Vlada podržala nagodbu DORH-a s Franom Lučićem. Bit će mu isplaćen iznos od 5,5 milijuna kuna

Slika /Vijesti/2019/03 Ožujak/15 ožujka/DSC_1990.jpg

"Vjerujemo da je nakon 12 godina vrijeme da se ovo pitanje riješi na pravičan način", istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković na današnjoj sjednici, dodavši da je postizanje nagodbe s Franom Lučićem najbolje rješenje.

U Banskim dvorima održana je 147. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su 23 točke dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o zemljišnim knjigama, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Odluka o davanju mišljenja u vezi s Izvješćem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te Informacija o pripremama Republike Hrvatske za slučaj neuređenog povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković naglasio je, obrazlažući Prijedlog zakona o zemljišnim knjigama, da je riječ o iznimno važnom zakonu jer su zemljišne knjige javni registar u kojem se vode zemljišnoknjižne čestice.

"Ovim zakonom propisujemo ustroj za vođenje u zemljišnim knjigama, procedure kako se upisuju određena prava vezana za zemljišta. To je vrlo važno i za nas kao građane, vezano za vlasničko-pravni status za druga stvarna prava zemljišta i čestice. Ali iznimno važno i za investitore koji žele investirati u Hrvatskoj", kazao je, podsjetivši da je na ovom području u zadnjih 10-ak godina bilo devet izmjena zakona.

"Svaka je izmjena bila korak naprijed u uređenju ovog složenog područja. Stoga ovaj zakon predstavlja kodifikaciju svih tih izmjena, ali kao dodanu vrijednost nudi normativni okvir za potpunu digitalizaciju zemljišnih knjiga", istaknuo je, pojasnivši da zakon propisuje brze rokove postupanja koji dosad
nisu bili propisani.

Kazao je da se sada cijeli zemljišnoknjižni postupak uređuje kao hitni postupak i propisuje se za svaki upis rok za donošenje rješenja. Za ona područja gdje nema zemljišnih knjiga, dodao je, propisuju se rokovi u kojima je zemljišne knjige potrebno urediti.  

Mjere za djelotvornije sprečavanje financiranja terorizma

Vlada je u Sabor poslala Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je cilj ovog zakona usklađivanje preventivnog zakonodavstva s odredbama 5. Direktive iz 2018. godine.

"Ona propisuje niz mjera za djelotvornije sprečavanje financiranja terorizma i osiguravanje veće transparentnosti financijskih transakcija, kao i stvarnog vlasništva poslovnih subjekata", kazao je.

Izdvojio je tri najvažnija pitanja koja se uređuju ovim zakonom. U preventivno zakonodavstvo uvode se novi obveznici provedbe mjera sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Uređuje se Registar stvarnih vlasnika pravnih subjekata, i to onaj segment koji se odnosi na javni pristup.

Uz već propisanu dostupnost podataka o stvarnim vlasnicima, javnosti će sukladno zakonu biti dostupni podaci o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih osoba te će se ti podaci nalaziti u ovom registru.

"Sukladno 5. Direktivi, države članice mogu odlučiti da se informacije koje se čuvaju u registrima stvarnih vlasnika stave na raspolaganje javnosti, uz uvjet registracije putem Interneta i plaćanja naknade koja ne smije premašivati administrativne troškove stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja registra", pojasnio je.

Kod provođenja mjera dubinske analize stranke od strane banaka i drugih obveznika, nastavio je, propisuju se novi čimbenici rizika koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, kao što su, primjerice, transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama te duhanskim proizvodima.

Državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa je, govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o korištenju psa pomagača, istaknula da se uspostavlja zakonodavni okvir za obavljanje djelatnosti pružanja pomoći i podrške korištenjem psa pomagača radi stjecanja samostalnosti u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, kao i povećanja kvalitete življenja te provođenja terapijskog i/ili rehabilitacijskog postupka.

Pojasnila je da se definiraju pružatelji usluga koje obuhvaća djelatnost korištenja psa pomagača te ujedno propisuju prava i obveze korisnika psa pomagača.

Između ostalog, definiraju se načini osposobljavanja korisnika i drugih osoba za korištenje psa pomagača, procesi socijalizacije i školovanje psa za psa pomagača i terapijskog psa. Propisuju se, također, načini financiranja djelatnosti.

Saboru upućen Prijedlog zakona o državljanima država članica EPG-a

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Prijedlog zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, kojim se propisuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora (EGP) i članova njihovih obitelji.

"Prijedlog zakona usklađen je s Direktivom Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu državljana Unije i članova njihovih obitelji o slobodi kretanja i boravka na području države članice", rekao je ministar.

U svrhu usklađivanja Zakona sa Direktivom potrebno je definirati pojmove državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i članove njihovih obitelji, te za njih: propisati uvjete za reguliranje privremenog i stalnog boravka, utvrditi prestanak privremenog i stalnog boravka, propisati prijavu boravišta i prebivališta za one koji imaju privremeni odnosno stalni boravak, propisati postupak kod zamjene, gubitka i nošenja boravišne iskaznice za one koji imaju privremeni odnosno stalni boravak, jasno definirati uvjete za prestanak zakonitog boravka, kao ograničenje kretanja, smještaj u Prihvatni centar za strance te prisilno udaljenje iz Republike Hrvatske.

"Kako bi se izbjeglo, s obzirom da pregovori oko Brexita još traju, da državljani Velike Britanije u trenutku izlaska iz Europske unije ostanu nereguliranog statusa, predlažu se i odredbe kojima bi se osiguralo zadržavanje njihovog aktualnog statusa te se propisuje obveza da u određenom roku ishode nove dozvole boravka sukladno posebnom propisu", pojasnio je ministar Božinović.

Naveo je da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu.

Postizanje nagodbe s Franom Lučićem najbolje rješenje

U vezi s Izvješćem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od 13. ožujka 2019. godine, Vlada je dala pozitivno mišljenje Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, kao nadležnom za postupanju u predmetu koji se vodi pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu po tužbi Frane Lučića protiv Republike Hrvatske i Grada Šibenika radi naknade štete.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je Frane Lučić jedini vatrogasac koji je preživio tragediju na Kornatima, koja se dogodila 30. kolovoza 2017., kada mu je nakon katastrofalnog požara utvrđena 90 postotna invalidnost.

Podsjetio je i da je prije nekoliko tjedana u izjavi medijima kazao da bi s obzirom na dugotrajnost postupaka postizanje nagodbe bilo najbolje rješenje.

Plenković je izvijestio da je Državno odvjetništvo podnijelo Izvješće Vladi nakon što su obavljeni razgovori s Franom Lučićem, kao i njegovim zakonskim zastupnikom o postizanju nagodbe.
 
Vlada je suglasna s mišljenjem Državnog odvjetništva istaknuto u Izvješću da se nagodbom ponudi isplata Frani Lučiću u ukupnom iznosu od 5.498.523,72 kuna.
 
Također, kazao je predsjednik Vlade, ovom nagodbom bila bi određena mjesečna renta u ukupnom iznosu od 6000 kuna, od čega 4.500 kuna na ime tuđe pomoći i njege, a  1.500 kuna na ime vitamina, poboljšane prehrane i medicinskih preparata.
 
Premijer Plenković naglasio je da Državno odvjetništvo, a to je ujedno stav Ministarstva pravosuđa i Vlade, sklapanje ove nagodbe i isplatu ovih iznosa ni na koji način ne može se smatrati priznanjem odgovornosti Hrvatske za štetni događaj.
 
Zahvalio je ministru pravosuđa i Državnom odvjetništvu na uloženim naporima i trudu u pronalaženju obostrano zadovoljavajućeg rješenja za ovoj dugogodišnji spor uzrokovan teškom tragedijom i teškim posljedicama za gospodina Lučića.
 
"Vjerujemo da je nakon 12 godina vrijeme da se ovo pitanje riješi na pravičan način", istaknuo je predsjednik Vlade.

Hrvatska se pripremama za neuređeni izlazak Ujedanog Kraljevstva iz EU

Vlada je primila na znanje Informaciju o pripremama Republike Hrvatske za slučaj neuređenog povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da s obzirom da je i dalje neizvjesno što će se dogoditi 29. ožujka, Hrvatska, kao i druge članice Europske unije, rade na planovima i scenarijima "kako da se naše institucije pripreme u odnosu na posljedice koji će izlazak Velike Britanije imati na fizičke i pravne osobe, osobito za hrvatske državljane koji tamo žive, ali i na britanske državljane koji su u Hrvatskoj". 

Podsjetio je kako su brojne institucije i svi relevantni akteri stavili odgovarajuće informacije na svoje internetske stranice kako bi se građani mogli upoznati s pitanjima o kojima moraju voditi računa, te je najavio kako će se zahvaljujući radu Ministarstva vanjskih i europskih poslova i drugih resora Vladi uskoro predstaviti cjelovita informacija o pripremi Hrvatske za slučaj neuređenog povlačenja. 

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić istaknula je kako Hrvatska i dalje smatra da je uređeni izlazak najbolji put za povlačenje jer se njime osigurava pravna sigurnost građana i poslovne zajednice na obje strane, dodavši da se i dalje radi na pripremi za neuređeni izlazak. 

Kazala je da je Hrvatska spremna omogućiti državljanima Ujedinjenog Kraljevstva koji zakonito borave u Hrvatskoj nastavak uživanja postojećih prava, ali sukladno načelu reciprociteta. Najavila je da su na tom tragu u pripremi dva prijedloga zakona. 

"Trenutno poduzimamo sve što je potrebno kako bi učinak mogućeg neuređenog povlačenja na živote građana bio sveden na najmanju moguću mjeru", naglasila je državna tajnica.

Novi domovi za obitelji iz Hrvatske Kostajnice

Donesena je Odluka o donošenju Programa zbrinjavanja stanovnika zgrada i uklanjanja ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla na području Hrvatske Kostajnice.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar podsjetio je da su prije točno godinu dana obitelji iz Hrvatske Kostajnice ostale bez svog doma zbog velikog klizišta.

"Ova će odluka omogućiti tim obiteljima da prije Uskrsa uđu svoje nove domove. Kuće u državnom vlasništvu, koje su 20 godina bile neiskorištene, obnovljene su, ovih se dana i opremaju te će postati novi domovi", kazao je, naglasivši pritom da je ova Vlada prva koja se sustavno bavi rješavanjem problema klizišta.

"Osim što rješavamo stambeno pitanje za one čije su kuće srušene ili oštećene u klizištima, u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i Hrvatskim vodama osigurana su sredstva za sanaciju samih klizišta", kazao je.

Napomenuo je da će se ovim problemom Vlada nastaviti baviti ne samo kako bi se sanirala postojeća klizišta, već i spriječila nastajanja novih.

Odluka o osnivanju Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu           

Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu.           

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić izvijestila je da Nacionalno vijeće za zaštitu na radu ima sedam članova, od čega dva predstavnika koje predlaže ministar nadležan za rad, jedan predstavnik kojeg predlaže ministar nadležan za zdravstvo te po dva predstavnika poslodavaca i radnika.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu Vlada imenuje članove Nacionalnog vijeća do konca ožujka 2019. godine.

Za Državni inspektorat zakup poslovne zgrade u Šubićevoj

Dana je i suglasnost Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta za sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora u sklopu poslovne zgrade na adresi Šubićeva 29, Zagreb.

Ministar Darko Horvat podsjetio je da Državni inspektorat započinje s radom 1. travnja 2019. godine.

Kazao je da je za potrebe obavljanja poslova Državnog inspektorata nužno sklopiti ugovor o zakupu poslovnog prostora u sklopu poslovne zgrade na adresi Šubićeva 29 u Zagrebu.

Pojasnio je da se ovom Odukom ovlašćuje ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta da, u ime Republike Hrvatske potpiše ugovor o zakupu poslovnog prostora u sklopu poslovne zgrade na adresi Šubićeva 29, Zagreb, s društvom INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb.

"Ugovor o zakupu sklopit će se na određeno vrijeme, od 1. travnja do 31. prosinca ove godine, a ugovorne strane, Republika Hrvatska i Ina, će nakon isteka ugovora o zakupu pristupiti kupoprodaji tog prostora", rekao je ministar.

Člankom 10. ugovora o zakupu ugovorne strane, Republika Hrvatska i Ina, suglasno izjavljuju namjeru da do 31. prosinca 2019. godine sklope kupoprodajni ugovor za kupnju navedenog poslovnog prostora, prema tržišnoj vrijednosti nekretnine, a koja će se utvrditi sukladno posebnim propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina.

"Sredstva za plaćanje zakupnine osigurana su u proračunu Državnog inspektorata na aktivnosti Administracija i upravljanje", zaključio je ministar Horvat.

Predsjednik Vlade oštro osudio gnjusni teroristički čin na Novom Zelandu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najoštrije je osudio gnjusni teroristički čin koji se dogodio u Christchurchu na Novom Zelandu napadom sumanutog počinitelja na džamije, gdje je prema dosadašnjim informacijama poginulo 49 ljudi.  

"Iskazujemo i osudu zločina i našu solidarnost i sućut prema vlastima Novog Zelanda i obiteljima poginulih", istaknuo je premijer.



Pisane vijesti | Andrej Plenković