u organizaciju, a to su jačanje demokracije, poštivanje ljudskih prava i vladavine prava.

"U tom pogledu i Hrvatska, bilo u svojstvu članice Vijeća Europe koja je predsjedala Odborom ministara prije godinu i pol dana i to vrlo uspješno, gdje je i Marija tada predstavljala Hrvatsku  kao i ja na parlamentarnoj skupštini,  može dati svoj dodatni doprinos, jačajući suradnju između ove dvije europske  organizacije, Europske unije i Vijeća Europe", kazao je predsjednik Vlade.

Vijeće Europe – alfa i omega cijelog konvencijskog sustava

"Mi ćemo zajedno, naravno i s Komisijom, i drugim članicama vidjeti kako da se unaprijedi i ubrza proces da Europska unija pristupi sustavu Konvencije za zaštitu ljudskih prava Vijeća Europe, koje je slobodno možemo reći, kralježnica cijele organizacije, pa i alfa i omega cijelog konvencijskog sustava", naglasio je.

"Na taj način bismo imali jedinstvenu pravnu praksu na cijelom europskom kontinentu i to je sigurno nešto što treba pozdraviti".

Jačanje međunarodnih aktivnosti Unije – jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja

Naveo je da Istodobno Hrvatska želi u svojim  aktivnostima, kao predsjedavajuća Vijeća Europske unije, ojačati međunarodne aktivnosti Unije.

"To je četvrti stup naših prioriteta i u tom pogledu tijesan dijalog i suradnja s Vijećem Europe, jedan je od prirodnih refleksa Europske unije. Zato je ovaj moj dolazak ovdje, u ovom svojstvu, poruka i politički signal uvažavanja i respekta prema Vijeću Europe", kazao je. 

Najavio je da će Hrvatska u svojim aktivnostima nastaviti na dobrom tragu brojnih postignuća i naših stručnjaka, uvaženih u nizu međuvladinih tijela koje Vijeće Europe ima, a koji predstavljaju svoju zemlju i daju doprinos jačanju "svojevrsnog acquisa ove europske organizacije".

Naglasio je da je pristupanje pojedinim međunarodnim  instrumentima kojima još nismo pristupili dio redovitih aktivnosti te će se to i činiti u okviru analize.

Plenković ne smatra da će dva navedena instrumenta predstavljati bilo kakav problem,  osobito kad je riječ o protokolu u vezi s  Konvencijom za borbu protiv terorizma.

"U svakom slučaju, veselim se daljnjoj suradnji, želim glavnoj tajnici puno uspjeha, ima našu snažnu potporu -  i Vlade i naših zastupnika koji rade u okviru parlamentarne skupštine Vijeća Europe i drago mi je da smo danas zajedno ovdje", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Pisane vijesti | Andrej Plenković