Unaprjeđujemo političku i gospodarsku suradnju sa zemljama Latinske Amerike i Kariba

  • Slika /Vijesti/2023/Srpanj/18 srpnja/viber_slika_2023-07-17_19-18-02-463.jpg

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u dvodnevnom posjetu Bruxellesu, gdje je sudjelovao na sastanku na vrhu  EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) na kojem se raspravljalo o ruskoj agresiji na Ukrajinu i klimatskim promjenama. Bilo je riječi i o unaprjeđenju gospodarske i trgovinske suradnje između Europe, Latinske Amerike i Kariba.

U izjavi za medije, premijer Plenković je iskazao zadovoljstvo sastankom na vrhu EU-CELAC, kazavši da je riječ o trećem summitu u povijesti i prvom nakon osam godina. Izvijestio je da se raspravljalo o svim globalnim pitanjima, od sigurnosne arhitekture svijeta nakon ruske agresije na Ukrajinu, do izazova vezanih za klimatske promjene. Bilo je riječi i o unaprjeđenju gospodarske i trgovinske suradnje između Europe, Latinske Amerike i Kariba.
 
Podsjetio je da u državama Latinske Amerike i Kariba živi oko 650 tisuća Hrvata, pojasnivši da je riječ uglavnom o potomcima naših iseljenika koji su u različitim fazama, ponajviše 20-tog stoljeća, odlazili u Latinsku Ameriku.
 
Premijer se u Bruxellesu sastao s predsjednikom Čilea hrvatskih korijena Gabrijelom Borićem, za kojeg je kazao da je vrlo pozitivan prema domovini svojih predaka.
 
Susreo se i predsjednikom Argentine Albertom Angelom Fernandezom, s kojim je razgovarao o pripremama za ulazak u OECD. Podsjetio je da šest država ima ambiciju postati članovima OECD-a. U Europi su to Hrvatska, Bugarska i Rumunjska, a u Latinskoj Americi Argentina, Brazil i Peru.
 
Razgovarao je također i s brazilskim predsjednikom Luizom Inaciom Lulom da Silvom.
 
Predsjednik Vlade je kazao da Hrvatska želi unaprijediti gospodarsku razmjenu sa zemljama CELAC-a. "Ukupno razmjenjujemo oko 220 milijuna eura", dodao je, ocijenivši to nedovoljnim.
 
Kazao je i da Hrvatska taj dio svijeta pokriva s tri veleposlanstva u Brazilu, Argentini i Čileu, naglasivši da želi da odnosi budu još bolji.  
 
Upitan što Hrvatska planira učiniti za povećanje trgovinske razmjene, osobito u kontekstu ulaganja Europske unije u zemlje CELAC-a, premijer je pojasnio da se Hrvatska naslanja na izvoz i trgovinu koja sada postoji, osobito na proizvode i usluge koje se odnose na sektore poput industrije i energetike.
 
"Posebno uvozimo ribu i riblje prerađevine iz nekih od tih zemalja, tako da ćemo nastojati pomoći i kroz različite financijske instrumente dati doprinos razvoju tih odnosa", dodao je.
 
Plenković je rekao da je cilj Europske unije da ima što tješnje odnose sa zemljama Latinske Amerike i Kariba, ali i da pokuša s njima na političkoj razini uskladiti temeljne političke i zajedničke pozicije oko ključnih globalnih pitanja, uzevši za primjer rusku agresiju na Ukrajinu. 
 
Oporba ima pravo koristiti sve mehanizme i instrumente nastupanja
 
Vezano za aktualne političke teme u Hrvatskoj, novinare je zanimao komentar na traženje oporbe od Predsjednika RH za izvanrednim zasjedanjem Hrvatskog sabora. Premijer Plenković je poručio da oporba ima pravo koristiti sve mehanizme i instrumente nastupanja.
 
„To nije na nama da odlučujemo što će se tu dogoditi“, kazao je.
 
Podsjetio je na prošlotjednu raspravu u Hrvatskom saboru na nadležnom odboru za gospodarstvo, gdje su bile sve ključne osobe vezane za ovu temu.
 
„Puna, dakle, transparentnost. Sve čelne osobe svih aktera koji su trebali biti na ovom odboru su bili, podnijeli su pismena izvješća – od ministra Filipovića, preko predsjednika Uprave HEP-a, predsjednika Uprave Plinacroa, čelnog čovjeka HROTE-e i čelnog čovjeka HERA-e. Ta je rasprava pokazala stav Vlade i svih aktera da nam je u cilju do kraja rasvijetliti ovu situaciju koja je nastala s viškovima plina. Ne vidim da bi se tu nešto posebno novog ili drugog uspjelo saznati u nekoj plenarnoj raspravi“, istaknuo je Plenković, dodavši da je dobro da je održana rasprava na saborskom odboru prije nego što je zaključena sjednica Hrvatskog sabora.
 
Realno pogledati sve što je Vlada učinila
 

Vezano uz pravosuđe, premijer Plenković podsjetio je da je politika ove Vlade, sada već punih sedam godina, povećanje kvalitete života hrvatskih građana te se u toj politici vide mjerljivi rezultati, kao i značajni koraci naprijed.
 
Podsjetio je da je u mandatu Vlade prosječna plaća u Hrvatskoj narasla 50 posto, medijalna plaća 45 posto, minimalna plaća 70 posto, a prosječne mirovine skoro 40 posto.

„Ako pogledamo plaće službenicima i namještenicima u pravosuđu, njihova je plaća u razdoblju od 2011. do 2015. rasla za manje od 10 eura. U našem je mandatu ona rasla ili oko 64 posto ili na nekim određenim mjestima čak 70 posto. Pritom je u zadnjih mjeseci kod velikog djela tih službenika narasla i 23 posto“, rekao je.
 
Zadnje povećanje, naglasio je premijer Plenković, bilo je unaprijed dogovoren i zajednički usuglašen potez između Vlade i niza sindikata da se zbog posebnih okolnosti u ovom trenutku – energetska kriza, inflatorni pritisci i želja da se pomogne ljudima i prije nego što Hrvatski sabor na prijedlog Vlade donese novi Zakon o plaćama državnih i javnih službi – da jedno rješenje, jedan dodatak koji nije privremen kao što se često čuje u eteru, nego je trajan, kao ulog u buduće više plaće.
 
„Stoga smo povećali plaće za 100, 80 ili 60 eura  – ovisno o tome koliko je tko imao. Više od 6 300 ljudi koji su sada u štrajku – a štrajk mi poštujemo, to je pravo, tu nema nikakvih dilema – dobili su plaću u srpnju za lipanj 100 eura veću. To je nekome značilo da je on tu svoju plaću dobio 18 posto veću, nego mjesec prije. Na taj način smo pokazali da želimo i kroz dogovor s reprezentativnim sindikatima da korist imaju i oni koji nisu pregovarali u formalnom smislu taj dogovor s Vladom“, izdvojio je.
 
Predsjednik Vlade Plenković apelirao je na sve, a osobito na predstavnike sindikata, na sve zaposlenike u pravosuđu, da realno pogledaju što je sve ova Vlada učinila s ciljem da njihova kvaliteta života bude bolja.
 
„Mi imamo toliko konkretnih, mjerljivih podataka u zadnjih nekoliko godina da smo išli uvijek in favorem službenika“, dodao je.
 
Plenković je naglasio da je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica nudio niz rješenja.

„Mi smo i danas otvoreni za razgovore i on će, siguran sam, i ovih dana razgovarati s predstavnicima sindikata. Želimo da pravosuđe i sudovi funkcioniraju normalno te sukladno tome i svi oni koji žele na tim sudovima nešto učiniti za dobrobit sebe ili svojih klijenata. Namjera je Vlade da kao što smo do sada svaku takvu situaciju rješavali, da se riješi i ova“, kazao je.
 
Predsjednik Vrhovnog suda ima svoje nadležnosti sukladno zakonu
 
Vezano uz recentni istup predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, premijer Plenković je rekao da predsjednik Vrhovnog suda ima svoje nadležnosti sukladno zakonu.

„Predsjednik Vrhovnog suda, sukladno našem zakonskom okviru, nije političar, niti dio izvršne vlasti, niti sindikalni povjerenik, a to se može iščitati iz njegovih nastupa i to ide preko onoga što bi bila skrb o funkcioniranju cijelog sudstva. A to, po mom sudu, nije dobro“, poručio je.
 
Dovodimo se u situaciju, kazao je premijer, da izvršna vlast ne bi smjela reći ni „a“ sudstvu, dok se sudstvo sad, eto, može staviti u cipele i političara, i izvršne vlasti, i sindikalnih povjerenika i prebacivati teret odgovornosti na nas.
 
„Ovo govorim samo zato što je on u svojoj izjavi rekao jednu veliku, rekao bih, politikantsku izjavu koja je za mene laž. Pogotovo laž jer sam reagirao na presici sa slovenskim premijerom Golobom. Išla je jedna medijska insinuacija da je je Vlada poslala specijalnu policiju na štrajkaše - što je potpuna neistina. Ako je netko otvoren za razgovore sa svim mogućim akterima, mi smo otvoreni“, poručio je.
 
„Demantirala je policija, demantirao sam ja, demantirao je potpredsjednik Vlade Božinović i to je činjenica. Da si predsjednik Vrhovnog suda dopušta da ide s politikantskom tezom, koja je u biti narativ oporbe i onih koji žele od ovog slučaja nanositi nama političku štetu – to ne prihvaćamo“, dodao je.
 
Predsjednik Vlade Plenković ocijenio je da je neprihvatljivo da predsjednik Vrhovnog suda sebi dopušta takvu diskvalifikaciju izvršne vlasti i de facto politički napad na Vladu. „Kao Vlada, moramo voditi računa o cjelini. Zato će ministar pravosuđa nastaviti dijalog s ciljem da se pronađe rješenje“, zaključio je.



Pisane vijesti