Tako će se obeštetiti radnici koji su na dan 8. listopada 1991. bili zaposleni u trgovačkom društvu Plobest d.d., a bili su izloženi azbestu pet godina u trgovačkim društvima Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju te njihovim prednicima. Pravo na obeštećenje imaju i njihovi nasljednici.
Radi se o otprilike 223 radnika koji imaju pravo na obeštećenje u iznosu od 29.100 eura po radniku, čija isplata započinje krajem 2026. godine.
Za radnike Plobesta će se do 2028. u državnom proračunu osigurati 4,9 milijuna eura
Naime, u trgovačkom društvu Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju u razdoblju od 8. listopada 1991. do 21. listopada 2002. bilo je zaposleno ukupno 820 radnika, od kojih je 223 radnika s manje od pet godina radnog staža u Plobestu bilo prethodno zaposleno i kod Azbest industrija tekstilnih i frikcionih britva predniku trgovačkog društva Plobest.
Tijekom ove pa do 2028. godine država će u proračunu za ta obeštećenja osigurati 4,9 milijuna eura.
Kako navode iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, do sada je u zakonom predviđenom roku zaprimljeno 777 zahtjeva te je 545 radnika, odnosno njihovih nasljednika, obeštećeno.
Isplata obeštećenja kroz tri godine
Izmjenama Zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Salonit d.d. u stečaju Vranjic to se pravo proširuje i na nasljednike radnika zatečenih u radnom odnosu 14. veljače 2006. te na radnike i njihove nasljednike koji su između 1991. i 2006. bili izloženi azbestu najmanje pet godina u Salonitu ili njegovim pravnim prednicima.
Obeštećenja će biti isplaćena kroz tri godine u ukupnom iznosu od 29.100 eura po radniku, a očekivani broj korisnika je 340, rekla je resorna ministrica Marija Vučković.
Za radnike Salonita u iduće dvije godine osigurano 4,5 milijuna eura
Za ovu i iduće dvije godine u državnom će se proračunu za tu svrhu osigurati 4,5 milijuna eura.
"I ovakvim potezima nastojimo ispraviti određene nepravde koja su se dogodila zaposlenicima ovih tvrtki", poručio je premijer Andrej Plenković.
Odluka o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića
Vlada je donijela odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost javnih i privatnih dječjih vrtića za pedagošku godinu 2025./2026. Za ukupno 149.680 djece osigurava 110,21 milijuna eura godišnje, odnosno 9,2 milijuna eura mjesečno, naveo je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Iznos se utvrđuje umnoškom broja djece evidentirane u zajedničkom elektroničkom upisniku u tekućoj pedagoškoj godini za javne dječje vrtiće čiji je korisnik sredstava osnivač i za privatne dječje vrtiće ostalih osnivača, prosječne cijene smještaja po djetetu na razini Hrvatske, koja je u odnosu na prethodnu pedagošku godinu uvećana s 333 na 402 eura mjesečno po djetetu, te postotnog udjela od 6,25 do 50 posto utvrđenog u Uredbi.
Vlada se 2023. prvi put uključila u financiranje dječjih vrtića putem modela fiskalne održivosti te već treću godinu osigurava sredstva namijenjena poboljšanju njihove dostupnosti, održivosti i pruštivosti. Sredstva se koriste za pokrivanje rashoda osnivača, javnih i privatnih vrtića, radi daljnjih unapređenja sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Postotni udio uvećava se za 15 posto za dječje vrtiće na otoku i za brdsko-planinska područja.
Sredstva su namijenjena za poboljšanje dostupnosti, održivosti i priuštivosti svih dječjih vrtića, odnosno za sve rashode osnivača javnih i privatnih vrtića u svrhu poboljšanja predškolskog odgoja.
Program potpore sjetvi certificiranog sjemena i sadnji certificiranih sadnica
Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Program potpore sjetvi certificiranog sjemena i sadnji certificiranih sadnica za razdoblje 2026. - 2030., za čiju provedbu je osigurano 35 milijuna eura.
Cilj petogodišnjeg programa je osigurati financijsku potporu poljoprivrednim proizvođačima koji provode osnovnu sjetvu soje ili strnih žitarica uporabom certificiranog sjemena te koji nabavljaju certificirane sadnice voćnih vrsta i vinove loze, rekao je potpredsjednik vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Sa soje je prošle godine program proširen na strne žitarice, a ove godine širi se i na sadnice, naveo je.
Provedbom programa, kako je rekao, potiče se uporaba kvalitetnog i zdravstveno ispravnog sjemena i sadnog materijala, radi postizanja stabilnih prinosa i više kvalitete proizvoda uz smanjenje proizvodnih, zdravstvenih i ekoloških rizika, uključujući širenje bolesti i prisutnost GMO -a.
Obuhvaćeno oko 300 tisuća hektara
"Programom će se obuhvatiti približno 300 tisuća hektara na kojima oko 80 tisuća potencijalnih korisnika uzgaja soju ili strne žitarice, pri čemu bi se potporom pokrilo oko 50 posto troškova sjemena. Program uključuje i oko 15 tisuća poljoprivrednih gospodarstava koja se bave voćarstvom i vinogradarstvom", rekao je Vlajčić.
Ukupan iznos sredstava za provedbu programa iznosi 35 milijuna eura, odnosno sedam milijuna eura na godišnjoj razini, dodao je.
Prihvatljivi korisnici potpore su ratari koji uzgajaju soju ili strne žitarice s certificiranim sjemenom te poljoprivredni proizvođači koji podižu višegodišnje nasade ili popunjavaju postojeće nasade voćnih vrsta ili vinove loze s certificiranim sadnicama.
Od ukupno planiranih sredstava za svaku pojedinu godinu, 6,2 milijuna eura namijenjeno je za potporu sjetvi certificiranog sjemena soje i/ili strnih žitarica, a 800 tisuća eura za potporu nabavi CERT kategorije sadnog materijala voćnih vrsta i vinove loze.
Program je usmjeren na osiguravanje dostatnih količina kvalitetnog sadnog materijala, jačanje domaće rasadničarske proizvodnje te jačanje samodostatnosti i otpornosti sustava opskrbe hranom u skladu sa strateškim opredjeljenjima Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske.
Uporaba certificiranog sjemena i sadnog materijala, kako se navodi u obrazloženju odluke vlade, predstavlja jednu od temeljnih pretpostavki stabilne, sigurne i konkurentne poljoprivredne proizvodnje.
Zadnjih nekoliko godina drastično pada udio sjetve certificiranog sjemena soje i strnih žitarica u ukupnoj proizvodnji, a posebno zabrinjava rast udjela nekontrolirane sjetve tih kultura, koja se zasniva na korištenju merkantilne robe kao sjemena, a koja posljednjih godina doseže 30 do 40 posto ukupnih površina, upozorava vlada.
Uredba o provedbi Akta EU o kibernetičkoj solidarnosti
Na sjednici je donesena i Uredba o provedbi Akta EU o kibernetičkoj solidarnosti, kojemu je cilj ojačati kapacitete u EU za otkrivanje značajnih kibersigurnosnih prijetnji i napada velikih razmjera, pripremu za njih i odgovor na njih.
Nadležna tijela za provedbu Uredbe su Sigurnosno-obavještajna agencija, odnosno Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, te Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, tj. Nacionalni CERT.
"Aktom se uspostavljaju tri mehanizma - europski sustav uzbunjivanja u području kibernetičke sigurnosti, mehanizam za izvanredne kibernetičke sigurnosne situacije, te europski mehanizam za istraživanje kibernetičkih sigurnosnih incidenata. Provedba ovog Akta u potpunosti se oslanja na naš Zakon o kibernetičkoj sigurnosti i nadležnosti nacionalnih tijela", istaknuo je potpredsjednik Vlade, ministar hrvatskih branitelja i čelnik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti Tomo Medved.
Prihvaćeno izvješće HALMED-a za 2025. godinu
Vlada je prihvatila izvješće Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o izvršenju poslovnog plana za 2025. godinu, tijekom koje su prihodovali 16,42 milijuna eura, od čega je 40 posto prihod od EU poslova, dok su ukupni rashodi iznosili 15,38 milijuna eura.
Rashodi su porasli za 14 posto zbog utjecaja inflacije u odnosu na 2024. godinu, a Agencija je ostvarila dobit od 1.037.595 eura prije oporezivanja, navodi se u izvješću.
U 2025. godini provedena su tri vanjska nadzora Agencije. U sklopu Programa vrednovanja europskih agencija za lijekove (BEMA), Agencija je ocijenjena ocjenom 4,9 od mogućih 5,0, što je čini najviše ocijenjenom agencijom u 5. BEMA ciklusu ocjenjivanja, istaknuto je, dok su mnogi indikatori poslovanja Agencije ocijenjeni kao najbolja praksa na razini EU.
Vezano uz javnozdravstvenu ulogu Agencije, navodi se 417 objava o nestašicama lijekova na tržištu RH te zaprimanje i obrada ukupno 2751 nuspojave, od čega 2640 nuspojava od lijekova i 111 nuspojava od cjepiva.
Prihodi NCVVO-a u 2025. godini gotovo 15 milijuna eura
Prihvaćen je i godišnji izvještaj o radu i poslovanju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) za 2025. godinu, u kojem je navedeno da je u 2025. godini ostvario ukupne prihode u iznosu od 14,9 milijun eura, što je za 23,8 posto više u usporedbi s godinom prije. No, kako je kazao ministar Fuchs, ostvareni su rashodi u iznosu 15,37 milijuna eura. Manjak je pokriven prijenosom viška sredstava iz prethodnih godina, dodao je.
Gradu Novigradu Vlada je dala suglasnost za zaduženje kod Istarske kreditne banke Umag u ukupnom iznosu od 513.000,00 eura, s rokom otplate kredita od deset godina.
Sredstva će koristiti za financiranje dvaju kapitalnih projekata: Izgradnju pristupne prometnice prema lučici Dajla te izgradnje pristupne prometnice prema Talijanskoj osnovnoj školi, sukladno odlukama Gradskog vijeća Grada Novigrada.
Pokroviteljstvo nad 61. Vinkovačkim jesenima
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 61. Vinkovačkim jesenima, a navedenu smotru folklora Ministarstvo kulture i medija sufinancirat će u iznosu od 32.000 eura.
Vinkovačke jeseni manifestacija je duge tradicije od posebne važnosti za ukupno folklorno stvaralaštvo u Republici Hrvatskoj te spada među najveće europske manifestacije tradicijske kulture, istaknuto je u obrazloženju odluke.
