Vlada u cijelosti privržena borbi protiv korupcije, DORH i policija rade bez bilo čijeg upliva

Slika /Vijesti/2020/06 lipnja/3 lipnja/234-sjednica-VRH-PVRH.jpg

Premijer Andrej Plenković poručio je danas da je Vlada u cijelosti privržena borbi protiv korupcije te da policija i DORH trebaju raditi sukladno zakonu i bez bilo čijeg upliva. Upozorio je da je potrebno, u interesu jačanja povjerenja u pravosudne institucije, utvrditi tko je odgovoran za probijanje mjera.

Otvarajući današnju, 234. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.
 
Govoreći o uhićenjima od kraja prošloga tjedna, zbog slučaja u koji su uključeni i neki ljudi koje je imenovala ova Vlada poručio je da je Vlada u cijelosti privržena borbi protiv korupcije.
 
"U ime svih nas, cijele Vlade, želim reći da je naša Vlada u cijelosti privržena borbi protiv korupcije i da je dokaz samostalnog i neovisnog djelovanja i policije i Državnog odvjetništva upravo ovaj proces koji se odvija od prošloga tjedna, barem kada je riječ o spoznajama u javnosti", istaknuo je.
 
"Nema nikakve dileme da borbu protiv korupcije želimo i podržati i ohrabriti i da nadležna tijela svoj posao trebaju raditi sukladno zakonu bez upliva bilo koga na njihov rad", dodao je premijer Plenković.
 
Poručio je da je upravo taj slučaj dokaz da i DORH i policija rade bez bilo čijeg upliva.
 
"Za nas su takva ponašanja neprihvatljiva, zato smo i razriješili navedene dužnosnice i povukli mjere koje su vrlo jasne i odmaknuli ovu priču od kolektivne odgovornosti svih nas kao Vlade. Ne želimo na bilo koji način biti involvirani u nečije pojedinačne akte koji narušavaju ugled Vlade", ustvrdio je premijer Plenković.
 
Bez ikakve primisli o pritisku, važno utvrditi tko je odgovoran za pucanje mjera nadzora
 
Istodobno, premijer Plenković upozorio je da se i u ovom slučaju ponovilo tzv. pucanje ili probijanje mjera među akterima koji su u njega uključeni, a to su policija, Državno odvjetništvo i sud.
 
Stoga, dodao je, smatra da je u interesu jačanja povjerenja u pravosudne institucije da nadležna tijela utvrde kako je moguće pucanje takvih mjera i tko je za to odgovoran nadzora.
 
"Ovo govorim vrlo precizno bez ikakve primisli o bilo kakvom pritisku na neko od ovih tijela, ali isto tako važno je da se utvrdi tko je za ovo odgovoran jer je to bitno radi povjerenja i u rad DORH-a i u rad policije i, u konačnici, funkcioniranje suda", istaknuo je predsjednik Vlade.
 
Od ostalih tema izdvojio je obilježavanje Dana državnosti koje je ocijenio dostojanstvenim te dodao da su epidemiološke preporuke i okviri donekle ograničili brojnost i sudjelovanje u nizu organiziranih aktivnosti.
 
Hrvatskoj 20 milijardi eura u idućih 7 godina
 
Osvrnuo se i na prve procjene rasta BDP-a za prvo tromjesečje od 0, 4 posto te kazao kako je to, s obzirom na okolnosti pandemije Covid-a 19, restriktivne mjere i očekivani pad gospodarstva, u biti ohrabrujući podatak.
 
Podsjetio je i na prijedlog Europske komisije u vezi programa oporavka Europe u okviru dokumenta EU sljedeće generacije, koji je nastao u konzultacijama između Europske komisije i država članica te da je hrvatska Vlada vrlo jasno komunicirala što joj je u ovome trenutku potrebno.
 
Naglasio je da je važno imati na umu da će Hrvatska, zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji, u predstojećem razdoblju za snažan i brz ekonomski oporavak imati na raspolaganju 10 milijardi eura prema tom posebnom instrumentu, uz sredstva iz novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji će također biti izdašniji i povoljniji za Hrvatsku.
 
"Ukratko, riječ je praktički o više od 20 milijardi eura koje ćemo imati na raspolaganju u idućih sedam godina. I to je snažna poruka zašto je članstvo u Europskoj uniji važno", pojasnio je.
 
Dodao je da je hrvatska Vlada napravila iskorake ne samo kroz predsjedanje Vijećem EU-a, nego i kao država koja je dobila zeleno svjetlo Europske komisije za ulazak u Schengenski prostor i u cijelosti ispunila Akcijski plan o Europskom tečajnom mehanizmu II, kao prvom koraku prema europodručju.
 
Konkretne aktivnosti za sanaciju posljedica potresa
 
Osvrnuo se i na aktivnosti vezane uz sanaciju posljedica potresa u Zagrebu.
 
Kazao je da je ostvaren napredak u konkretnim aktivnostima te naveo da je do sada primljeno 223 zahtjeva za najam stanova onih sugrađana koji se zbog velikih oštećenja trenutno ne mogu vratiti u svoje domove. 
 
Isto tako, Ministarstvo graditeljstva objavilo je javni poziv za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije, jednako kao i Fond za zaštitu okoliša vezano za sufinanciranje kondenzacijskih bojlera.
 
"Napominjem da je ova interventna pomoć otprilike zajedno u iznosu oko 20.000 kuna po jedinici", kazao je i dodao da traje javna rasprava o zakonu o sanaciji posljedica potresa.
 
Govoreći o odlukama na današnjoj sjednici Vlade, naveo je Sporazum o jamstvu između Hrvatske i Europske komisije o privremenoj potpori radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja Covid-a 19.
 
Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta ostvarile izrazito dobre rezultate, do sada isplaćeno 5,5 milijardi kuna  
 
Pritom je naglasio da su mjere hrvatske Vlade za očuvanje radnih mjesta do sada, za ožujak, travanj i svibanj, polučile izrazito dobre rezultate.
 
"Aktivnošću Vlade zadržana su radna mjesta. Mjere potpore u travnju primilo je čak 97 tisuća poslodavaca i preko 550 tisuća radnika. Za ožujak je bilo 87 tisuća poduzetnika i oko 500 tisuća radnika. Do sada je isplaćeno 3,8 milijardi kuna, a kada se u to uključe i doprinosi onda je to 5,5 milijardi kuna", izvijestio je premijer poručivši da se radi o izvrsnoj mjeri koja je financirana što preraspodjelama u državnom proračunu što europskim sredstvima što kroz kvalitetno nalaženje drugih izvora financiranja na domaćem i međunarodnom tržištu.
 
Najavio je da će Vlada, uz odluku o davanju suglasnosti na davanje potkoncesije dijela pomorskog dobra u luci posebne namjene 3. Maju, donijeti i Zaključak o iskazivanju spremnosti i uključivanju Vlade za stvaranje preduvjeta za pokretanje brodograđevne djelatnosti na području Pule putem društva Uljanik Brodogradnja 1856.
 
"Pružamo ruku da se sustavnim aktivnostima i tamo vrati zaposlenost", poručio je na kraju premijer Plenković.

Pisane vijesti | Andrej Plenković