- Objavljeno: 22.03.2018.
Vlada Saboru uputila na ratifikaciju Konvenciju o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
Danas je u Banskim dvorima održana 86. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je sedamnaest točka dnevnog reda.
Obrazlažući Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić podsjetila je da je Konvencija sastavljena prije sedam godina, a Republika Hrvatska potpisala ju je 22. siječnja 2013. godine."Time je izrazila namjeru za poduzimanjem daljnjih koraka kako bi postala njezinom Strankom te se pridružila naporima međunarodne zajednice, osobito članicama Vijeća Europe i Europske unije kako bi se na ovom području činili daljnji napori i još jasnije izrazila odlučnost države u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji", kazala je.
Ujedno, pojasnila je ministrica Murganić, iskazana je trajna namjera poduzimanja mjera koje su usmjerene na promicanje ravnopravnosti muškarca i žene te suzbijanja svih oblika diskriminacije i nasilja.
"Cilj je pridonijeti suzbijanju svih oblika nasilja, naročito diskriminacije", rekla je.
Ministrica Murganić naglasila je da je važno pojačati prevenciju i preventivne mjere, dodavši da u tome važnu ulogu ima i obrazovanje.
Istaknula je da Konvencija veći naglasak stavlja i na zaštitu žrtve, kazavši da se Republika Hrvatska obvezuje da će se širiti autonomne kuće i osigurati skloništa.
Kao važni pomak, ministrica je navela pravednije kažnjavanje počinitelja, dodavši i mogućnost psihosocijalnih, rehabilitacijskih i resocijalizacijskih programa za počinitelje u cilju prevencije i sprječavanja recidiva.
Govoreći o određenim definicijama i pojmovima, ministrica je objasnila da se rod temelji na dva spola i u Konvenciji se pojašnjava da postoje društveno oblikovane uloge ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra primjerenim za žene i muškarce. "Dakle, temelji se na dva spola - muškom i ženskom", dodala je.
Ministrica je pojasnila da Konvencija od država stranaka ne zahtijeva bilo kakve materijalne i proceduralne obveze u pogledu pravnog statusa trećeg spola, transrodnih ili transseksualnih osoba, istaknuvši da je nužno u primjeni izbjegavati bilo kakvu diskriminaciju na temelju rodnog ili spolnog identiteta.
"Isto tako, Konvencija ne upućuje na zakonsko priznavanje istospolnih brakova", kazala je.
Navela je i da će provedbu Konvencije od strane Stranaka pratiti skupina stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO).
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da je posebna vrijednost Konvencije sprečavanje i definiranje instrumenata za sprečavanje nasilja u obitelji, dodavši da njezino usvajanje dodatno pridonosi određenju društva prema jednakosti muškaraca i žena.
Kazala je da postoje skupine u društvu koje su zabrinute zbog mogućih posljedica primjene Konvencije, ali da interpretativna izjava vrlo jasno pojašnjava i kazuje što su ciljevi Konvencije. "Potvrđivanje Konvencije je korak u pravom smjeru", zaključila je.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić istaknula je da Konvencija osnažuje borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Naglasila je da definicija roda u našem zakonodavstvu postoji već deset godina te da ni u jednom dijelu dosad nije ugrozio odredbe Ustava.
"Važno je da se potvrdi Konvencija i da time zaista potpomognemo punoj ravnopravnosti žena i muškaraca, ali i obitelji kao središnjoj točci zdravog društva", kazala je potpredsjednica Pejčinović-Burić.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je da kroz obrazovni sustav treba boriti protiv stereotipnih uloga žena i muškaraca.
"Moramo imati povjerenje u Vladu i institucije da će implementacija biti takva da je cilj zaštita žena, djece i slabijih, a ne drugih stvari koje se sada u javnosti stavljaju u prvi plan", dodala je.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek također je pozdravila odluku da se pristupi ratifikaciji Konvencije.
"Važno je informirati javnost što ovakvi propisi donose našem društvu te kroz medije sudjelovati u promoviranju mjera i vrijednosti ove Konvenciju", dodala je.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je da sve što je upitno kada govorimo o rodnoj ideologiji imamo sadržano u hrvatskim zakonima te da su sve nedoumice koje su postojale, otklonjene interpretativnom izjavom.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević dao je punu potporu Konvenciji s interpretativnom izjavom.
"Za mene je vrlo važna sigurnost, borba protiv svih oblika nasilja u društvu, sprečavanje nasilja nad ženama, obiteljskog nasilja, i mislim da je društvo jako onoliko koliko brine o najslabijima i najugroženijima", naglasio je.
Govoreći o razmjerima nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorio je da dobar dio nasilja u obitelji nije ni prijavljen, dok je ministar pravosuđa Davor Bošnjaković naglasio da pored normativnog okvira treba stvarati i atmosferu o neprihvatljivosti nasilja.
Vlada je sa sjednice Hrvatskom saboru uputila i Prijedlog zakona o tržištu kapitala.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je riječ o važnom zakonu, koji će bitno poboljšati situaciju na tržištu kapitala, definirati uloge i nadležnosti svih aktera te uskladiti hrvatske propise s europskom stečevinom.
"Ovaj zakon ima za cilj da naša financijska tržišta učini učinkovitijima, otpornijima, transparentnijima, smanji rizik tržišnih poremećaja i poveća u konačnici i povjerenje ulagača", poručio je.
Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da prijedlog novog zakona objedinjava i stavlja u hrvatsko zakonodavstvo ukupno 15 europskih direktiva i 9 uredbi, kazavši da je najvažniji razlog izrade prijedloga tog zakona je uvođenje direktive MiFID II, koja donosi brojne novosti za sve sudionike na tržištu kapitala.
MiFID II direktiva uređuje sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Do sada se nedioničkim instrumentima kao što su derivati ili izvedenice, obveznice i slično u velikoj mjeri trgovalo izvan uređenih tržišta tj. na OTC tržištima.
"MiFID II direktiva uspostavlja novu vrstu platforme, organiziranu trgovinsku platformu (OTP) koja je definirana vrlo široko - sve što je multilateralno, a nije burza ili multilateralna trgovinska platforma i koristi se isključivo za nedioničke instrumente", kazao je.
To znači, pojasnio je ministar, da će se većina transakcija kojima se do sada trgovalo izvan uređenih tržišta prebaciti na uređena.
Uvodi se i nova platforma za rastuće tržište malih i srednjih poduzetnika, a cilj toga je smanjiti troškove i operativno pojednostaviti zahtjeve za male i srednje poduzetnike prilikom prikupljanja kapitala putem tržišta.
Ministar Marić je rekao i kako se poboljšava zaštita investitora, postrožuju se uvjeti kada investicijska društva mogu primiti poticaj od trećih strana, propisuje se vođenje evidencije o svim primljenim poticajima, poboljšava se kvaliteta informacija koje se daju klijentima itd.
Naveo je i da se uvodi nadzor izdavatelja, čiji se vrijednosni papiri uvrštavaju na vrijednosno tržište. Hanfa će postati nadzorno tijelo za financijske informacije izdavatelja te izricati odgovarajuće nadzorne mjere.
Detaljnije je uređeno sprječavanje zlouporabe tržišta - uvedene su mjere za sprječavanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija, manipuliranje tržištem za sve pravne i fizičke osobe.
"Iako će zbog novog zakona o tržištu kapitala sudionici na tržištu kapitala, primarno Zagrebačka burza te pružatelji investicijskih usluga, odnosno investicijska društva, kreditne institucije, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima, imati određene troškove, očekuje se ipak pozitivan učinak na tržište kapitala, prvenstveno u dijelu zaštite ulagatelja, što bi u konačnici trebalo stvoriti preduvjete i za povećanje likvidnosti tržišta", istaknuo je ministar Marić.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavila je Prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima, kojim se uređuje obavljanje, organiziranje i financiranje audiovizualnih djelatnosti kao temeljnih sastavnica suvremene kulture, poticanje hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva i distribucije, promicanje kinoprikazivalaštva te komplementarnih djelatnosti, a osobito zaštita i proučavanje audiovizualne baštine kao i prikazivanje hrvatskih audiovizualnih djela u zemlji i inozemstvu.
Naglasila je kako se novim zakonom potvrđuje i dodatno jača postojeći okvir u audiovizualnoj industriji, koja ima velik potencijal privlačenja investicija.
"Velik broj nastupa na filmskim festivalima doprinosi prepoznatljivosti Hrvatske", kazala je ministrica i navela da je kroz veliki broj koprodukcija povučeno 2,3 puta više novca nego što Hrvatska uplaćuje u međunarodne fondove. Argument je to koji dokazuje vitalitet audiovizualne industrije", kazala je.
Zakonom se detaljnije uređuju kategorije unutar audiovizualnih djelatnosti, a novina je uvođenja video igara kao "rastuće industrije u Hrvatskoj".
Ojačana je uloga Ministarstva kulture u smislu nadzora nad trošenjem financijskih sredstava, detaljnije se regulira pitanje mogućeg sukoba interesa, a uvode se i mehanizmi samoregulacije i koregulacije, što znači da se pojedina pitanja mogu urediti dogovorom zainteresiranih dionika.
Na jasniji i transparentniji način uređuje se izbor članova tijela Hrvatskog audiovizualnog centra (Centar), kao i opis ovlasti. Kako bi se osigurao nesmetan rad Centra, propisuje se postupak imenovanja članova Hrvatskog audiovizualnog vijeća (Vijeće), a detaljnije se uređuje i pitanje sukoba interesa na način da se jasnije definiraju slučajevi u kojima se ravnatelj Centra, članovi Upravnog odbora te članovi Vijeća i umjetnički savjetnici mogu naći u sukobu interesa.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga, a raspravljeni su i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Središnjem registru osiguranika i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima.
Na sjednici je prihvaćeno Izvješće o realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2017. godini te je donesen i Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2018. godini.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je da je prošlogodišnja protupožarna sezona bila jedna od najzahtjevnijih sezona u proteklih nekoliko desetljeća.
Kazao je da su zadaće iz Programa aktivnosti vezane uz preventivne mjere provedene u većem dijelu u zadovoljavajućoj mjeri i zadanim rokovima i očito je poboljšanje u odnosu na prošle godine, ali i upozorio da aktivnosti vezane uz sječu i čišćenje nisu bile odrađene na vrijeme, najčešće zbog toga što nije na vrijeme proveden postupak javne nabave.
Ministar je naveo da je utvrđen razmjerno velik broj zakorovljenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta na 1170 hektara te je zbog toga podnesen znatan broj prekršajnih prijava.
U prošlogodišnjoj protupožarnoj sezoni zabilježeno 4154 požara raslinja odnosno 67 posto više u odnosu na prethodni petogodišnji prosjek i ukupno je izgorjela površna od 86.576 hektara, što je 370 posto više u odnosu na petogodišnji prethodni prosjek.
"U sezoni, od lipnja do listopada, broj požara povećan je za više od 30 posto, a opožarena površina u odnosu na petogodišnji prosjek povećana je za iznimno velikih 563 posto", kazao je ministar.
Najopterećenija požarima bile su Šibensko-kninska te Zadarske i Splitsko-dalmatinska županija u kojoj su bili i najveći požari, a najviše je opožarenog područja bilo u Zadarskoj županiji.
"Temeljem ovih podataka u Programu aktivnosti za ovu godinu dodani su novi subjekti i njihove obveze te su pooštrene mjere u provođenju Programa. Prije svega uključeni su Hrvatska poljoprivredno-šumarsko savjetodavna služba, Hrvatski crveni križ, HAKOM, Odašiljači i veze", rekao je ministar Božinović, istaknuvši da će svi izvršitelji do 10. lipnja morati podnijeti izvješća o provođenju pripremnih aktivnosti.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izvijestio je da je znatno veći angažman pripadnika Oružanih snaga u prošlogodišnjoj protupožarnoj sezoni, istaknuvši da je najzahtjevniju ulogu imala protupožarna eskadrila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koja je imala 17.606 letova, dok ih je u 2016. bilo 6364.
Kazao je da će ove godine Državna uprava za zaštitu i spašavanje, u suradnji s MORH-om, MUP-om i drugim tijelima iz sustava Domovinske sigurnosti, u Divuljama uspostaviti Operativno vatrogasno zapovjedništvo koje će u svom sastavu imati situacijsko središte s opremom potrebnom za prikaz svih relevantnih informacija u realnom vremenu.
Najavio je i provođenje vježbe "Sigurnost 18", u svibnju, kojoj je cilj provjera spremnosti, koordinacija rada i uvježbavanje snaga koje sudjeluju u provedbi zadaća za protupožarnu sezonu.
U tu svrhu, rekao je, bit će osigurana i uporaba besposadnih sustava za izviđanje iz zraka radi ranog otkrivanja mjesta nastanka požara, a bit će osigurano i šest kanadera te šest air traktora sve kako bi, rekao je, ove godine bili spremniji i aktivniji.
Prihvaćeno je i Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2017. godinu, a donesen je i Plan protuminskog djelovanja za 2018. godinu.
Ministar Davor Božinović kazao je da je cilj je u ovoj godini ukloniti kazetno streljivo sa svih utvrđenih zagađenih područja, riješiti minski problem Brodsko-posavske županije i razminirati cjelokupno poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, a potpredsjednik Vlade Damir Krstičević dodao je da je, u pogledu razminiranja vojnih lokacija, za ovu godinu planirano šest zadaća razminiranja, ukupne površine 1,2 milijuna metara četvornih minski sumnjivog područja.
Dana je i suglasnost na Odluku Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt sanacije lokacije visoko onečišćene otpadom (crna točka) „Sovjak“ na području Općine Viškovo.
Potpredsjednica Vlade i ministrica Marija Pejčinović Burić kazala je da Vlada Republike Hrvatske prima na znanje te pozdravlja odluku Vlade Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o ukidanju ograničenja zapošljavanja državljana Republike Hrvatske, počevši od 1. srpnja 2018. godine.
Vlada je donijela i Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za Općinsko vijeće Općine Muć, a za dan provedbe izbora određuje se nedjelja, 29. travnja 2018. godine.
Izvor: Vlada RH/Hina