"Pošto je to anomalija, to ovim izmjenama nastojimo u buduće spriječiti ili umanjiti takav rizik", naglasila je.
Načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Sanja Radović rekla je da izmjene pravilnika nisu velike, a odnose se na dvije najvažnije stvari - jedna je vezana za elektroničku i električnu (EE) opremu i otpad, a druga je vezana za baterije.
Kada je riječ o EE otpadu, Hrvatska se usklađuje s izmjenom EU Direktive o toj vrsti otpada, a radi se konkretno o fotonaponskim pločama. Mijenja se razdoblje odgovornosti proizvođača za povijesni otpad od fotonaponskih ploča - umjesto od 13. kolovoza 2005. primjenjuje se na panele stavljene na tržište nakon 13. kolovoza 2012.
"Što se tiče Hrvatske, tu neće biti nikakvih promjena. Dakle, sustav u Hrvatskoj takav kakav je već funkcionira u skladu s time, tako da je to ustvari samo formalnost usklađenja s direktivom", rekla je Radović.
Istaknula je i da je zabranjeno EE otpad predavati na bilo koji način rastavljen, jer on mora biti cjelovit. Međutim, u praksi se primijetilo da takav otpad bude rastavljen, da se iz njega vade vrijedne komponente što opterećuje sustav - organizacijski, a i troškovno.
"Pravilnikom se uvodi mogućnost naplate dodatnih troškova za takvo rastavljanje EE opreme. To će donijeti određene izmjene u svakodnevnom radu svih onih koji sakupljaju i obrađuju tu vrstu otpada, ali i za sve posjednike koji predaju EE otpad skupljačima", istaknula je Radović.
Rekla je i da se radi usklađenje Pravilnika iz kojeg se brišu sve odredbe vezane za baterije i otpadne baterije budući da su one već prenesene sa Zakonom o provedbi Uredbe EU o baterijama. Taj Zakon je već na snazi tako da su ove izmjene u Pravilniku samo formalnost koja je bila potrebna.
Predstavljajući također nacrt izmjena Zakona o provedbi EU uredbe o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, ministrica Vučković je rekla da je to izmjena još uvijek svježeg zakona kojim je Hrvatska preuzela EU uredbu o deforestaciji koja je izvorno donesena 2023. Našim zakonom o preuzimanju te EU uredbe krajem 2025., ne mijenja se suština nego određuje na koji će se način vršiti nadzor, koja su tijela i pravni okvir, dodala je.
"Budući da su u međuvremenu postignuti dogovori vezani za administrativna pa i troškovna rasterećenja u provedbi te uredbe, a prije svega se odnose na mali i srednji sektor gospodarstva, onda i mi sada mijenjamo naš okvir o provedbi kako bismo se uskladili s posljednjim izmjenama uredbe koje su donesene u prosincu 2025.", dodala je Vučković.
Čestitam Svjetski dan zaštite okoliša koji se obilježava 5. lipnja. Ovogodišnja tema posebno je posvećena upozoravanju na klimatske rizike koji se očituju i u opasnostima za mediteranska podneblja, podizanje razina mora i opasnosti od ekstremnih vremenskih prilika.
Svjetski dan zaštite okoliša posvećen klimatskim rizicima
Ministrica Vučković čestitala je Svjetski dan zaštite okoliša, 5. lipnja ističući da je ovogodišnja tema posebno posvećena upozoravanju na klimatske rizike koji se očituju i u opasnostima za mediteranska podneblja, podizanje razina mora i opasnosti od ekstremnih vremenskih prilika.
Najavila je i da se upravo danas donose tri odluke vezane za tri lokacije u Dalmaciji, i to o sufinanciranju iz NPOO-a tri projekta vrijedna milijun i 300.000 eura, a koji se odnose na bujično područje Podgore, Metković i Sinj. Pored njih, potpisuju se i ugovori za Podgoru od gotovo devet milijuna eura, kao i za projekte vrijedne nešto više od 11 milijuna eura koji se odnose na sprječavanje zagađenja voda, čišće korištenje voda i poboljšano upravljanje otpadnim vodama u Slavonskom Brodu, Zaprešiću i Međimurskoj županiji.
Vučković je najavila i dodjelu 66 ugovora za civilno društvo, za udruge koje se bave okolišem, vrijedne milijun eura, a koje će im uručiti u narednim danima.
Vlada se već 10 godina bori za poboljšanje položaja Hrvata u BiH
Odgovarajući na pitanja novinara, ministrica je rekla da je bilo razumno očekivati prethodni dogovor komentirajući inicijativu Domovinskog pokreta o trećoj izbornoj jedinici za Hrvate u BiH.
Riječ je, kaže, o jako važnoj temi - položaju Hrvata u njihovoj domovini, Bosni i Hercegovini, zakonodavstvu i drugim pitanjima.
Upitana je li prihvatljivo imati takvog koalicijskog partnera, Vučković je odgovorila da HDZ, kao vodeći partner, ima jasan stav što se tiče ustavne obveze zaštite Hrvata u Bosni i Hercegovini, pri tome poštuje Bosnu i Hercegovinu u cijelosti kao susjednu državu i na mnoge načine surađuje u gospodarsko-okolišnom smislu.
To su teme za koje Hrvatska ima poseban interes, rekla je i naglasila da se hrvatska Vlada i premijer već 10 godina na svim razinama bore za poboljšanje položaja Hrvata u BiH. Tu smo imali i imamo značajne rezultate i na tome i dalje treba raditi "ustrajno, ozbiljno i potpuno", ustvrdila je.
"Što se tiče odnosa s koalicijskim partnerom, radimo zajednički na dobrobit građana Hrvatske, svi imamo svoje zadaće, a jasno je da se pojedine teme dodatno raspravljaju na sastancima vodstava HDZ-a i koalicijskih partnera", rekla je Vučković te napomenula da se o tome već očitovao i predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Ponosimo se simbolima hrvatske države
Odgovarajući na pitanje oko obilježavanja Dana hrvatske zastave, rekla je da je, uz himnu i grb, zastava simbol hrvatske države kojima se ponosimo.
To su najuspješniji marketinški i vizualni prikazi hrvatskog identiteta u cijelom svijetu, saživljujemo se s njima i ponosimo uspjesima ostvarenima pod najvažnijim nacionalnim simbolima, kazala je.
Izvor: Hina/Vlada
