Uz snažno partnerstvo nastavljamo realizaciju razvojnih projekata sa Svjetskom bankom

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na svečanosti obilježavanja 25 godina partnerstva između Hrvatske i Svjetske banke.

 

U svom je govoru istaknuo da je 25 godina suradnje sa Svjetskom bankom bilo izrazito bogato, kvalitetno i u korist razvoja hrvatskog gospodarstva, jačanja tržišnih mehanizama, provedbe projekata u javnom i privatnom sektoru te rješavanja problema.

 

"Primjerice, u cestarskom sektoru gdje smo našli najbolja moguća rješenja kako da visoke troškove, koji su nam u ovim proračunskim godinama prijetili eksponencijalnim rastom, refinanciramo na način koji te brojne izazove u financijskom smislu stavlja na jedan dugoročniji, linearni i održivi način", kazao je.

 

Naglasio je da su ekspertize Svjetske banke pomogle te podsjetio na otvorenost svih hrvatskih Vlada koje su sudjelovale u toj suradnji. Najbitnijim je izdvojio komplementarnost partnerstva s onim što radi Vlada. 

 

"S onime što je dio našeg Programa, Nacionalnog programa reformi, Programa konvergencije, naših ambicija da okončamo proces tranzicije koja nije bila jednostavna – u političkom, gospodarskom, financijskom pogledu ili pak u izgradnji institucija", rekao je Plenković, dodavši da je ova Vlada preuzela odgovornost 2016. godine u vremenu, politički gledano, izrazito polariziranog hrvatskog društva. 

 

"Za razliku od okolnosti koje su krasile našu političku i ekonomsku situaciju u 2016., mi smo poslali poruku političke otpornosti, ne samo stabilnosti."

 

 

Podsjetio je da su smirene tenzije, fokus je na bitnome za razvoj Hrvatske, na bolji život naših sugrađana i gospodarski razvoj. "Poslali smo signal da točno znamo što radimo. Jer, znamo da nas institucije poput Svjetske banke, Europske komisije i drugih međunarodnih financijskih institucija uvijek gledaju apotekarskom vagom ili pak vrlo istančanom dioptrijom", rekao je.

 

Izdvojio je da je ta činjenica velika zadaća sa svaku Vladu. Istaknuo je da je partnerstvu sa Svjetskom bankom pristupljeno na način da se vidi gdje nam je dodana vrijednost onoga što Svjetska banka zna, što njeni stručnjaci i vodstvo, kao i iskustvo na globalnoj razini, mogu učiniti za Hrvatsku. 

 

"Stoga smo, razgovarajući jutros, ali i u proteklih dvije i pol godine u više trenutaka naše suradnje napravili otvorenu, jasnu i transparentnu suradnju sa Svjetskom bankom. Tražili smo kako da nam Svjetska banka pomogne u onome što je jedna od naših ključnih zadaća, a to je provedba strukturnih reformi", napomenuo je predsjednik Vlade.

 

Kazao je pritom da su danas na sastanku u Vladi bili svi ministri koji nose strukturne reforme - od reforme državne uprave, pravosuđa, gospodarstva, obrazovanja, zdravstva do svega što se odnosi na ravnomjeran regionalni razvoj i smanjivanje nejednakosti. 

 

"Ponekad se u hrvatskoj javnosti kritičari pitaju – ‘je li netko drugi osim vas vidi Projekt Slavonija, Baranja i Srijem'. Svjetska banka ga vidi i s nama radi kako da napravimo ključni iskorak prema onim krajevima Hrvatske koji su objektivno u najvećim poteškoćama. Kako da nacionalnim i europskim sredstvima, i kvalitetnim savjetima za projekte koji će pridonijeti demografskoj obnovi, zapošljavanju, jačanju gospodarstva u tom kraju Hrvatske, kao što to radi Svjetska banka, damo dodatni impuls", rekao je.

 

 

Poručio je da je to izrazito važno da se vidi komplementarnost napora Svjetske banke i onoga što radi Hrvatska. "Stoga smo rekli da će nas Svjetska banka pratiti, savjetovati i nastaviti financirati projekte u Hrvatskoj", podsjetio je Plenković.

 

"Moramo okončati određene procese, ubrzati proces konvergencije. A tu mislim i na unutarnju i na vanjsku. Na vanjsku kada kažem da se pokušamo razvijati brže, uloviti korak sa zemljama srednje i istočne Europe. One nisu imale agresiju na sebe kao što je imala Hrvatska 1990-ih, nego su potpisivale sporazume o suradnji, sporazume o pridruživanju, imale izravnu makrofinancijsku pomoć kroz proračunske injekcije u vremenu kada mi nismo imali europskih fondova, niti smo imali ikakve institucionalne i financijske pomoći", kazao je.

 

Podsjetio je da se hrvatska europska priča 1990-ih svela na autonomne trgovinske povlastice, politički angažman u različitim mirovnim pregovorima, humanitarnu pomoć i povremeni ad hoc politički dijalog. 

"Puno je deset godina. Jako je bitna  činjenica da smo tek 2004. došli na stupanj rasta koji je bio 1990.godine. Nije nikakva isprika, ali je realna činjenica koju svimoramo uvažiti. To naši partneri u Svjetskoj banci i znaju i vide, jer su bili tu za nas i u vremenu izgradnje i obnove u ratu porušenih područja Hrvatske. Bili su tu u mnogim važnim projektima, bit će i u budućnosti", istaknuo je.

 

Poručio je da se veseli što će novi Petogodišnji program partnerstva dotaknuti sve resore i područja koja i Hrvatska želi u svom fokusu.

 

"Savjeti svjetske banke i financiranje – tu posebice mislim na pomoć u učinkovitijem, boljem i sofisticiranijem upravljanju državnim poduzećima, gdje Svjetska banka ima golemo komparativno iskustvo – dat će novi signal za naš razvoj i poticanje investicija", kazao je.

 

 

Istaknuo je uspjehe u fiskalnoj konsolidaciji, dodavši da smo predvidljivi i prepoznatljivi, čak i s proračunskim viškom u 2017. godini. 

 

"Nismo više tako ranjivi kao što smo bili prije. Jer da jesmo, ne bismo od Europske komisije dobili ocjenu da izlazimo iz Prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Ojačali smo otpornost. To se pokazalo na našoj spremnosti u smislu fiskalne konsolidiranosti i kod državnih jamstava isplaćenih za Uljanik u protekla dva mjeseca, a da ni međunarodne ni domaće bankarske i financijske institucije nisu 'digli obrvu' što će biti efekti na hrvatski proračun. Izdržali smo, kao što smo izdržali i najveću krizu koja je prijetila hrvatskoj ekonomiji, financijskom sustavu i političkoj stabilnosti", poručio je.

 

Naglasio je pritom da je odvažnim pristupom riješena kriza u Agrokoru 2017. godine, na način koji nije imao presedana u našoj ekonomskoj i pravnoj povijesti, ali ni mnogo šire. 

 

"Predstavnici zemalja koje su tu, čak i oni koji imaju najmanje uloženog interesa, ekonomske ili neke druge poveznice, znaju koliko je taj uspjeh bio i vrijedan i velik. Stoga još jednom zahvaljujem Martini Dalić, potpredsjednici Vlade iz tog vremena, na naporu uloženom da Agrokor opstane, da ostanu radna mjesta, a da hrvatsko gospodarstvo ide dalje s potrebnim vremenom da se svi akteri konsolidiraju", napomenuo je Plenković, dodavši da će se s vremenom vidjeti koliko su ti koraci bili važni za hrvatsku ekonomiju. 

 

Pojasnio je da to govori jer je to jedan od primjera da smo u fazi okončanja tranzicije koja nije do kraja gotova. 

 

"Jer da je gotova, ne bi se ovo dogodilo. Stoga ćemo i pitanje koje se odnosi na brodogradilišta rješavati vrlo obazrivo", kazao je Plenković i poručio da je interes da Hrvatska ima brodogradnju kao industriju koja je održiva, kompetitivna, ima svoju nišu i nije više brodogradnja iz 1980-ih godina. 

 

"U svijetu je 40 posto brodova proizvedeno, a 45 posto naručeno u Kini. Tih postotaka prije 30-ak godina na svjetskim tablicama nije bilo. Stoga se moramo prilagođavati", ocijenio je premijer Plenković.

 

 

Naglasio je da je ambicija jačati gospodarstvo, jačati strukturne reforme, kvalificirati se za Europski tečajni mehanizam 2., uz potporu i odgovornost svih iz ekonomskog i financijskog sektora da budu  artikulirani o prihvaćanju eura kao valute u Hrvatskoj. Napomenuo je da želi argumentiranu, čestu i kontinuiranu javnu raspravu. 

 

"Ne želim paušalne floskule onih koji malo znaju, a plaše hrvatski narod o nečemu što je naš strateški interes već godinama. Uvođenje eura dio je naših pristupnih pregovora i europske stečevine te ambicija koja ima cilj da ojača i pomogne hrvatskom gospodarstvu. U godinama pred nama ono će se poklopiti s mandatom iduće Europske komisije i Europskog parlamenta. Ta će ambicija biti tema, ali i razlog da još više prionemo poslu, kao što smo to činili do sada", izdvojio je.

 

Istaknuo je da vjeruje da će Svjetska banka pomoći u tom procesu, kao što je to činila i do sada s puno međusobnog uvažavanja i s puno interesa da Hrvatska kroz partnerske programe, projekte koji će se financirati  ostvari i uspješan miks inovativnog trokuta između gospodarstva, akademske zajednice i državnih institucija. 

 

"Jer, to je pristup koji je pokazao rezultate u onim zemljama koje su najrazvijenije, koje su kreatori 4. industrijske revolucije, kojima je digitalizacija refleks, inovacija obveza i znaju da bez konkurentnosti svoga gospodarstva teško mogu igrati i regionalnu i europsku, a kamoli globalnu utakmicu", zaključio je.