Vlada će nastaviti i dalje porezno rasterećivati hrvatske građane i gospodarstvo

Predstavljajući novi krug porezne reforme, ministar Marko Primorac istaknuo je da je Vlada nizom krugova porezne reforme rasteretila gospodarstvo, kućanstva, građane i poduzeća u ukupnom iznosu od dvije milijarde eura na godišnjoj razini. „Nastojali smo kontinuirano povećavati pravednost poreznog sustava te smo u Vladinom Programu naveli da ćemo nastojati porezno opterećenje prebacivati s rada na druge izvore gospodarske snage, prije svega imovine, odnosno nekretnine. I ove izmjene idu u smjeru pravednosti poreznog sustava“, poručio je. 

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac predstavio je novi krug porezne reforme.
„Od 2016. do danas imali smo kontinuiranu ambiciju poreznog rasterećenja“, kazao je uvodno ministar, naglasivši da je Vlada nizom krugova porezne reforme uspjela rasteretiti gospodarstvo, kućanstva, građane i poduzeća u ukupnom iznosu od dvije milijarde eura na godišnjoj razini“, kazao je ministar.
 
To znači, pojasnio je, da bi porezno opterećenje bilo dvije milijarde eura veće da nije bilo dosadašnjih poreznih izmjena, a samo ono koje je stupilo na snagu od 1. siječnja ove godine iznosilo je preko 400 milijuna eura. 
 
Naglasio je i kako se uspjelo rasteretiti i građane koji nisu plaćali porez na dohodak i koji ne bi imali nikakve koristi od daljnjeg povećanja osobnog odbitka.
 
„Nastojali smo kontinuirano povećavati pravednost poreznog sustava te smo u Vladinom Programu naveli da ćemo nastojati porezno opterećenje prebacivati s rada na druge izvore gospodarske snage, prije svega imovine, odnosno nekretnine. I ove izmjene idu u smjeru povećanja pravednosti poreznog sustava“, poručio je Primorac.
 
Osvrnuvši se na izazove s kojima su suočeni, ministar je naveo snažan rast cijena nekretnina i najma zbog preniskog oporezivanja, nedostatak radne snage, nepravedni poticaji poslodavcima na teret poreznih obveznika te povećanje poreznog opterećenja uslijed inflatornih pritisaka.
 
„Ciljevi koje nastojimo ostvariti je unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, promijeniti visinu poreznog opterećenja dohotka od kratkoročnog najma, provoditi daljnje rasterećenje rada, poticati povratak hrvatskih građana radi demografskih ciljeva i potreba tržišta rada, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada, dalje digitalizirati i rasteretiti porezni sustav i jačati poreznu disciplinu“, istaknuo je Primorac, dodavši da će predložiti izmjene šest zakona kako bi se ovi ciljevi i postigli.
 
Unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina najvažniji dio porezne reforme
 
Ministar je istaknuo unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina kao najvažniji dio ove porezne reforme.
 
Kazao je da se ulaganje u nekretnine isplatilo u tolikoj mjeri da se tržište nekretnina počelo kretati u nepoželjnom smjeru, dodavši da su se nekretnine počele kupovati s ciljem ulaganja i iz spekulativnih razloga, umjesto da se dominantno ulagalo s ciljem rješavanja stambenog pitanja.
 
„To je rezultiralo povećanjem potražnje za nekretninama, a time i do porasta cijene tih nekretnina, i on je danas toliki da si mlade obitelji ne mogu riješiti stambeno pitanje“, pojasnio je Primorac.
 
Nastojimo umanjiti neravnoteže na tržištu nekretnina
 
Sve to, kazao je,  dovelo je i do toga da imamo preko 600 tisuća praznih nekretnina ili se one, njih preko 200 tisuća, koristi samo za kratkoročni najam. Dodao je da ciljevi ove reforme nastoje umanjiti neravnoteže na tržištu nekretnina.
 
„Uvođenje poreza na nekretnine ne može sutra drastično srušiti cijena nekretnina, to ne bi bilo ni poželjno, ali će sigurno poslati jasnu poruku“, istaknuo je, dodavši i da se dodatno povećanje cijena dogodilo zbog stranaca koji su kupovali.
 
Izrazio je nadu da će se na ovaj način stvoriti uvjeti za razvoj stabilne, predvidive politike upravljanja nekretninama i potaknuti ugovaranje dugoročnog najama, rekavši i da se nastoji potaknuti lokalne jedinice da težište oporezivanja preusmjeravaju s rada na imovinu.
 
Predmet oporezivanja bit će prvenstveno stambene zgrade
 
Ministar je rekao da će, prije svega, predmet oporezivanja biti stambene zgrade, a izuzete će biti nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti.
 
Oporezivat će se i novoizgrađene nekretnine, od dana izvršnosti uporabne dozvole, a iznimno od dana početka stvarnog korištenja.
 
Da bi bio oslobođen od poreza na nekretninu koju iznajmljuje, vlasnik treba imati s korisnikom sklopljen dugoročni najam od barem deset mjeseci godišnje.
 
Visina poreza od 0,6 do osam eura po četvornom metru
 
Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima, a izuzete su i nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju.
 
Visina poreza bit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru, prema odluci općine ili grada, a za naplatu poreza jedinice lokalne samouprave moći će odrediti zoniranje svojih područja.
 
Odluke o visini poreza na nekretnine lokalne jedinice moraju donijeti do 28. veljače iduće godine za 2025., a za svaku iduću godinu do 15. prosinca prethodne.
 
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka.
 
"Ako je nekretnina na taj dan prazna ili u kratkoročnom najmu, plaćat će se porez", rekao je Primorac i dodao kako će Porezna uprava provjeravati stanje s dugoročnim najmom.
 
Jedinicama lokalne samouprave pripast će 80, a središnjoj državi 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.
 
Obveznici poreza bit će i pravne osobe, kao što su banke i poduzeća, a izuzete će pritom biti zgrade javne namjene i one u državnom vlasništvu.
 
Porez se neće plaćati šest mjeseci ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Nakon toga, i za te zgrade plaćat će se porez na nekretnine.
 
Porez se neće plaćati na nekretnine u kojima se stalni stanuje i one u dugoročnom najmu.
 
Što se tiče kratkoročnog turističkog najma, on će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti i iznosit će između 150 i 300 eura za najrazvijenije, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima 0d 20 do 100 eura po krevetu.
 
Podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a
 
Ministar je najavio i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40.000 na 50.000 eura, čime bi se broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjio za 7.500.
 
Kada je riječ o porezu na dohodak, Primorac je najavio podizanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost s 560 na 600 eura.
 
Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura.
 
Smanjit će se i maksimalna visina niže i više stope poreza na dohodak
 
Smanjit će se i maksimalna visina niže i više stope poreza na dohodak. Tako će općine od 1.1. 2025. moći odrediti nižu stopu između 15 i 20, a višu između 25 i 30 posto. Za gradove je to između 15 i 21 posto za nižu i 25 i 31 posto za višu, a za velike gradove i sjedišta županija raspon niže stope je između 15 i 22 posto te više između 25 i 32 posto.
 
Za Grad Zagreb predloženi rasponi su od 15 do 23 posto za niću i 25 do 33 posto za višu stopu.

Hrvatskim državljanima za povratak pet godina oslobođenja plaćanja poreza na dohodak

Kada je riječ o poticanju povratka hrvatskih državljana, ministar Primorac je najavio da oni koji su u inozemstvu minimalno neprekidno boravili dvije godine, u slučaju povratka pet godina će biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Ove porezne olakšice se također odnose i na državljane koji su potomci hrvatskih iseljenika iz prekomorskih i europskih država.

Izvor: Vlada/Hina 



Pisane vijesti