Želimo prije zagrebačkog sastanka u svibnju naći rješenje za otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u Parizu u radnom posjetu Francuskoj, tijekom kojeg će se sastati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom kako bi mu predstavio prioritete predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije te razgovarao o aktualnim temama.

U izjavi za novinare, premijer Plenković je pojasnio koji je cilj sutrašnjih konzultacija s francuskim predsjednikom u Parizu.

"Konzultacije s francuskim predsjednikom Macronom su dio procesa konzultacija sa čelnicima najvećih europskih država. Prije tri tjedna bio sam u Rimu s premijerom Conteom, sutra ovdje u Parizu, idući tjedan u Berlinu s kancelarkom Merkel. Cilj ovih konzultacija je vidjeti kojom dinamikom raditi zajedno na najbitnijim političkim dosjeima ovih šest mjeseci, prije svega na dogovoru oko preostalih političkih, tehničkih i pravnih aspekata Brexita, da se ta priča završi s 31. siječnja.''

''Druga tema je višegodišnji financijski okvir, politički najznačajnija i najkrupnija - kako pronaći kompromis između zemalja netto uplatiteljica koje financiraju 80 posto europskog proračuna i zemalja prijatelja kohezije, 17 zemalja koje uplaćuju manje, ali imaju zadaću da redistribucijskom snagom europskog proračuna kroz kohezijsku politiku ravnomjernog regionalnog razvoja dosegnu standard života i življenja onih zemalja koje su najrazvijenije, a Hrvatska tu ima svoj snažan nacionalni interes", kazao je premijer Plenković.

Vjerujem da postoji dobra volja da se nađe rješenje za Albaniju i Sjevernu Makedoniju

Istaknuo je da će Hrvatska kao predsjedateljica posebnu pozornost posvetiti pitanju rješavanja blokade za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

"Treća tema je sastanak na vrhu u Zagrebu između država jugoistoka Europe i članica Europske unije. Naravno da ćemo posebno istaknuti pitanje kako pronaći rješenje da, po mogućnosti prije zagrebačkog sastanka u svibnju, otvorimo pregovore i riješimo deblokadu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Vjerujem da postoji dobra volja i da se može pronaći rješenje. Očekujemo sada izvješće Europske komisije o određenim modifikacijama metodologije pregovora u siječnju. U veljači se već očekuje izvješće o dodatnom napretku Sjeverne Makedonije i Albanije. Ukoliko to bude dobro i dovoljno za Francusku da izmjeni svoj stav, vjerujem da će i druge zemlje koje su imale rezerve, promijeniti taj stav i dati jedan pozitivan aspekt samoga sastanka u Zagrebu koji treba odrediti dinamiku u sljedećem desetljeću. Nije dovoljna samo europska perspektiva, moramo vidjeti cijelu političku agendu, kako regulirati odnose, kako ekonomski pomoći ovim zemljama i kroz fondove i kroz postupno uključivanje kroz različite aspekte integracije, posebice ekonomsko upravljanje", rekao je Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatsku nakon što je ušla u EU, iza ugla čekala procedura prekomjernog proračunskog deficita i procedura makroekonomskih neravnoteža. Države kandidati koji pregovaraju se trebaju na to senzibilizirati na vrijeme, dodao je Plenković naglasivši da je to jedna od glavnih zadaća koju Hrvatska želi učiniti.

Javnost treba senzibilizirati oko zajedničke europske budućnosti

''Četvrta tema je konferencija o budućnosti Europe. Hrvatska ima zadaću koordinirati stav članica Vijeća za taj proces koji će trajati oko dvije i pol godine. Bit će to jedna velika i široka debata senzibiliziranja javnosti o tome kakvu zajedničku europsku budućnost želimo graditi i kako dotaknuti ona pitanja srži – da li su građani dovoljno uz projekt, da li ga poznaju dovoljno, da li vide njegove koristi", rekao je premijer o toj temi.

Pojasnio je da su to pitanja koja zahtijevaju snažan politički odgovor jer dovode do toga da na nekim referendumima europske teme ne prolaze.

''To je bit te rasprave, ne smijemo to ignorirati. Nije dovoljno da konferencija o europskoj budućnosti bude samo novi forum na kojem ćemo govoriti o uobičajenim temama u europskim institucijama. Moramo ući u srž političke debate i tome ćemo nastojati dati naš doprinos'', zaključio je predsjednik Vlade.

S Macronom i o iračko-iranskoj krizi

Dodao je da će na sastanku s Macronom biti riječi i o iračko-iranskoj krizi.

''Situacija je izrazito ozbiljna i trebamo se kao zemlja predsjedateljica, ali i kao Hrvatska, pripremiti na različite scenarije koji se mogu zbivati i naša je pozicija ta da želimo smirivanje cijele ove situacije. Želimo imati jednu zajedničku čvrstu poziciju NATO-a i Europske unije o daljnjim koracima.''
Na upit hoće li hrvatski instruktori koji su u misiji u Iraku biti vraćeni u zemlju, Plenković je rekao da će se o toj opciji razgovarati i da opcija povratka nije isključena ako oni nisu nužni u Iraku.

Upitan još jednom oko francuskog stajališta o deblokiranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, premijer je izjavio je kako misli da postoji dobar razlog vjerovati da će doći do evolucije stajališta Francuske o proširenju EU-a.

Rekao je da je Sjeverna Makedonija pristala i na promjenu imena, što je pitanje identiteta, kako bi napredovala na putu prema EU-u. "Sada ne bi bilo fer dovesti to u pitanje zbog metodologije pregovora", poručio je Plenković.

Surađivat ćemo u nacionalnom interesu

Odgovarajući na novinarsko pitanje, predsjednik Vlade osvrnuo se i na svoju jučerašnju izjavu o tvrdoj kohabitaciji s novoizabranim predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem.

"Prije svega, pričekajmo dok prođe ovo razdoblje do objave službenih rezultata. Jednom kada stupi na dužnost, sukladno našim ovlastima naravno da ćemo voditi dijalog i surađivati. Oni koji dobiju povjerenje birača moraju raditi na dobrobit hrvatskog naroda. Mi imamo svoj program, svoju političku filozofiju i platformu, on ima svoju. Pokušat ćemo u onim temama gdje trebamo surađivati, pronalaziti zajednički jezik i interes koji je nacionalni, to je ono što je bitno'', kazao je premijer Plenković.

Izvor: Vlada / Hina
 

Pisane vijesti