Vučković za Hrvatski radio: Očekujemo potvrdan odgovor EK na produljenje moratorija za prodaju zemljišta strancima

Prijelazno sedmogodišnje razdoblje u kojem je strancima ograničena kupnja poljoprivrednog zemljišta i koje je utvrđeno Ugovorom o pristupanju, vrijedi do 1. srpnja 2020. godine. Hrvatska prije isteka tog roka podnosi zahtjev Europskoj komisiji za produljenje ograničenja.
 

Hoćemo li uspjeti dobiti novo izuzeće od prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima?

 

- Vjerujem da hoćemo, želim reći da smo mi na vrijeme podnijeli takav zahtjev. U zahtjevu na produljenje moratorija za prodaju zemljišta strancima od tri godine, koje mogu podnijeti zemlje EU, dakle, taj zahtjev se ne može podnositi sredinom nekog razdoblja, jer dokaze da su nastupili uvjeti za produljenje, morate dati na isteku razdoblja. Mi smo čak koliko ja znam, na neformalnim konzultacijama, to podnijeli najranije od svih europskih zemalja. Druge zemlje koje su podnosile su Litva, Latvija, Slovačka, Mađarska. Mi smo pogledali te primjere, imamo slične razloge za dokazivanje, s tim da naravno stranci mogu i sada kupovati hrvatsku poljoprivrednu zemlju pod određenim uvjetima, rekla je Vučković.

 

 

- Mi to još nismo službeno podnijeli, mi smo podnijeli službenu dokumentaciju na konzultacije, ovih dana očekujemo odgovor. Dakle, ako ne bude puno komentara, sugestija, prijedloga, ja vjerujem da će onda i odluka ići brzo. Znači da je zahtjev u redu.

 

- To je važno jer doista stoje razlozi koji su i popisani kao oni koji bi trebali biti razlog za odgodu prodaje zemlje strancima. Još uvijek naši poljoprivrednici imaju nižu kupovnu moć u prosjeku na poljoprivrednike Europske unije. Još uvijek postoji neravnoteža između njihove kupovne moći, cijene poljoprivrednih zemljišta, mi smo posljednjih godina imali rast više od 10% što je visoka stopa rasta cijene, a zatim povrat zemljišta još uvijek nije do kraja uređen, to ide naprijed. Na sredini ovog razdoblja kad se izvještavalo o ovom predmetu bilo je možda nekih 9000 neriješenih predmeta, sad ih je 4000. Dakle, niz je razloga za odgodu prodaje zemljišta strancima, s tim da, moram ponoviti već mogu pod određenim uvjetima kupovati, ali postoje ograničenja.

 

Preraspodjela zemljišta
 

Dodjela resursa je jedno od ključnih pitanja poljoprivredne proizvodnje istaknula je ministrica.

 

- Poljoprivredno zemljište se po novom zakonu raspodjeljuje na temelju odluka i postupaka jedinica lokalne samouprave. Ova Vlada se prilično čvrsto na temelju traženja godinama, odlučila za decentralizaciju korak po korak, ne samo fiskalnu, koja je zaživjela, nego i funkcionalnu.

 

- Bivše agencije za poljoprivredno zemljište između svojih 60 do 70 ljudi nije mogla to odgovarajuće obaviti. Tome u prilog ide i broj natječaja i hektari raspoređenog zemljišta. Mi trebamo isto tako reći da se dio zemljišta ipak koristi pod određenim ugovorima. Podaci da je nešto više od 800 000 hektara državno zemljište, od koje g je gotovo pola u šumsko-gospodarskoj osnovi, a pod nekim oblikom zakonitog raspolaganja je više od 160 000 hektara. Znači nismo krenuli od ničega, jedinice lokalne samouprave bi trebale to brže raditi.

 

- Mi ih pokušavamo još dodatno administrativno rasteretiti. Radimo jednu informatičku aplikaciju koja će pomoći i evidentiranju i stvaranju baze i olakšavanju postupaka jedinica lokalne samouprave. Do sada je ministarstvo poljoprivrede obaviješteno od 11 jedinica lokalne samouprave o pokretanju natječaja. Vjerujem da će dobar dio onih koji su dobili suglasnost, a takvih je 210 isto do kraja godine otvoriti natječaj, navodi Vučković.