Svijet se trajno promijenio. Obvežimo se na suradnju za dobrobit naše zajedničke budućnosti!  

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom je obraćanju na 77. sjednici Opće skupštini Ujedinjenih naroda rekao da se posljedice ruske agresije osjećaju globalno i da veća međunarodna suradnja nema alternative. Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije te je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost. Upozorio je da je rat u Ukrajini radikalno promijenio i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane, dodavši da, unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. 

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
 
„Vaše Ekselencije,
 
poštovane dame i gospodo,
 
poštovani predsjedniče Opće skupštine, gospodine Kőrösi.
 
Okupili smo se ove godine dok brutalni rat s višestrukim i globalnim utjecajem nastavlja bjesnjeti Europom.
 
Ruska agresija na Ukrajinu ugrozila je poredak temeljen na pravilima, multilateralni sustav i ekonomske tokove.
 
Donijela je ljudske patnje, uzrokovala izbjegličke valove, uništavanje civilne infrastrukture i ratne zločine.
 
Posljednje najave o djelomičnoj mobilizaciji u Rusiji, pripreme za organizaciju lažnih referenduma u okupiranim dijelovima Ukrajine i nuklearna prijetnja još su jedna opasna eskalacija u već dosad neviđenoj krizi.
 
Dok ukrajinski narod najviše pati u borbi za obranu svojih domova, posljedice ruske agresije osjećaju se globalno i to se treba osuditi u cijelom svijetu.
 
Prije tri desetljeća Hrvatska je i sama bila ratom razorena država, suočena s oružanom agresijom, kada je imala gotovo trećinu teritorija pod okupacijom.
 
Osim toga, morali smo se boriti za međunarodno priznanje i bili pod embargom na oružje.
 
Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i što je potrebno za obranu domovine.
 
Usprkos svim nedaćama, Hrvatska i hrvatski narod su pobijedili.
 
Mnogi su platili najvišu cijenu za našu slobodu i samostalnost.
 
Osnažena vlastitim iskustvom, Hrvatska je danas izvoznica mira i stabilnosti, humanitarni donator diljem svijeta, popularna turistička destinacija i zemlja u kojoj se proizvodi najbrži električni automobil na svijetu.
 
Uspjeh je moguć uz odlučnost i viziju budućnosti.
 
Upravo zbog vlastitog iskustva, Hrvatska je Ukrajini odmah i nedvosmisleno pružila potporu i solidarnost – političku, humanitarnu, gospodarsku i vojnu.
 
Učiniti drugačije bila bi izdaja načela i vrijednosti do kojih svi držimo, posebice poštivanja ljudskih prava i odgovornosti da se stanovništvo zaštiti od masovnih zločina.
 
Ovaj put su se Europa i njezini partneri udružili kako bi se suprotstavili agresiji, pokazali solidarnost i ojačali vlastitu otpornost.
 
U listopadu ćemo ponovno istaknuti to jedinstvo u Zagrebu, dok se Hrvatska priprema ugostiti prvi ikada parlamentarni summit Krimske platforme.
 
Jasan izbor između demokracije i autokracije
 
Dame i gospodo,
 
hrvatska tranzicija bila je duga i složena, ali vođena čvrstom idejom da su demokracija, zaštita ljudska prava i poštovanje nacionalnih manjina najbolji put za daljnji razvoj i napredak hrvatskog društva u cjelini.
 
Danas su naši demokratski sustavi dovedeni u pitanje lažnom i opasnom tezom da je autokracija u konačnici učinkovitiji i pragmatičniji način vladanja.
 
Naši nacionalni dijalozi iskrivljeni su ciljanim dezinformacijama, lažnim vijestima i hibridnim napadima.
 
Naše povjerenje u demokraciju potkopava se istodobno iznutra i izvan naših društava.
 
Koliko god ovi izazovi bili žestoki, naša predanost demokraciji, njezinim procedurama i vrijednostima mora ostati jača.
 
Na raskrižju između demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan.
 
Predanost multilateralizmu i poretku utemeljenom na pravilima
 
U današnjem opasnom trenutku Hrvatska ostaje nepokolebljiva zagovornica međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i Ujedinjenih naroda koji su u središtu globalne suradnje.
 
Daleko od toga da je idealan, ovaj sustav sa svim svojim manama ipak je omogućio svijetu da dođe do zajedničkog jezika i pronađe neke izvanredne i inspirativne rezultate za lokalna i globalna pitanja u gotovo osam desetljeća svog postojanja.
 
Živimo u mnoštvu istodobnih i međusobno povezanih kriza koje utječu na sve nas.
 
Kako bismo prevladali niz preklapajućih kriza, potrebna nam je odlučna akcija sada.
 
Prvo, treba zaustaviti i preokrenuti daljnju eroziju naših temeljnih pravila i vrijednosti, podržati poštovanje međunarodnog prava i osigurati odgovornost.
 
Drugo, trebali bismo djelovati kako bismo naš sustav prilagodili svrsi.
 
To posebno vrijedi za reformu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
 
Upravo je zato Opća skupština intervenirala i ponudila platformu velikoj većini država da osude agresiju na suverenu i neovisnu zemlju.
 
U trenutku kada se svijet suočava s geopolitičkom krizom razmjera poput današnje u Ukrajini, moramo osigurati da su naše politike i djela predvidljivi, pouzdani i pravovremeni u cijelom sustavu UN-a.
 
Hrvatska predanost promicanju mira i sigurnosti očituje se i kontinuiranim sudjelovanjem u mirovnim misijama i operacijama UN-a, EU-a i NATO-a.
 
To je ulaganje koje smo potpuno spremni poduzeti.
 
Osiguravanje sigurnosti hrane i energije
 
Dame i gospodo,
 
u trenutku kada smo se počinjali oporavljati od COVID-19, rat u Ukrajini dramatično je promijenio naše perspektive i politički kontekst.
 
To je radikalno promijenilo ne samo sigurnost, već i energetsku arhitekturu Europe te sada prijeti globalnoj sigurnosti opskrbe hranom.
 
Moramo biti ujedinjeni i pojačati naše napore u reorganizaciji dobavnih pravaca za opskrbu energijom.
 
Ne možemo prihvatiti iznudu i ne možemo biti taoci hrane i energije, koji su nam svima potrebni.
 
Pozdravljamo ulogu glavnog tajnika i UN-a u posredovanju u postizanju dogovora o izvozu ukrajinskih žitarica.
 
Na regionalnoj razini, Hrvatska svojim terminalom za ukapljeni prirodni plin na jadranskom otoku Krku doprinosi energetskoj sigurnosti i diverzifikaciji.
 
Osim što terminal osigurava naše vlastite potrebe, Hrvatska je sada u mogućnosti opskrbljivati svoje susjede i druge zemlje srednje Europe.
 
Istodobno, Hrvatska ulaže u obnovljive izvore energije, pri čemu trećina naše potrošnje energije i gotovo polovica naše proizvodnje električne energije već dolazi iz obnovljivih izvora.
 
Osiguravamo pravednu tranziciju i sprječavamo energetsko siromaštvo, kroz provedbu mjera za ublažavanje posljedica krize od kojih koristi imaju i građani i poslovni sektor.
 
Moramo pronaći globalno rješenje za cijenu plina koja prijeti našim kućanstvima i našemu gospodarstvu.
 
Nedopustivo je da se manjina špekulanata obogati u ovim vremenima nametanjem pretjeranih cijena.
 
Štoviše, svjedoci smo i nedopustive neravnoteže u pogledu emisije stakleničkih plinova: najbogatijih 1 posto na svijetu odgovorni su za 15 posto emisija, dvostruko više od najsiromašnije polovice čovječanstva.
 
To je neprihvatljivo.
 
Oni koji najviše onečišćuju moraju uložiti najviše napora: to nije samo pravično, već je i najučinkovitije ako želimo postići naše klimatske ciljeve.
 
Čista mobilnost i inovativne tehnologije prilika su, kao i nove tehnologije poput vodika, jer pružaju nove horizonte za snažniju suradnju između Europe, Afrike i Bliskog istoka.
 
Dok smo mi u Hrvatskoj tijekom pandemije uspješno položili ispit i izbjegli socijalnu frakturu ciljanim nacionalnim mjerama, potrebno je uhvatiti se u koštac s globalnom inflacijom i rastom cijena.
 
Hrvatska Vlada nastavlja svoju intervencionističku politiku za ublažavanje tereta energetske krize za naša kućanstva i gospodarstvo, lokalnu samoupravu i javne ustanove, škole i bolnice.
 
Slično našim naporima tijekom pandemije, sada provodimo snažan nacionalni paket mjera vrijedan više od 6 posto našeg BDP-a.
 
To uključuje financijske mjere, subvencije za ranjive skupine i ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica.
 
Obaveze prema Pariškom sporazumu i Agendi za održivi razvoj
 
Dame i gospodo,
 
unatoč golemim trenutnim izazovima, imamo odgovornost također čuvati naše obveze prema Pariškom sporazumu i Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030.
 
Hrvatska pozdravlja ambiciozan pristup iznesen u izvješću glavnog tajnika UN-a "Naš zajednički plan" kao konkretan putokaz za njegovu realizaciju.
 
I ovdje je potrebna revitalizirana globalna akcija i politička predanost kako bi se osigurao učinkovit multilateralizam.
 
Uključivanjem ciljeva održivog razvoja u Nacionalnu strategiju razvoja 2030. Hrvatska je dokazala predanost njihovoj punoj provedbi.
 
Kao trenutna članica ECOSOC-a, Hrvatska će blisko surađivati s našim partnerima kako bi osigurala održivija, zelenija, uključivija i pravednija društva u kojima nitko neće biti ostavljen po strani.
 
Uoči 27. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP27) u Egiptu, nužno je da analiziramo provedbu naših zajedničkih obveza iz Glasgowa.
 
Moramo ojačati suradnju u nastojanju da pronađemo mehanizme i financijska sredstva za ispunjenje Pariškog sporazuma i za nastavak borbe protiv klimatskih promjena na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
 
Hrvatska ostaje konstruktivan i odgovoran međunarodni akter
 
Dame i gospodo,
 
u godini u kojoj obilježavamo 30. obljetnicu članstva u UN-u, Hrvatska ostaje konstruktivan i odgovoran međunarodni akter.
 
U nadolazećim mjesecima Hrvatska će se pridružiti skupini od samo 15 drugih zemalja koje su istovremeno članice EU-a, NATO-a, Eurozone i Schengenskog prostora.
 
Ovo je posljedica trezvene i razborite odluke u skladu s politikom modernog suverenizma koju vodi moja Vlada.
 
Kroz tu politiku jačamo svoju međunarodnu poziciju udruživanjem napora s našim saveznicima i partnerima, za promicanje naših nacionalnih interesa i za suočavanje s gospodarskim i društvenim izazovima.
 
Hrvatska posebnu pozornost posvećuje jugoistočnoj Europi, regiji koja još uvijek nije u potpunosti integrirana u EU.
 
Stabilnost, razvoj i demokratičnost ove regije nije samo u našem, nego i u europskom interesu.
 
Podržavamo jasnu europsku perspektivu za kandidate i aspirante na članstvo utemeljenu na ispunjavanju utvrđenih i jasnih kriterija, na provedbi reformi i postizanju opipljivih rezultata.
 
Stabilnost susjedne Bosne i Hercegovine s kojom nas dijeli tisuću kilometara duga granica od posebne je važnosti za Hrvatsku.
 
Željeli bismo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu koja čvrsto napreduje na putu ka članstvu u EU.
 
U svjetlu trenutne situacije u Ukrajini i drugdje, ključno je poštivanje međunarodnog prava i međunarodnih ugovora.
 
To posebno uključuje mirovne ugovore poput Daytonsko-pariškog sporazuma, koji je donio mir Bosni i Hercegovini kao višenacionalnoj i multikulturalnoj domovini njezina tri konstitutivna naroda — Hrvata, Bošnjaka i Srba.
 
Za koheziju, stabilnost i napredak zemlje mora se osigurati i poštivati njihova puna ustavna ravnopravnost.
 
S obzirom na činjenicu da su bošnjački politički lideri javno priznali da nisu imali istinsku namjeru da se dogovore oko izborne reforme u skladu s presudom Ustavnog suda, jedini put naprijed ostaje da reagira visoki predstavnik Christian Schmidt.
 
Kao prijatelj Bosne i Hercegovine, pozivam ga da iskoristi svoje ovlasti, da osigura legitimnu zastupljenost i ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini u institucijama zemlje nakon izbora 2. listopada.
 
Kao najmalobrojniji među konstitutivnim narodima, Hrvati u BiH ne traže povlastice, već samo ravnopravnost.
 
Previranja u jednoj regiji imaju posljedice za sve, međunarodna zajednica mora stati uz Ukrajinu
 
Dame i gospodo,
 
međusobno smo ovisni.
 
Previranja u jednoj regiji imaju posljedice za sve nas.
 
Nijedan od naših nacionalnih ciljeva ne može se postići bez solidarnosti i poretka temeljenog na pravilima, na kojima počiva ne samo naša sigurnost, već i naš opstanak.
 
Moramo graditi, štititi i braniti te se suprotstaviti se onima koji ruše, lažu i pljačkaju.
 
Dok ponovno svjedočimo agresiji i zločinima na europskom tlu i dok zakon jačega prijeti srušiti svjetski poredak, budućim generacijama dugujemo biti na pravoj strani povijesti.
 
Međunarodna zajednica mora njegovati svoje jedinstvo i stati uz Ukrajinu u borbi za vlastiti opstanak.
 
Moramo se ujediniti u poštovanju međunarodnog prava, kao i u pronalaženju globalnih rješenja za rješavanje kriza koje se preklapaju, uključujući rastuću inflaciju, energetsku i prehrambenu krizu.
 
Kako bismo postigli sigurnu i dostupnu energiju, potrebno nam je globalno rješenje za cijene plina, kao i provedba održive energetske tranzicije.
 
Naš svijet se trajno promijenio.
 
U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu.
 
Obvežimo se na zajednički rad za dobrobit naše zajedničke budućnosti.
 
Demokracije surađuju u međunarodnim odnosima, a autoritativni režimi nastupaju konfliktno.
 
Ujedinjeni narodi kao globalna organizacija moraju dokazati, a s njima i svi mi da će pobijediti sustav koji se temelji na redu i zakonitoj suradnji.
 
Hvala vam najljepša.“



Pisane vijesti