Višegodišnji financijski okvir EU-a izuzetno je važan za Hrvatsku, očekujemo još veće mogućnosti u novoj perspektivi

"Rasprava o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje 2021.-2027. dugoročno je najvažnija tema i za nas. Na dobrom smo putu, ulažemo napore koji se tiču predfinanciranja, sufinanciranja, apsorpcijskih rokova i, u konačnici, tradicionalnih politika – kohezije i poljoprivredne. Sukladno našem ugovoru o pristupanju, na tom je tragu bilo moja izlaganje", naglasio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi medijima u Bruxellesu gdje sudjeluje na sastancima na vrhu Europskoga vijeća.

Izdvojio je da kada se uspoređuje Hrvatsku s drugim zemljama Srednje i Istočne Europe, s obzirom da nema Ujedinjene Kraljevine, potrebno je da sredstva koja će za Hrvatsku biti namijenjena u idućih sedam godina budu zaista velika.
 
"Radimo u dobro smjeru. Od prvog sastanka s Europskom komisijom ovdje u Bruxellesu, rekli smo da se mora uvažiti specifičnost Hrvatske kao najmlađe članice", kazao je.
 
EU uputio Britaniji poruku dobre volje
 
Izvijestio je da je druga tema na Europskom vijeću bila Brexit te da su britanskoj premijerki Theresi May, koja je došla nakon glasovanja o povjerenju u okviru Kluba torijevaca u Zastupničkom domu, iz njenog kuta gledanja potrebna određena dodatna ohrabrenja koja se tiču aranžmana koji je specifično napravljen za Sjevernu Irsku.

"S te strane smo jučer navečer donijeli zaključak od pet točaka", dodao je.

Vezano za Brexit, predsjednik Vlade još je naglasio da je Europska unija sa svoje strane poslala snažnu podršku dobre volje Velikoj Britaniji kako bi pomogla u ratificiranju sporazuma o izlasku.

"Mi smo s naše strane izrazili spremnost da se odmah po usvajanju sporazuma o izlasku prione pripremama za nove pregovore o budućim odnosima, kako bi se novim ugovornim odnosima riješilo pitanje granice na irskom otoku, što je problem precizno definiran na britanskoj političkoj sceni koji treba riješiti. To je s naše strane još jedna poruka dobre volje u ionako zahtjevnim okolnostima za premijerku Theresu May", kazao je.

Što se tiče ostalih tema, premijer Plenković kazao je da je produljen režim sankcija prema Rusiji. "To je išlo vrlo kratko i konsenzusom", pojasnio je.  
 
Hrvatski BDP raste na zdravim osnovama
 
Vezano za stopu rasta hrvatskog gospodarstva, naglasio je da ono raste na zdravim osnovama. "Ne zadužujemo se, radimo fiskalnu konsolidaciju i imamo zdrav rast", poručio je.
 
Pojasnio je da su Hrvatskoj EU sredstva ključna za investiranje u regionalni razvoj.
 
"Ako imate slobodu kretanja, koju smo osim s Austrijom skroz liberalizirali, imate osjećaj da nam EU donosi odljev ljudi iz Hrvatske, a oni koriste ono što je pravno moguće. Upravo je to bio glavni argument, kako bi izbjegli situaciju da nam je europski projekt percipiran kao prostor u kojem ljudi odlaze, uz demografski problem, da nam treba ta injekcija iz europskog proračuna za podizanje razine razvoja i standarda života ljudi, pa i stope gospodarskog rasta. Da u odnosu na druge zemlje Srednje i Istočne Europe koje će imati puno veće smanjenje zbog odlaska Ujedinjene Kraljevine, i druge prioritete u idućih sedam godina, nama sredstva koja dođu budu dovoljno velika da - uz sve ovo što ćemo apsorbirati prema pravilu N+3 u sljedećih nekoliko godina - ubrzamo gospodarski razvoj", rekao je.
 
Predsjednik Vlade napomenuo je kako nije isto iskustvo zemalja utemeljiteljica, onih koji se time bave  60 godina, u odnosu na ostale koji se ovom temom bave i rade na tome samo pet godina.
"Stoga sam ukazao na našu specifičnost. To je ono što moramo napraviti i osjećam da za to ima sluha. Svi su ključni akteri svjesni naše specifičnosti", dodao je.
 
EU treba pomoći BiH da donese pravičan izborni zakon
 
Istaknuo je i da je ponovio vrlo jasan stav Hrvatske da nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini Europska unija mora pomoći strankama i institucijama u toj zemlji da se donese pravičan izborni zakon koji će slijediti duh Daytonskog sporazuma.
 
"Potrebno je osigurati zastupljenost svih konstitutivnih naroda u predstavničkim tijelima. Mogu reći da sada vlada veliko razumijevanje za tu temu. Shvaćeno je da postoji problem i da ga se treba riješiti. S aspekta hrvatske politike i diplomacije, to je tema na kojoj ćemo inzistirati, želimo da se ona riješi i to u najboljoj namjeri prema BiH. Ta je poruka vrlo važna. Radimo principijelno, to nije ništa osobno prema bilo kojoj stranci. Radimo napor osvjetljivanja jedne teme koja to zavrjeđuje i zaslužuje", rekao je.
 
Premijer Plenković je kazao da se na pismo trojice bivših Visokih predstavnika u BiH nitko u Europskom vijeću ne referira.
 
Novinare je zanimala Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH. Plenković je istaknuo da su predrasude da Hrvatska ne bi mogla raspravljati u svom predstavničkom tijelu o temi koja je najvažnija kada je riječ njenim o vanjskim odnosima. Ponovio je da nema toga što Hrvatska nije učinila da pomogne BiH - politički, diplomatski, ekonomski, u pogledu prometa, ali i u transferu znanja o europskim temama.
 
"Inicijator Deklaracije je saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske. Poruka treba biti izbalansirana, jasna i mislim da se tu postigao dobar stav. Ako imate političke aktere izvan HDZ-a koji bi htjeli tu nešto nakititi, to je element političke nezrelosti i neznanja o toj temi", kazao je.
 
Podsjetio je da je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini rekla da treba pristupiti formiranju vlasti u BiH, daljnjim naporima za ekonomskim reformama, ali i rješavanju pitanja izbornog zakona.
 
"Dakle, kolege su toga svjesne. Tema je prepoznata i to je bila naša ambicija", zaključio je. 



Pisane vijesti