Tradicionalno dobri i prijateljski odnosi Hrvatske i Slovenije; Graničnom sporu treba vremena da se riješi

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Banskim dvorima s predsjednikom Vlade Republike Slovenije Robertom Golobom, koji je boravio u prvom službenom posjetu Hrvatskoj. Razgovarali su o bilateralnim i gospodarskim odnosima dviju zemalja, energetskoj suradnji i sprječavanju nezakonitih migracija. Potpisana su i dva važna sporazuma – o prekograničnoj suradnji u pružanju hitne zdravstvene zaštite te mjerama solidarnosti radi zaštite opskrbe plinom.

U izjavi za medije, po završetku sastanka, premijer Plenković je izrazio zadovoljstvo današnjim razgovorima, kao i dosadašnjom suradnjom. Čestitao je Sloveniji na izboru za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u 2024. i 2025. "Veselimo se vašem doprinosu svjetskom miru i sigurnosti i u toj ulozi", kazao je.

Plenković je zahvalio na snažnoj potpori Slovenije ulasku Hrvatske u europodručje i Schengenski prostor, čime su ostvarena dva strateška cilja dublje integracije.

"Sad smo u jednakoj poziciji kao Slovenija koja je to zasluženo ostvarila dosta godina prije nas. A mi smo željeli da u našim mandatima Hrvatska bude u prostoru potpune slobode kretanja u Schengenu, a da kroz članstvo u europodručju bude na ekonomskom i financijskom planu, osobito kroz Europski stabilizacijski mehanizam, zaštićenija od bilo kakvih kriza", dodao je. 

Potpisani sporazumi o prekograničnoj suradnji u pružanju hitne zdravstvene zaštite te mjerama solidarnosti radi zaštite opskrbe plinom

Premijer je naglasio kako su danas potpisana dva važna sporazuma. Rekao je da se sporazum o prekograničnoj suradnji u pružanju hitne zdravstvene zaštite odnosi na mogućnost da hrvatski građani ili turisti, koji će boraviti u Hrvatskoj, mogu tražiti hitnu i medicinsku zdravstvenu skrb u Izoli, ocijenivši to velikim iskorakom za stanovnike Istarske županije.

Drugi sporazum je o mjerama solidarnosti radi zaštite opskrbe plinom. Premijer je kazao da je je riječ o ulaganju u zajedničku energetsku sigurnost Hrvatske i Slovenije.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo daljnjim rastom robne razmjene između dviju država, koja je na razini 7,3 milijarde eura. Naglasio je da je u prva četiri mjeseca 2023. ona iznosila 2,4 milijarde eura, što je, kako je rekao, značajno povećanje od skoro 8 posto u odnosu na prethodnu godinu.

"Vidi se da su trgovinski odnosi, osobito turizam, pridonijeli povećanju razmjene između Hrvatske i Slovenije", dodao je Plenković. Istaknuo je da su slovenski turisti niz godina drugi po broju dolazaka i broju noćenja.

"U prošloj godini milijun i 570 tisuća Slovenaca je boravilo u Hrvatskoj, što govori koliko je naša zemlja privlačna destinacija za slovenske prijatelje", kazao je premijer. Izrazio je uvjerenje da će taj trend biti na razini prošle godine, a izgledno i bolji jer su podaci za prvih šest mjeseci veći za 6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Energetska suradnja

Predsjednik Vlade je istaknuo i podršku Slovenije na hrvatskom putu u OECD, kazavši da Hrvatska jedino nije članica te međunarodne organizacije. "Vjerujemo da će to biti zadnja legitimacija međunarodnog kredibiliteta i reputacije Hrvatske", rekao je.

Dvojica premijera su razgovarali i o suradnji u području energetike. Predsjednik Vlade je kazao da je premijer Golob potvrdio spremnost Slovenije da se uključi u inicijativu pokrenutu prije nekoliko mjeseci s kancelarom Austrije Nehammerom i bavarskim premijerom Söderom o energetskoj suradnji.

Dodao je da  će Hrvatska povećanjem kapaciteta LNG terminala na Krku postati regionalno čvorište, a zajedničkim ulaganjima u plinovode, koji se u budućnosti mogu koristiti i za transport vodika, napravit će se dodatan iskorak u energetskoj sigurnosti u cijeloj regiji srednje Europe.

Premijeri su razgovarali i o suradnji u okviru Nuklearne elektrane Krško, koja, kazao je Plenković, u postojećem obliku prema sadašnjim propisima funkcionira do 2043.. Dodao je da će hrvatski i slovenski eksperti nastaviti razgovore o ovoj temi.

Na sastanku je bilo riječi i o unaprjeđenju prometne suradnje, osobito u kontekstu hrvatskog članstva u Schengenu te cestovnoj i željezničkoj povezanosti.

Intenzivna suradnja između policija dviju zemalja u sprječavanju nezakonitih migracija 

Predsjednici vlada razgovarali su i o sprječavanju nezakonitih migracija. Plenković je kazao da je u potpunosti suglasan s ocjenom premijera Goloba da su nezakonite migracije jedan od najvažnijih problema s kojima se Europska unija bavi.

"Želimo nastaviti intenzivnu suradnju između policija dviju zemalja koja mora biti tijesna, stalna, kontinuirana i doprinijeti razotkrivanju krijumčara ljudi, onih koji se bogate na tuđoj nesreći, da učinimo sve kako bi se nezakonite migracije spriječile", poručio je.

U tom kontekstu, premijer je spomenuo i Memorandum o razumijevanju potpisan između Ministarstva unutarnjih poslova i Frontexa. Izvijestio je da će za provedbu postupaka vraćanja Frontex u Hrvatskoj rasporediti šest stručnjaka. Istaknuo je i snažnu spremnost Hrvatske da sa svojih 6700 policajaca štiti Schengensku granicu i vanjsku granicu Europske unije.

Stajališta Hrvatske i Slovenije o granici jasna, rješenje treba naći na ekspertnoj razni

Kad je riječ o hrvatsko-slovenskoj granici, predsjednik Vlade je kazao da je pozicija Hrvatske i Slovenije nepromijenjena. Podsjetio je da je Državni zbor prihvatio arbitražnu presudu, dok ju je Hrvatski sabor u potpunosti odbacio. Smatra da rješenje treba naći na ekspertnoj razini.

"Želimo da u duhu dobrosusjedskih odnosa i razgovora o svim otvorenim pitanjima pokušamo na ekspertnoj razini nalaziti rješenja koja bi omogućila da se i to pitanje dugoročno riješi", rekao je Plenković.  

Naglasio je kako su stajališta Slovenije i Hrvatske jasna i da ne treba imati iluzija da će se to pitanje riješiti preko noći.

Dodao je da jedini element koji u javnom prostoru dotiče tu temu je ribarenje. Kazao je da se Hrvatska zalaže da se zastane s kažnjavanjem ribara koji love u hrvatskom, odnosno slovenskom teritorijalnom moru.

Prijateljstvo hrvatskog i slovenskog naroda

"Prijateljstvo naših naroda je nešto o čemu ne moramo govoriti. Ako isključimo arbitražu onda ćete možda čuti prijevod istih riječi", kazao je predsjednik Vlade Slovenije Robert Golob.

Istaknuo je kako za rješenje pitanja granice nema vremenskog pritiska, dodavši da se obično u prijateljskom duhu mnogo puta nađu rješenja kada se to ne očekuje.

Hrvatski premijer Plenković i slovenski premijer Golob slažu se da granični prijepor između Slovenije i Hrvatske ne treba biti u fokusu dviju zemalja jer se radi o problemu kojem treba dati vremena i ukloniti ga iz dnevne politike.

Golob je također kazao kako Hrvatska i Slovenija moraju usklađeno djelovati po pitanju sprječavanja nezakonitih migracija.

Odgovarajući na pitanja novinara, premijeri su poručili kako je potrebno djelovati i izvan granica Schengena, uključujući usklađivanje viznih režima Srbije i Bosne i Hercegovine s Europskom unijom pošto dobar dio ilegalnih migranata legalno dolazi u Srbiju i BiH da bi se potom odlučili na ilegalni pokušaj ulaska u Schengenski prostor.



 

Pisane vijesti