Turizam trenutno jača naš fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni

Premijer Andrej Plenković predstavio je danas na sastanku s turističkim sektorom izvrsne rezultate turističke sezone, naglasivši kako je već do sada ostvareno 10,7 milijuna dolazaka i 56,6 milijuna noćenja, što je 90 posto dolazaka i 96 posto noćenja rekordne 2019. godine, a iznosi fiskaliziranih računa za dosadašnji dio godine su 20 milijardi i 581 milijun kuna, što je 33 posto više nego 2019. godine. Turizam jača fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni, s obzirom na globalnu energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske, poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade sastali su se danas u Hotelu Punta Skala u Petrčanima s predstavnicima turističkog sektora, županima priobalnih županija i gospodarstvenicima. Razgovarali su o dosadašnjim turističkim rezultatima i daljnjim planovima za turističku  sezonu.
 
Otvarajući sastanak, premijer Plenković da je cilj raspraviti trenutne okolnosti vezane uz ovu turističku sezonu i općenito sva pitanja koja su bitna kako bi ta grana hrvatskog gospodarstva dala još značajniji doprinos razvoju gospodarstva i rastu BDP-a.
 
Podsjetio je da je glavna sintagma rekordne 2019. godine bila – održivi turizam. Nakon te uslijedile su dvije pandemijske sezone koje su u potpunosti promijenile optiku na turizam. Međutim, dodao je, dosadašnji podaci iz ove sezone već ukazuju na to da se turizam u potpunosti oporavio.
 
Do sada smo, naveo je premijer Plenković, već ostvarili 10,7 milijuna dolazaka i 56,6 milijuna noćenja, što je 90 posto dolazaka i 96 posto noćenja rekordne 2019. godine.
 
Naglasio je da je, prema izvješću HNB-a, ove godine ostvareno najuspješnije prvo tromjesečje u prihodima od stranih turista u povijesti Hrvatske.
 
Iznosi fiskaliziranih računa za dosadašnji dio godine su 20 milijardi i 581 milijun kuna, što je 33 posto više nego 2019. godine.
 
Vladine mjere u pandemiji očuvale ogromni broj radnih mjesta u turističkom sektoru
 
Na svim je tim postignućima čestitao svim djelatnicima u turističkom sektoru, istaknuvši da turizam jača fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni, s obzirom na globalnu energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske.
 
U vremenu kada je trebalo očuvati radna mjesta, istaknuo je premijer Plenković, Vlada je napravila ogromne iskorake isplativši 800 tisuća plaća za radnike u privatnom sektoru, a veliki dio tih sredstava isplaćen je upravo turističkome sektoru.
 
Bio je to, dodao je, pravi potez koji je u tom trenutku jedino mogla napraviti država.
 
"To je bio potez koji je omogućio da hrvatske kompanije ostanu na nogama, radnici ostanu zaposleni, a hrvatske obitelji u egzistencijalnom smislu ne budu ugrožene", poručio je.
 
Podsjetio je da je u godinama pandemije i ograničenja u Hrvatska provela brojne aktivnosti kako bi osigurala siguran boravak u Hrvatskoj, što je i tada omogućilo odlične rezultate turističke sezone.
 
Članstva u europodručju i Schengenu, kao i otvaranje Pelješkog mosta, posebno važna upravo za turizam
 
Osvrnuo se i na Strategiju razvoja turizma, koja je u javnom savjetovanju, a koja govori o konceptu cjelogodišnjeg turizma.
 
"Treba vidjeti što još možemo učiniti kako bi Hrvatska, s obzirom na konkurentska tržišta, osobito na Mediteranu, i dalje bila privlačna i omiljena destinacija brojnih turizma", kazao je premijer Plenković.
 
U ovoj, 2022. godini, koju često naziva i godinom isporuke, napravljeni su ogromni iskoraci, rekao je premijer, govoreći o članstvima u europodručju i Schengneskom prostoru, koja su posebno važna upravo za turistički sektor.
 
Hrvatska je i važna auto-destinacija, a s izgradnjom Pelješkoga mosta i južni dio Dubrovačko-neretvanske županije odjednom postaje također auto-destinacija, što je premijer ocijenio velikim vjetrom u leđa ukupnom hrvatskom turizmu.
 
Kad se na to doda najbolji kreditni rejting koji je Hrvatska ikada imala prema sve tri vodeće svjetske agencije onda se može reći da su u makro okviru napravljeni iskoraci koji potiču gospodarstvo općenito, a osobito ovaj sektor.
 
Ovakvi susreti, dodao je premijer Plenković, prigoda su da se u fokus stave teme koje su od velike važnosti za turistički sektor - bilo da se radi o bržem izdavanju dozvola, ili pitanjima koja se tiču Zakona o radu, ili porezne politika, prometa, sigurnosti – kako bi Vlada mogla još više pomoći, pogotovo u kontekstu korištenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira ili Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Teza o održivom turizmu vratila se u naš diskurs
 
Nakon sastanka predsjednik Vlade kazao je kako je u vrlo otvorenom razgovoru ocijenjeno da je dosadašnji tijek turističke sezone izrazito uspješan. Ponovio je da je bilo gotovo 11 milijuna dolazaka, 56 milijuna noćenja te su prihodi bolji nego 2019. godine.
 
„Vratila se teza o održivom turizmu u naš diskurs”, poručio, zahvalivši svim koji su tome pridonijeli i učinili da upravo ova grana gospodarstva pridonese još više rastu BDP-a i da nam omogući fiskalni kapacitet kako bismo mogli djelovati u vrijeme jeseni u kontekstu ove energetske krize i inflatornih pritisaka i još agilnije intervenirati na pomoć hrvatskih građanima i hrvatskom gospodarstvu.
 
„Vrlo koristan sastanak, odlična atmosfera i ocjena svih da je ova sezona izrazito dobra“, zaključio je premijer.
 
Milanović jedini predsjednik koji odšuti Dan državnosti
 
Upitan o nedolasku ministara na svečani prijem koji organizira predsjednik RH Zoran Milanović danas na Kninskoj tvrđavi, Plenković je rekao da on nije pozvan na to i da ne razumije zašto mu se postavlja to pitanje.
 
“Što se tiču onih koji su pozvani, oni šalju svog predstavnika. Ono što je meni indikativno je da je to uopće tema. Kako nije bila tema čestitanje Dana državnosti. Milanović se nije oglasio. To je vjerojatno jedini slučaj u svijetu da jedan predsjednik odšuti Dan državnosti”, rekao je, dodavši da će sutra svi biti na svečanosti u Kninu.
 
“Imamo svoj program. Sutra je Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, praktički će cijela Vlada biti tamo gdje mora biti”, kazao je, dodavši da je predsjednik ove godine odlučio organizirati prijem te da će doći predstavnici onih resora koji su pozvani.
Ponovio je da nema sukoba, da postoji predsjednik koji svojim građanima ne čestita Dan državnosti, što većina medija doživljava kao normalno, a njemu se, koji nije ni pozvan, postavlja pitanje zašto ne ide na prijem.
 
„Sutra je praznik i mi ćemo biti tamo kao i svake godine,“ naglasio je.
 
Upitan o jučerašnjoj izjavi Milorada Pupovca o pustim selima u nekom dijelovima Hrvatske, premijer Plenković kazao je , kazao je da Vlada vodi politiku suživota, pomirenja i otvorenosti za povratak svih onih koji se žele vratiti u Hrvatsku.
 
„Ide li taj proces nekom željenom dinamikom ili ide nekakvim realnim tijekom s obzirom na protok vremena 27 godina, to je drugo pitanje“, dodao je.
 
Želimo da svi naši sugrađani žive po najvišim civilizacijskim standardima
 
Istaknuo je da je Hrvatska danas riješila sve svoje nacionalne zadaće.
 
„Želimo da vi naši sugrađani žive po najvišim civilizacijskim standardima. Zato imamo posebne programe za ona područja koja su dijelom područja koja su bila okupirana od strane JNA i velikosrpskog Miloševićevog režima od 1991. do 1995., želimo da na ta područja, osobito u zabačena sela, stigne i voda i struja. I da nivo života bude kakav je i u većini hrvatskih gradova i općina“, kazao je Plenković.
 
Rekao je i da misli da predstavnici SDSS-a u Vladi neće doći.
 
“Što se mene tiče, ne moraju svi biti svaki put. Bio je potpredsjednik Milošević 2020. godine kada je bila važna, 25. obljetnica. Doći će sigurno nekom drugom prilikom”, rekao je.
 
Upitan o kašnjenju remonta kanadera, Plenković je naglasio da je bitno što su ove, puno zahtjevnije protupožarne sezone od lanjske, postojeći kapaciteti od četiri kanadera bili dovoljni, ne samo da riješe sve požare u Hrvatskoj, nego da pomognu u nizu požarišta u BiH i u Sloveniji.
 

Pisane vijesti