- Objavljeno: 15.04.2023.
Vili Beroš za Novi list o reformi zdravstva: Sad je na redu rješavanje nedostatka liječnika u manjim sredinama
Ministar zdravstva Vili Beroš u razgovoru za Novi list govorio je o reformi zdravstva, te pregovorima s liječnicima, koji su na kraju prošli dobro i riješen je set problema.
Upravo ste završili pregovore s pet sindikata liječnika u zdravstvu – čini se, na obostrano zadovoljstvo. Kako ocjenjujete ovakav rasplet? Jest da je potrajalo nekoliko tjedana, ali i sindikati su sastanak napustili zadovoljni. Naravno, sad se još moraju očitovati njihove središnjice, pa je štrajk još uvijek teoretski opcija.– Dulji period se razgovaralo o navedenim pitanjima. Sastankom u Vladi i dosadašnjim aktivnostima u Ministarstvu zdravstva pokazujemo da konstruktivni dijalog uistinu donosi rješenja. U kontekstu postojećih socioekonomskih izazova u Vladi smo odredili daljnju dinamiku rješavanja zajedničkih ciljeva vezano za materijalni status liječnika i indirektno unapređenje funkcioniranja zdravstvenog sustava u tom dijelu. Kao što znate, naš prvi korak je ispunjen.
Radna skupina je iznjedrila prijedlog dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno odredbe o reprezentativnosti na temelju kojih je krajem prošle godine omogućena reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu i liječnicima kao nositeljima zdravstvene djelatnosti u kolektivnom pregovaranju o uvjetima rada i plaćama liječnika. Sljedeći korak je donošenje Uredbe o koeficijentima do 28. travnja. Nakon sastanka u Vladi u istom tjednu smo odradili radni sastanak na tu temu, prošli detaljno Uredbu i usuglasili tekst s krovnim liječničkim organizacijama i udrugama. Vjerujem da je to bio prijelomni trenutak da se ne ide s organizacijom štrajka.
Konstruktivno ozračje
Kako je tekao sam sastanak, je li bilo »tvrdih« pregovora ili je premijer odmah došao s dobrim vijestima?
– Zahtjevi liječničkih organizacija i udruga ulaze u problematiku koja se gomila desetljećima u zdravstvenom sustavu, stoga je bilo potrebno izvjesno vrijeme da se iznesu svi argumenti. Sastanak je protekao u konstruktivnom ozračju, premijer je pažljivo saslušao njihove predstavnike te je potaknuo čvrsto međusobno razumijevanje da ćemo u okvirima objektivnih mogućnosti koje imamo napraviti daljnje iskorake koji se odnose na liječnike i druge djelatnike u zdravstvenom sustavu.
Na tom tragu su i dosadašnja ostvarenja ove Vlade i zdravstvene administracije. Navest ću samo dio njih s fokusom na poboljšanje materijalnog statusa liječnika. Vraćena je reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu, u protekle četiri godine Vlada je povećala primanja za više od 43 posto u odnosu na 2016. godinu, što je ukupno 1,6 milijardi eura. Riješili smo i pitanje neisplaćenih prekovremenih sati, retrogradno i pro futuro, za koje je izdvojeno više od 83 milijuna eura.
Osigurali smo i COVID dodatak od 10 posto, što čini sveukupan iznos od 32 milijuna eura. Izglasana su dva temeljna zdravstvena zakona koji su temelj sveobuhvatne reforme zdravstva kojoj je jedan od ciljeva i poboljšanje uvjeta liječnicima. Time se jasno pokazuje stav ove Vlade prema zdravstvenim pitanjima te otklanjamo sve eventualne nedoumice koje su se pojavljivale u javnom prostoru.
Ne zaboravimo da je agencija Fitch u svojem izvješću podigla kreditni rejting Hrvatskoj na BBB+ dijelom utemeljujući ocjenu na našim reformskim promjenama u zdravstvu. Svi navedeni elementi i činjenice ukazuju da smo svjesni postojećeg stanja u zdravstvenom sustavu.
Dosadašnjim potezima i iskazivanjem podrške ovoj zdravstvenoj administraciji ova Vlada nedvosmisleno pokazuje gdje se hrvatsko zdravstvo nalazi na listi prioriteta.
Iz kojih točno izvora će se u ovoj godini osigurati tih 100 milijuna eura?
– Financijska sredstva za isplatu plaća zdravstvene ustanove osigurava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje unutar svog financijskog plana.
Uslijed veće dinamike prikupljanja prihoda od doprinosa u 2023. godini navedena sredstva će biti dostatna i usmjerena prema zdravstvenim ustanovama za povećanje materijalnih prava zaposlenih, kao i za podmirenje obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog medicinskog materijala, čime će se, sukladno predloženim reformskim mjerama, smanjiti potreba za osiguranjem dodatnih sredstava iz državnog proračuna.
Da malo analiziramo svaku od točaka: prvo, kad je riječ o ugovorima specijalizanata koji, evo, dobivaju i 10-postotno povećanje plaća, na koji način se planira bolje urediti njihov status općenito, jer njima su uvjeti rada općenito teški, a uz to se bore i s »robovlasničkim« ugovorima i isplatama odšteta.
– Svaki početak je težak i ima svoje specifičnosti, pa tako i u slučaju specijalizanata koji tek ulaze u zdravstveni sustav i nalaze se u svojoj edukacijskoj fazi.
Osim dizanja koeficijenata za najmanje 10 posto, u planu su prilagodbe ugovornih obveza vodeći računa o potrebama javnog zdravstvenog sustava i mogućnosti liječnika da odaberu svoj profesionalni put.
Izmjenama zakonskih i podzakonskih akata dodatno ćemo regulirati ugovorne obveze specijalizantima, a određenim pravnim aktima tražiti rješenja za sve postojeće ugovore koji još vrijede, a sklopljeni su prije izmjene zakona 2019. godine.
Naglašavam – pri tome moramo štititi dostupnost zdravstvene skrbi pacijentima u svakom dijelu Hrvatske, jer zbog njih zdravstveni sustav i postoji.
To, naravno, otvara i pitanje kako mlade liječnike platiti i zadržati u manje razvijenijim krajevima, planira li se u dogovoru s lokalnim jedinicama to rješavati, ili ima prostora da ih se naprosto plati puno bolje nego sad? Što znači vaša najava »liberalizacije« tih ugovora?
– Model privlačenja liječnika u manje atraktivne sredine prvenstveno je zadatak lokalne zajednice, a potom, na strateškoj razini, zdravstvene administracije. S tim izazovom se susreće cijela Europa, koja motivira dolazak liječnika u manje atraktivna područja nizom pogodnosti, od dodatnih financijskih stimulacija, rješavanja stambenog pitanja, do ispunjavanja preduvjeta za ostale članove obitelji poput zapošljavanja supružnika, osiguravanja mjesta u vrtiću i drugih benefita.
Jedan od pozitivnih primjera je Dom zdravlja na Braču, kojem je lokalna samouprava osigurala pedijatra omogućujući mu dodatnih 1.000 eura mjesečno, kao i ispostava hitne u Vojniću omogućujući joj smještaj za zainteresirane djelatnike. Ima još niz takvih pozitivnih praksi, dakle, može se, a ja bih dodao da se moraju aktivirati sve razine kako bismo privukli zdravstvene djelatnike u manje sredine. Ministarstvo zdravstva je učinilo niz iskoraka, a jedan od njih je financiranje 922 specijalizacije putem europskih mehanizama, i to za pet deficitarnih specijalizacija – obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i opstetriciju, kliničku radiologiju i hitnu medicinu u vrijednosti od 130 milijuna eura.
Specifičnosti struke
Što bi još trebao donijeti novi Zakon o radno-pravnom statusu liječnika, možete li preciznije najaviti? Hoće li se prekovremeni rad i pripravnost plaćati više ili drukčije obračunavati? U kojem smjeru će izmjene ići?
– Dogovoreno je da će se Zakon o radno-pravnom statusu liječnika raditi paralelno s novim Zakonom o plaćama u javnim i državnim službama, te se njime neće riješiti samo materijalna prava liječnika, već sve specifičnosti liječničke struke kao što su velik broj dežurstava, pripravnosti, odrađenih prekovremenih sati i drugo. Pojedine odredbe u uskoj su vezi i s pregovorima za Granski kolektivni ugovor koji su upravo u tijeku. Sve što smo dosad naveli je na tragu postojećih rješenja te je Zakon uvršten u Vladin plan zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu.
Tu je i obećanje o rješavanju vremensko-kadrovskih normativa – možete li nama laicima objasniti što to znači i kakve će koristi liječnička struka od toga imati?
–Mišljenja smo da Plan i program mjera zdravstvene zaštite, koji sadrži i vremensko-kadrovski normativ, nije optimalan i da ga treba revidirati, te ćemo zajedno s predstavnicima struke, zdravstvenih ustanova i Udrugom poslodavaca u zdravstvu revidirati postojeći Plan i program mjera zdravstvene zaštite do 1. listopada ove godine.
Naravno, za očekivati je da se sada oglase i drugi u zdravstvu – medicinske sestre i drugi djelatnici u sustavu. Jasno je da ćete i njima morati udovoljiti. Kako će se tretirati njihov status ubuduće? To su ljudi koji čine osnovu sustava. A čini se da je i to na pragu rješenja.
–Zakon o radno-pravnom statusu liječnika nikako ne umanjuje važnost ostalih djelatnika u zdravstvenom sustavu. Putem Uredbe, Zakona o plaćama u državnim i javnim službama i reformskim iskoracima vodimo računa o svakome od njih, i bolničkim liječnicima, i obiteljskim liječnicima, i medicinskim sestrama i tehničarima i drugim djelatnicima u zdravstvenom sustavu. O svim temama od interesa za pacijente, djelatnike i zdravstveni sustav Ministarstvo zdravstva je uvijek spremno razgovarati i sagledati moguća rješenja.
Svi djelatnici zdravstvenog sustava podjednako su relevantni i zaslužuju jednako poštovanje, da ne govorim o ključnom elementu – međusobnom uvažavanju kolega. Jedino takvim pristupom možemo staviti pacijenta u fokus zdravstvenog sustava.
Uz to, kako namjeravate riješiti pitanje nedostatka liječnika obiteljske medicine, ni oni nisu zadovoljni, a neki od njih već se i približavaju politici kako bi lakše rješavali svoje probleme.
– Pitanje nedostatka liječnika obiteljske medicine prisutno je više desetljeća i dodatno je generirano izostankom specijalizacija koje se nisu raspisivale u određenom periodu. Danas svjedočimo tim posljedicama koje se moraju dugoročno rješavati. Jedan od ciljeva sveobuhvatne reforme zdravstva je upravo jačanje uloge domova zdravlja, ali i mijenjanje ukupne organizacije primarne zdravstvene zaštite u sklopu nove Mreže javne zdravstvene službe.
Planom specijalističkog usavršavanja od 2020. do 2025. godine planirane su 504 specijalizacije iz obiteljske medicine, a u postupku je donošenje i dopuna plana za još 72 specijalizacije. Do sada je završilo ili će završiti do kraja godine 95 specijalizanata iz Europskog socijalnog fonda, trenutno je na specijalizaciji 290 specijalizanata iz obiteljske medicine financiranih iz fondova EU-a, a još 150 će se financirati iz Europskog socijalnog fonda plus od iduće godine.
Nadalje, Uredbom o koeficijentima povećat će se plaća liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a također će se izjednačiti koeficijent specijalistima primarne zdravstvene zaštite i bolničke zdravstvene zaštite. Dodatno ćemo reformskim mjerama administrativno rasteretiti timove obiteljske medicine uvođenjem administratora i preusmjeravanjem dijela administracije prema HZZO-u. Sve navedeno ima zajednički nazivnik – partnerstvo zdravstvene administracije i lokalne zajednice kako bi se dodatno privukli zdravstveni djelatnici u manje sredine te time dugoročno osigurala zdravstvena skrb pacijentima u svakom dijelu Lijepe Naše.
Politika lijekova
Tu je i tema lijekova, sve su veće nestašice zbog globalnih problema, ali i HZZO-ova kontinuirana snižavanja cijena. Ako se takva praksa ne promijeni, nedostajat će sve više lijekova. Neki već kupuju zalihe, pa ih i zato nema.
– Politika lijekova u Republici Hrvatskoj postavljena je na način da omogućava velik broj terapijskih mogućnosti unutar iste indikacije putem velikog broja generičkih ili kliničkih paralela na listi lijekova HZZO-a. Brojnost terapijskih opcija, kao i mogućnost zamjene generički istog ili sličnog lijeka, omogućava visoku razinu sigurnosti opskrbe hrvatskog tržišta lijekova.
Također su već sada, u postojećim pravilnicima, uređena pravila po kojima se može povećati cijena lijeka na listi lijekova HZZO-a te u slučaju spomenutih okolnosti, ista ne bi bila razlog nemogućnosti proizvodnje i povlačenja lijeka s tržišta. Na takav način je unatrag nekoliko mjeseci, na zahtjev proizvođača, povećano više od 50 vrsta lijekova. Međutim, opskrba pojedinim specifičnim lijekovima trenutno je otežana zbog globalnih problema nabave sirovina potrebnih u proizvodnji tih lijekova, na što Ministarstvo ne može utjecati, te se u tom slučaju putem HALMED-a odobrava interventni uvoz.
Što je s akcijskim planom za borbu protiv karcinoma te obnavljanjem opreme za radioterapiju, koja je osigurana iz europskih novca?
–Akcijski plan za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje do 2025. godine je u proceduri donošenja. U tijeku je e-Savjetovanje do 19. travnja, kojemu je cilj prikupiti što više komentara te će one konstruktivne i utemeljene struka zasigurno prepoznati i uvažiti. Sredstva za provedbu Akcijskog plana osigurana su putem državnog proračuna i fondove EU-a te za trogodišnju provedbu iznose 8,5 milijardi eura. U tom periodu naš strateški cilj je poboljšanje zdravlja građana tijekom cijelog života, smanjiti pojavnost bolesti i smrtnost te produljiti i povećati kvalitetu života oboljelih od raka u Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja, što je na tragu najavljenih preventivnih aktivnosti u sklopu reformskih mjera.
Konkretno rečeno, ispunjavamo preduvjete za produljenje života sa 78,5 na 79,2 godine, smanjenje udjela pušača s 22,1 na 20 posto, potrošnje alkohola per capita s 8,7 na 8,4 litre, povećanje broja osmaša cijepljenih protiv HPV-a, te uspostavljamo niz mehanizama koji će dodatno unaprijediti rano otkrivanje i ishode liječenja onkoloških bolesti. Ujedno su Akcijskim planom definirane mjere i pokazatelji rezultata koji se žele postići u primarnoj i sekundarnoj prevenciji, dijagnostici, liječenju, posebnim područjima onkologije, palijativne skrbi, edukacije, istraživanja, ekonomike i praćenja nacionalne onkološke mreže.
Vezano za nabavu radioterapijske opreme, koja obuhvaća nabavu opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka te nabavu i implementaciju opreme za uspostavu nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka, Ministarstvo zdravstva je po usvajanju Nacionalnog plana za oporavak i otpornost sistemski pristupilo pripremi i provedbi svih projekata. S obzirom na kompleksnost samog procesa, Europska komisija je kao indikator ovog projekta odobrila određeni rok, što je prema trenutnoj dinamici provedbe projekta realno i ostvarivo.
Na kraju, liste čekanja, ponešto pada broj dana, ali svi smo na svojoj koži osjetili kako je to kad odlaziš na redovnu kontrolu za neku propisanu terapiju, a naručen si za 180 dana?
– Drago mi je da ste mi postavili ovo pitanje jer prema posljednjim anketama javnog mnijenja najveći problem hrvatskog zdravstva upravo su liste čekanja. Mnogo se o njima govori, no uvjeren sam da prevladava mišljenje da se ne mogu iskorijeniti. Pročelnik Zavoda za kardiokirurgiju i novi predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Split dr. Mate Petričević eliminiranjem lista čekanja u svojem Zavodu jasno je pokazao da kada ima volje, ima i načina.
Kako je došao do toga? Nema posebne formule. Stavljanjem tekica sa strane i dobrom organizacijom posla, što je rezultiralo da pacijenti dolaze na zahvat unutar 48 sati od dijagnostike. Ovim putem mu se zahvaljujem na tome jer je stavio pacijenta u fokus zdravstvenog sustava, što je na tragu naše reforme zdravstva, te je pokazao da je svaki reformski iskorak u zdravstvenom sustavu itekako izvediv.
Upravo smo usvojenim novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti stekli preduvjete za dodatnu regulaciju listi čekanja izradom Pravilnika o prihvatljivom vremenu čekanja na zdravstvenu uslugu. Predloženo ima za cilj osigurati jasan okvir za smanjenje lista čekanja za pojedine medicinske usluge, optimizirati ih te bolje raspodijeliti raspoložive resurse za zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
Obnova zagrebačkih bolnica najveći izazov nakon COVID-19
Što je s obnovom zdravstvenih ustanova i bolnica nakon potresa?
– Obnova je osnovni prioritet ove Vlade. Zahvaljujući Vladi nakon više desetljeća imamo priliku putem različitih programa europskog financiranja povući financijska sredstva i obnoviti naše zdravstvene ustanove. Takvu jedinstvenu priliku ne prepuštamo slučaju i u koordinaciji sa svim ravnateljima ustanova, kao i Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine unapređujemo zdravstveni sustav za sve naše pacijente. Zahvaljujem ravnateljima na naporima jer su na vrijeme pripremili pripremne radnje, vode računa o kontinuiranom provođenju procesa obnove te neometano pružaju zdravstvenu skrb našim pacijentima.
Vezano za zagrebački potres Ministarstvo zdravstva je, kao resorno nadležno tijelo, temeljem javnog poziva sklopilo 52 ugovora sa zdravstvenim ustanovama ukupne vrijednosti 399,3 milijuna eura, od toga 164,9 milijuna eura financira se iz Fonda solidarnosti, a 234,4 milijuna eura financira iz NPOO-a i/ili drugih izvora.
Kada je riječ o petrinjskom potresu, sklopljena su 44 ugovora ukupne vrijednosti 206,3 milijuna eura, od toga 105,7 milijuna eura financira se iz Fonda solidarnosti, a 100,6 milijuna eura iz NPOO-a i drugih izvora. Moramo ujedno biti svjesni da nakon epidemije bolesti COVID-19 obnova zagrebačkih bolnica predstavlja drugi najveći izazov za zdravstveni sustav posljednjih desetljeća. Iseliti cijelu zgradu u jednom potezu i odmah početi s radovima nije moguće u zdravstvenom sustavu.
Zdravstveni sustav zahtijeva paralelne procese. Ravnatelji, kao ključni nositelji projekta, obvezni su ispuniti administrativne preduvjete koje europska sredstva podrazumijevaju i u konačnici – realizirati pravovremenu obnovu bolničkih ustanova. Specifičnost obnove u zdravstvenom sustavu je pružanje zdravstvene skrbi uslugama tijekom izvođenja radova obnove. Po navedenom pitanju sagledavamo sve izazove i provodimo koordinirane aktivnosti s ravnateljima bolnica prema dinamici obnove i zdravstvenim potrebama naših građana. Time iznova pokazujemo funkcionalnost, snagu i fleksibilnost zdravstvenog sustava kojemu smo svjedočili i tijekom epidemije.
Izvor: Novi list
Razgovarala: Tihana Tomičić