Sustav domovinske sigurnosti funkcionalan i spreman za požarnu sezonu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je danas u Istarskoj županiji. Posjet je započeo u općini Lupoglav, gdje je pratio vježbu "Sigurnost 23". U Balama je sudjelovao na Konferenciji "Izazovi zelene tranzicije 2023". Tijekom posjeta županiji sastao se i s gradonačelnikom Grada Pule Filipom Zoričićem te istarskim županom Borisom Miletićem.

U svom govoru na konferenciji "Izazovi zelene tranzicije 2023", premijer Plenković je ustvrdio kako je energetska kriza kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu pogodila sve sektore gospodarstva.

Dodao je kako su na europskoj i nacionalnoj razini donesene odluke koje su osigurale sigurnu opskrbu i pristupačne cijene energenata s obzirom da smo, kako je rekao, suočeni s ubrzanjem klimatskih promjena, sve češćim ekstremnim vremenskim nepogodama, poput nedavnih rekordnih padalina, poplava, ali i suša i požara.

Energetska neovisnost 

"Iako smo LNG terminalom osigurali svoju energetsku neovisnost od ruskog plina, samo ćemo ulaganjem u obnovljive izvore energije odnosno u čišću energiju koju ćemo moći sami proizvoditi, moći doseći punu energetsku neovisnost", naglasio je Plenković.

Dodao je kako je danas, više nego ikad prije, ključno ubrzati zelenu tranziciju te osigurati dodatna ulaganja u održiv razvoj hrvatskog gospodarstva. Stoga, smatra on, prelazak na zeleno i održivo gospodarstvo, koje počiva na korištenju energije iz obnovljivih izvora, treba gledati kao priliku za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske, ali vodeći više računa o našem okolišu i ograničenim prirodnim resursima.

"Prepoznajući sve te izazove i s uvjerenjem da sa sustavnim i odgovornim radom Hrvatska može biti spremna odgovoriti na svaki od njih tri su ključna prioriteta kojima ćemo se sustavno baviti, a to su prioritet digitalne transformacije države, gospodarstva i društva, prioritet demografske revitalizacije te prioritet dekarbonizacije", istaknuo je Plenković.

Naveo je i da kada se govori o energetskim izazovima koji utječu na cijelo društvo, energetska tranzicija nema alternative te je ona postala klimatska, ekonomska i geopolitička nužnost.

"Hrvatska vlastitom proizvodnjom električne energije danas već osigurava oko 86 posto vlastite potrošnje, od čega već 80 posto otpada na niskougljične izvore energije, uključujući i NE Krško. Zahvaljujući tome, čak 31,3 posto naše ukupne energetske potrošnje otpada na obnovljive izvore energije, pa je Hrvatska već danas na visokom osmom mjestu u Europskoj uniji", podsjetio je premijer.

Po njegovim riječima, namjera je Vlade da građanima i poduzetnicima olakša korištenje obnovljivih izvora energije za svoje energetske potrebe.

Hrvatska ima značajan 'zeleni' potencijal u turizmu

Govoreći o turizmu i zelenoj tranziciji premijer je istaknuo da će to zahtijevati prilagodbe i uvođenje novih poslovnih modela utemeljenih na inovativnim zelenim tehnologijama, ali kako "Hrvatska ima značajan 'zeleni' potencijal i u turizmu kao vodećoj gospodarskoj grani."

"Turizam trebamo usmjeravati prema niskougljičnim i klimatski adaptivnim rješenjima, s naglaskom na izgradnju turističke infrastrukture i snažniji razvoj onih oblika turizma sa značajno smanjenim ugljikovim otiskom. Vjerujem da upravo Istra može biti predvodnik tih promjena u našem turističkom sektoru", zaključio je Plenković.

Kontinuirano osnažujemo sustav domovinske sigurnosti

Po završetku vježbe "Sigurnost 23", predsjednik Vlade Plenković dao je izjavu za medije.

Čestitavši organizatorima i sudionicima današnje vježbe, premijer je izrazio zadovoljstvo viđenim. "Odlična koordinacija svih nadležnih službi na području Istarske županije", kazao je, naglasivši da se proteklih godina napravilo jako puno na osnaženju sustava domovinske sigurnosti i boljoj koordinaciji svih sastavnica.

Rekao je da se u Karlovcu također odvija vježba u smislu obrane od poplava, a u Ivanić Gradu na temu krizne situacije s plinom. "Paralelno se pokazalo kako naše službe djeluju učinkovito i nastoje riješiti različite krizne situacije", dodao je.

Pohvalio je još jednom vježbu u Lupoglavu, gdje je demonstrirana obrana od požara. Osvrnuvši se na ovogodišnju protupožarnu sezonu, premijer je istaknuo da su da zbog obilnih kiša naši zrakoplovi intervenirali svega pet puta u prvih nekoliko mjeseci, 50 posto je manje požara nego lani te 96 posto manje opožarenih površina.

Zadnjih godina velika ulaganja u vatrogastvo

Predsjednik Vlade je naglasio da se zadnjih nekoliko godina puno investiralo u vatrogastvo. Naveo je da je Hrvatska vatrogasna zajednica dignuta na razinu središnjeg državnog ureda te je neovisna sa svojim proračunom koji iznosi više od 60 milijuna eura.

Kazao je da su učinjeni iskoraci i u pravima vatrogasaca, kojih je 30 tisuća u dobrovoljnim društvima te više od tri i pol tisuće u javnim i profesionalnim postrojbama. Premijer je izrazio zadovoljstvo i planom angažmana tijekom ljetne sezone, rekavši da će vatrogascima iz kontinentalnog dijela Hrvatske biti pojačane postrojbe na obali s obzirom na uobičajenu praksu požara tijekom ljeta.

Istaknuo je i projekt proširenja kapaciteta nadzornih kamera, u suradnji Hrvatskih šuma i tvrtke Odašiljači i veza, vrijedan 650 tisuća eura. Naveo je da se diljem Hrvatske nalazi 138 nadzornih kamera, a ovo proširenje se odnosi na Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku županiju kako bi olakšalo borbu protiv požara.

Ministarstvo gospodarstva će predložiti mjere u slučaju neopravdanog povećanja cijena

Premijer je odgovarao i na pitanja novinara o aktualnim temama.

Upitan o rastu cijena, podsjetio je kako je Vlada zamrznula ili limitirala cijene energenata, plina, struje, naftnih derivata te na taj način spriječila rast troškova građanima, ali i gospodarstvu, uzevši za primjer općine, gradove, županije, bolnice, vrtiće, fakultete i domovima za starije.

Kazao je i kako je nedavna analiza Ministarstva financija pokazala da gdje god je Vlada snižavala stopu PDV-a, osim u nekim iznimkama, nije na žalost došlo do smanjenja cijena proizvoda, a trebalo je.

"To nisu mali iznosi, ako se PDV smanji s 25 posto na 13 posto, s 13 posto na 5 posto ili u nekim slučajevima na nulu. To znači je država odričući se svoga dijela poreznih prihoda dala mogućnost da građani na kraju osjete to pojeftinjenje cijena u lancu između proizvođača, veleprodaje, trgovaca itd.", rekao je Plenković. 

Kazao je da je udruga za zaštitu potrošača i Ministarstvo gospodarstva u kontinuiranom nadzoru te da se prate cijene. "Ako vidimo da dolazi do itekako neopravdanog povećanja cijena tražit ćemo od Ministarstva gospodarstva da predloži neke mjere", dodao je.

Smatra da nije dobro da Vlada čini sve povećavajući i plaće i s cijelim konceptom porezne reforme, a da se istodobno dižu cijene više nego što treba.

Podsjetio je pritom da ni covid niti ruska agresija na Ukrajinu nisu problemi koji su nastali interno, da su to vanjske krize i šokovi koji dugo traju i koji nameću ovakav kontekst. "Ali to zahtijeva punu odgovornost svih aktera pa i nadzora i pritiska, u konačnici, na one koji dižu cijene neopravdano", poručio je Plenković.

Inflacija nam je u padu više od šest mjeseci za redom

Predsjednik Vlade je upitan i hoće li se novo povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke odraziti na standard građana, gospodarstvo i na investicije u Hrvatskoj.

Pojasnio je kako je to reakcija Europske središnje banke koja je krenula prije više od godinu dana kao jedan od mehanizama ne bi li na taj način djelovalo na smanjenje inflacije, na smanjenje potražnje i na taj način pridonijelo pokretanju trendova koji su bili u prošloj godini.

"Što se Hrvatske tiče vidjeli smo da nam je inflacija u padu više od šest mjeseci za redom, što je dobro i nadam se da će se tako nastaviti i dalje", rekao je.

Podsjetio je i kako je Hrvatska u prvom tromjesečju ove godine zabilježila gospodarski rast za 2,8 posto na godišnjoj razini, a očekuje da će se to nastaviti i u drugom kvartalu te osobito u trećem tromjesečju. 

Kazao je i kako svi podaci koje dobivaju od Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice u pogledu turističke sezone govore kako će se kapitalizirati osnaženi međunarodni položaj Hrvatske te vjeruje kako će se i ulazak u eurozonu i Schengen pozitivno odraziti na broja dolazaka turista, noćenja, prihod od turizma.

Izrazio je uvjerenje da će se nastaviti trend kontinuiranog rasta, čak i optimističnije, više od očekivanja koje su imali odnosno da će rast hrvatskog BDP-a na kraju biti i veći od zadnjih prognoza.

"Mi smo sami revidirali stopu rasta s inicijalnih 0,7 posto na kraju prošle godine na 2,2 posto, a nedavno je i HNB izašao s optimističnijim podacima. Po svemu što vidimo, po svim trendovima, čini nam se da će rast biti i veći nego što se misli", naglasio je.

Bilo kakva koruptivna djelatnost je neprihvatljiva

Premijer je novinarima kazao da nema saznanja o antikorupcijskoj akciji Uskoka i policije u Poreznoj upravi.

"Ne znam, to su stvari o kojima mi nemamo saznanja. U svakom slučaju bilo kakvo primanje mita ili bilo kakva koruptivna djelatnost je neprihvatljiva", ustvrdio je, dodavši da očekuje da će o tome komunicirati USKOK, policija, pa i nadležni dio Ministarstva financija. "Nemam dojam da je to netko jako visoko rangiran", zaključio je.

Izvor: Vlada/Hina
 

Pisane vijesti | Andrej Plenković