Ukupna vrijednost zbrinjavanja ove vrste otpada ograničava se na najviše do 375.000 eura bez PDV-a
S poslom moraju započeti bez odgode, a otpad zbrinuti u roku 45 dana.
Riječ je o otpadnoj plastici, plastici i gumama te ostalom otpadu od mehaničke obrade otpada, a kako ističu iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, neopasna svojstva potvrđena su kroz više međusobno neovisnih analiza i ispitivanja.
Ova je odluka uslijedila nakon što je odabrani ponuditelj u prethodno provedenom postupku javne nabave, 9. rujna odustao od izvršenja predmetnih poslova, a nakon čega su, navode iz Ministarstva, kontaktirane tvrtke iz cementne industrije koje imaju odgovarajuće važeće dozvole za prihvat i energetsku oporabu predmetnog neopasnog otpada kao zamjenskog goriva.
"Budući da bi pokretanje novog postupka nabave dovelo do novog odgađanja i neizvjesnosti, potrebno je bez odgode osigurati drugo, zakonito, provedivo i financijsko kontrolivo rješenje za uklanjanje otpada s lokacije", istaknula je ministrica Marija Vučković.
Prije početka preuzimanja utvrdit će se stvarna količina otpada na lokaciji i prema tome se odrediti količina koju preuzima pojedini izvršitelj.
U provedbi poslova, navodi se u odluci, mogu sudjelovati i društva koja su povezana s ovim tvrtkama, ali pod uvjetom da svako takvo društvo samostalno ispunjava sve zakonom propisane uvjete: da posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje otpadom koja obuhvaća konkretnu vrstu i količinu otpada te konkretni postupak gospodarenja otpadom koji će se provoditi.
Ukupna vrijednost zbrinjavanja ove vrste otpada ograničava se na najviše do 375.000 eura bez PDV-a, što odgovara vrijednosti odabrane ponude u prethodno provedenom postupku javne nabave.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurat će financijska sredstva i poduzeti potrebne radnje ugovaranja poslova dok se Ministarstvo zadužuje za koordinaciju provedbe ove odluke te za praćenje izvršenja poslova preuzimanja, uklanjanja, transporta i oporabe i/ili drugog odgovarajućeg postupka gospodarenja otpadom.
"Svi poslovi preuzimanja, transporta, oporabe i/ili drugog postupka gospodarenja otpadom moraju se provoditi uz osiguravanje potpune sljedivosti otpada, od njegova preuzimanja na lokaciji PPK Velebit do konačnog postupanja s otpadom. Društva koja sudjeluju u provedbi ove odluke dužna su voditi i dostavljati odgovarajuću dokumentaciju o preuzetim količinama, vrstama otpada, prijevozu te provedenim postupcima oporabe i/ili drugim postupcima gospodarenja otpadom, sukladno propisima", naglašava se u odluci.
Od 1. siječnja uvodi se Hrvatski investicijski račun
Vlada je uputila u Sabor prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu, namijenjenom isključivo građanima za ulaganja u financijske instrumente uz porezne pogodnosti. Time se žele stvoriti mogućnosti građanima za dugoročna ulaganja s potencijalno boljim prinosima od onih na računima komercijalnih banaka.
Riječ je o novitetu u hrvatskom financijskom sustavu, kojim se uvodi Hrvatski investicijski račun (HRI), odnosno individualni račun na kojem građanin može držati i trgovati financijskim instrumentima (dionice, obveznice, instrumenti tržišta novca, UCITS, ETF-ovi), a da pri tome ne nastaje porezna obveza. To je namijenjeno poticanju ulaganja novčane ušteđevine građana koja se nalazi na štednim depozitima s niskim prinosima u financijske instrumente na tržištu kapitala, istaknuto je u samom zakonskom prijedlogu.
Takav račun može otvoriti svaki odrasli građanin, pa i za svoju maloljetnu djecu, a u tom "poticajnom modelu" može se i štedjeti. Pritom svaki građanin može imati samo jedan hrvatski investicijski račun, a predlaže se maksimalni kumulativni iznos uplata do 200.000 eura po osobi, s mogućnošću dodatne uplate u iznosu od 50.000 eura kao bonus za dugotrajno ulaganje na tržištu kapitala.
Građanima jednostavnije i porezno povoljnije ulaganje, a gospodarstvu dodatni izvor dugoročnog kapitala
Bez obzira na to kakve će prinose ulaganjima ostvariti, građani neće plaćati porez. Isplatu sredstava moći će tražiti kad god, pri čemu su i isplate oslobođene oporezivanja. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, predstavljajući taj zakonski prijedlog na Vladi, kazao je da je cilj uvođenja Hrvatskog investicijskog računa da se građanima ponudi jednostavniji i porezno povoljniji način ulaganja, a gospodarstvu osigura dodatni izvor dugoročnog kapitala.
Porezne izmjene vezane uz umirovljenike, paušalce, marže…
U saborsku proceduru upućeni su prijedlozi poreznih izmjena kojima se uvodi oporezivanje prekomjernih profitnih marži velikih i srednjih kompanija, a predviđaju se i promjene u oporezivanju mirovina, paušalnih obrta, kratkoročnog najma u turizmu te Zakona o PDV-u, koji se usklađuje s novom EU direktivom.
Vlada predlaže uvođenje poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu kao jednokratnu antiinflacijsku mjeru za porezno razdoblje 2026. godine, a odnosit će se samo na obveznike poreza na dobit za koje se smatra da mogu kreirati inflaciju, a to su veliki i srednji poduzetnici (njih oko 1.800) koji više od 50 posto vrijednosti roba i isporuka roba i usluga ostvaruju u RH.
"Logika kojom se vodimo jest da na ovaj način destimuliramo prije svega one koji su inflacijska kretanja nastala uslijed egzogenih čimbenika i činjenice da je eskalacija koja se dogodila početkom godine uvjetovala jako visoke stope inflacije, da ih ne iskorištavaju za povećanje cijena svojih proizvoda, odnosno ubiranja prekomjernih marži", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, predstavljajući zakonski prijedlog na Vladi.
Profitna marža izračunava se kao postotak stavljanjem u omjer usklađene dobiti i usklađenih prihoda iskazanih u poreznoj prijavi. Prijedlogom se definira da je porezni obveznik ostvario prekomjernu profitnu maržu ako je marža ostvarena u 2026. za 15 posto veća od prosječne profitne marže utvrđene pojedinačno u prethodna tri porezna razdoblja (2023., 2024. i 2025. godine). Ona će se oporezivati stopom od 50 posto.
Izmjene oporezivanja dohotka
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak planira se ukidanje oporezivanja mirovina, odnosno, kako se navodi u prijedlogu, povećanje postotka umanjenja s dosadašnjih 50 na 100 posto porezne obveze na mirovinu, a na koju se plaća porez na dohodak po nižoj stopi (mjesečna porezna osnovica do 5.000,00 eura, odnosno godišnja porezna osnovica do 60.000,00 eura).
Iz primjera Vlade vidljivo je da ako je mirovina umirovljenika 800 eura, a zakonski propisani osobni odbitak na koji se ne plaća porez na dohodak iznosi 600 eura, razlika porezne osnovice 200 eura na koju se sada plaća porez po nižoj stopi od 20 posto iznosi 40 eura. Od tih 40,00 eura do sada se obračunavalo umanjenje za umirovljenike od 50 posto te porez na dohodak u tom slučaju iznosi 20 eura. Predloženim Zakonom porez na dohodak iznosio bi 0 eura.
Kada je riječ o poreznom tretmanu "paušalaca", povećanja opterećenja bit će pošteđeno prvih pet poreznih razreda, zaključno s godišnjim prihodima do 40.000 eura. No, predlaže se izmjena iznosa priznatih izdataka fizičkim osobama kojima se obavljanje samostalne djelatnosti oporezuje paušalno na način da se priznati izdaci postupno smanjuju s porastom visine ostvarenih primitaka kroz više porezne razrede, i to s 85 na 70 posto za osobe u šestom poreznom razredu (primici od 40.000,01 do 50.000,00 eura) te na 55 posto za osobe u sedmom poreznom razredu (primici od 50.000,01 do 60.000,00 eura).
"Ovim poreznim izmjenama neće biti tretirano 83,4 posto naših obrtnika. Isto tako, svi oni paušalni obrtnici koji su u gornja dva razreda, dakle od 40 do 60 tisuća eura, koji smatraju da njihove odbitne stavke trebaju biti veće, mogu početi voditi poslovne knjige i na taj način jasno adresirati realno stanje u svojim obrtima", poručio je Ćorić.
Povećanje donje granice paušalnog poreza po krevetu
Predviđeno je i povećanje donje granice propisanih raspona visine paušalnog poreza po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj za I. i II. kategoriju JLS prema indeksu turističke razvijenosti, i to: sa 100 na 150 eura (I. kategorija) te sa 70 eura na 100 eura (II. kategorija). Shodno tome, predlažu se izmjene visine paušalnog poreza u slučaju da predstavničko tijelo JLS ne donese odluku za navedene kategorije, i to sa: 200 eura na 225 eura (I. kategorija) te sa 135 eura na 150 eura (II. kategorija).
Između ostalog, izmjenama zakona propisat će se da u postupcima utvrđivanja nerazmjera imovine i prijavljenih dohodaka porezna obveza nastaje u godini u kojoj je u tijeku postupka utvrđeno da ima osnove za oporezivanje te da Porezna uprava može po službenoj dužnosti, temeljem podataka kojima raspolaže, upisati poreznog obveznika u registar poreznih obveznika.
Vlada će propisati novu vrstu dohotka i porezni tretman za primitke ostvarene ulaganjem imovine evidentirane unutar hrvatskog investicijskog računa. Kako se ističe, na navedene primitke ne plaća se porez na dohodak, međutim u slučaju neispunjenja uvjeta propisanih propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi, na primitke ostvarene takvim ulaganjem predlaže se propisivanje nove vrste dohotka od kapitala ostvarenog ulaganjem imovine putem Hrvatskog investicijskog računa, koji bi bio oporeziv po stopi od 12 posto.
U prijedlogu je procijenjeno da će financijski učinak oslobođenja plaćanja poreza na dohodak na mirovine na smanjenje prihoda u proračunima JLS-a s osnove poreza na dohodak biti oko 180 milijuna eura, dok će izmjene u vezi paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti povećati prihode JLS-a za 23,5 milijuna eura.
Promjene u plaćanju doprinosa
U Sabor su upućene i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se predlaže povećanje koeficijenata za obračun doprinosa za osiguranike po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuju paušalni porez na dohodak s 0,4 na 0,45 za osobe u šestom poreznom razredu (primici od 40.000,01 do 50.000,00) te za osobe u sedmom poreznom razredu (primici od 50.000,01 do 60.000,00) na 0,5.
Za osiguranike koji će ostvariti primitke od 40.000,01 do 50.000,00, mjesečna obveza doprinosa povećat će se za 12,5 posto, a za osiguranike koji će ostvariti primitke od 50.000,01 do 60.000,00 mjesečna obveza povećat će se za 25 posto.
Po toj osnovi očekuje se da će se u državni proračun sliti po osnovi doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u 2027. godini 3,8 milijuna eura, prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje za 4,1 milijuna eura, a prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za 1,3 milijuna eura.
Zakon o PDV-u usklađuje se s EU direktivom
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, pak, Vlada preuzima EU direktivu u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba, s učinkom od 1. siječnja 2027.
Kako se navodi u prijedlogu upućenom u Sabor, predloženim izmjenama želi se poboljšati postojeće odredbe vezane uz sustave One Stop Shop (OSS) i Import One-Stop Shop (IOSS), putem kojih poduzetnici na jednom mjestu mogu izvršiti prijavu i plaćanje PDV-a za usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici i prodaju dobara na daljinu, za tzv. internetsku prodaju građanima u EU.
Između ostalog, namjerava se i preciznije definirati prag od 10.000 eura za prodaju na daljinu unutar EU, a predviđeno je i podizanje neoporezivog iznosa za poklone male vrijednosti s 22 eura kvartalno na 100 eura godišnje po primatelju.
Povećavaju se mirovinska prava branitelja i članova njihovih obitelji
Vlada je utvrdila izmjene dvaju zakona kojima se povećavaju mirovinska prava branitelja i članova njihovih obitelji, rastu naknade za njegovatelje, uvodi dragovoljačka naknada te ukida umanjenje mirovina za djelatne vojne osobe, policijske i ovlaštene službene osobe.
Izmjene dvaju zakona - o hrvatskim braniteljima te o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koji stupaju na snagu od 1. siječnja 2027. godine, obuhvaćaju 201.304 osoba, odnosno više od 70 posto branitelja.
"Nastavak je ovo naše dosljedne politike ispravljanja nepravdi prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata", naglasio je Medved.
Dodao je kako Vlada ovim izmjenama osigurava pravednije vrednovanje sudjelovanja u obrani suvereniteta Hrvatske. A to znači da će se visina mirovine određivati prema dužini sudjelovanja u obrani, uz poseban naglasak na sudjelovanje u borbenom sektoru, naveo je.
Pojasnio je kako je predloženim izmjenama obuhvaćen i neborbeni sektor, ali s nižim uvećanjem u odnosu na borbeni sektor.
"Za korisnike mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uz primjenu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata predlažemo povećanje od tri eura po mjesecu provedenom u borbenom sektoru i 0,5 eura po mjesecu provedenom u neborbenom sektoru za ukupno 174.000 hrvatskih branitelja", istaknuo je ministar.
Zakonom se uvodi dragovoljački dodatak koji se određuje u jednokratnom godišnjem iznosu od 20 posto od osnovice koju Vlada određuje za svaku sljedeću godinu. Osnovica za 2027. iznosi 540 eura, što će iznositi 108 eura po osobi za 104.000 dragovoljaca, kazao je Medved.
Za 368 njegovatelja 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine naknada raste sa 807 na 1350 eura.
Mijenja se i uvjet za umirovljenje
Izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ukida se i posljednje preostalo umanjenje mirovine iz 2002. godine od osam do 20 posto, što će u prosjeku donijeti povećanje mirovine za 34.000 korisnika od oko 70 eura.
Prema važećem zakonu, uvjet je 30 godina mirovinskog staža, od čega 15 na poslovima na kojima se staž računa s povećanim trajanjem s obzirom na to da su velikim dijelom ukinuta takva radna mjesta. Tako se umjesto 15 godina staža s povećanim trajanjem kao uvjet uvodi 15 godina na poslovima i dužnostima u svojstvu osoba obuhvaćenih Zakonom.
"Cilj ovoga je, osim ispravljanja nepravde, i omogućavanje pomlađivanja vojske, policije, njihova daljnjeg profesionalnog razvoja i fleksibilizacija uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu", rekao je ministar rada Alen Ružić.
Za ispravljanje nepravde prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata izdvojit će se 100 milijuna eura
Prema navodima ministra Medveda, fiskalni učinak izmjena Zakona o hrvatskim braniteljima iznosi 72,8 milijuna eura, a za primjenu oba zakona 99,8 milijuna eura.
Naglasio je kako snažna Hrvatska pamti one koji su je obranili.
"Zato ćemo nastaviti odgovorno, pravedno i s trajnim poštovanjem prema hrvatskim braniteljima ispravljati nepravde, kao što smo to činili do sada. Ovo je priznanje naše Vlade braniteljima koji su bili uz Hrvatsku kad je bilo najteže i Hrvatska je danas uz njih", poručio je Medved.
Premijer Andrej Plenković podsjetio je kako je ovo treći put u deset godina Medvedova ministarskog mandata da "ispravlja nepravde".
Kaznenim zakonom uvode se doživotni zatvor, ekocid te jača zaštita životinja
Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila paket zakonskih izmjena kojima se prvi put uvodi kazna doživotnog zatvora, definiraju nova kaznena djela protiv okoliša - ekocida i zlostavljanja životinja, ali i drastično pooštravaju kazne.
"Jednim dijelom izmjene Kaznenog zakona su dio usklađenja s pravnom stečevinom EU, ali i unutarnjeg motiva gdje smo kao Vlada i Ministarstvo željeli, a na temelju analiza i slučajeva s kojima se svakodnevno suočavamo, poboljšati naš kaznenopravni sustav", poručio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
U hrvatski kazneni sustav uvodi se osobito teško kazneno djelo protiv okoliša koje se u medijima kolokvijalno naziva ekocid. Za to djelo predviđa se kazna od najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora, a po uvođenju doživotnog zatvora bit će moguće izreći i tu kaznu. Ovo kazneno djelo ne zastarijeva.
Mogućnost izricanje doživotne kazne uvodi se od 1. siječnja 2027.
Predloženim izmjenama od 1. siječnja 2027. prvi put se u kaznenopravni sustav uvodi mogućnost izricanja kazne doživotnog zatvora za 15 najtežih kaznenih djela za koja je danas propisana kazna dugotrajnog zatvora.
Kako je rekao premijer Andrej Plenković, na ovaj način reagiramo na realne okolnosti s kojima smo, nažalost, kao društvo bili suočeni, posebice s teškim ubojstvima koja su se dogodila, ovdje mislim konkretno na slučaj u Drnišu. Ovo je jedan od najvažnijih zakona u domeni pravosuđa i mislim da je dobro izbalansiran, kazao je.
Ministar Habijan objasnio je da će prema ovom prijedlogu, zahtjev za uvjetni otpust osuđenik moći podnijeti nakon 25 godina izdržavanja kazne, no to, dodao je, ne znači da će mu uvjetni otpust automatski i biti odobren.
"O zahtjevu će odlučivati sud, a zahtjev podnesen prije isteka 25 godina neće se niti razmatrati. Druge zemlje EU takvu mogućnost omogućavaju i puno ranije", naveo je.
Predviđa se i posebno uređenje za visokorizične osobe koje su u cijelosti izdržale zatvorsku kaznu, ali im nije odobren uvjetni otpust. Riječ je o osobama kod kojih mjere resocijalizacije i rehabilitacije nisu bile učinkovite te kod kojih i nakon izdržane kazne postoje pokazatelji koji upućuju na veliku vjerojatnost počinjenja novog teškog kaznenog djela.
Nadzor će biti u trajanju od jedne do pet godina, a u slučaju najtežih kaznenih djela koja su počinjena na štetu djece od jedne do 10 godina, dodao je Habijan.
Plenković je naglasio da se predlaže i ukidanje zastare za sva kaznena djela za koja je izrečena kazna dugotrajnog ili doživotnog zatvora, što je, dodao je, također, jedan vrlo snažan osigurač za one koji su počinitelji ovakvih najtežih kaznenih djela.
Nova kaznena djela - protiv okoliša (ekocida), pooštravaju se i kazne za namjerno izazivanje požara
Novost je uvođenje i novog teškog kaznenog djela protiv okoliša - ekocida, koje će se odnositi na osobito teške oblike kaznenih djela protiv okoliša kod kojih nastupaju katastrofalne, dugotrajne i nepovratne posljedice za zrak, vodu, tlo i ekosustav u cjelini.
Za najteža djela zagađenja okoliša predviđa se kazna od najmanje 10 godina zatvora pa do dugotrajnog i doživotnog zatvora, što je i strože od onoga što propisuje europska direktiva. Ni ovo kazneno djelo ne zastarijeva s obzirom na to da između počinjenja određene radnje i otkrivanja njezinih posljedica može proteći znatno vrijeme.
Povezano s time, mijenja se i Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, kojim se drastično povećavaju novčane kazne za tvrtke s dosadašnjih 20, odnosno 25 milijuna eura kod zločinačkog udruženja, na čak 50 milijuna eura.
Nadalje, pooštravaju se kazne i za izazivanje opće opasnosti poput namjernog izazivanja požara, za što će se, umjesto dosadašnjih šest mjeseci do pet godina, moći izreći kazna zatvora u rasponu od jedne do deset godina. Ako je posljedica velika materijalna šteta, kazne se podižu na tri do 15 godina.
Za najteže oblike ovih kaznenih djela, u kojima je posljedica smrtni ishod ili veći broj ozlijeđenih osoba, predviđena je minimalna kazna od pet godina pa sve do dugotrajnog i doživotnog zatvora.
Jača zaštita životinja
Izmjenama se dodatno jača i kaznenopravna zaštita životinja. Uvode se dva nova kaznena djela - spolnog iskorištavanja životinja i neovlaštenog obavljanja veterinarske djelatnosti, a za postojeća kaznena djela predviđene su znatno strože kazne.
Predviđena kazna iznosila bi od šest mjeseci do pet godina zatvora, odnosno od jedne do osam godina za kvalificirani oblik počinjen iz koristoljublja.
Redefinira se kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja na način da se već jednokratnim postupanjem ostvaruju obilježja kaznenog djela. Neubrojivoj osobi moći će se izreći sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja, a počinitelju koji je počinio kazneno djelo nad životinjom predlaže se obavezno izricanje sigurnosne mjere zabrane držanja i nabavljanja životinja.
U saborsku proceduru upućene su i izmjene Zakona o trgovačkim društvima, koji se usklađuje s EU direktivom, a kojom se uspostavlja novi europski okvir/model za dionice s višestrukim pravom glasa (MVS dionice).
"Glavna svrha ove direktive je proširenje izvora financiranja za naše poduzetnike, smanjenje oslanjanja poduzetnika na one tradicionalne, bankovne izvore financiranja i na taj način dodatne investicijske prilike", kazao je ministar Habijan.
Profesori u trajnom zvanju moći će raditi do 67. godine
Redovitim profesorima, profesorima stručnog studija i znanstvenim savjetnicima u trajnom izboru omogućit će se rad do 67. godine života, predviđaju izmjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru.
Dosad im je ugovor o radu prestajao nakon stjecanja uvjeta za mirovinu, odnosno u pravilu s 65 godina, a Vlada promjenu obrazlaže potrebom zadržavanja najviših stručnjaka u sustavu. Zakon se predlaže po hitnom postupku kako bi se novo pravo moglo koristiti već u tekućoj akademskoj godini.
Najviše dva mandata rektora ili dekana
Izmjenama se precizira i ograničenje mandata čelnika javnih visokih učilišta. Osoba koja je dva mandata bila rektor javnog sveučilišta ili dekan javnog fakulteta odnosno veleučilišta više neće moći ponovno biti izabrana na istom visokom učilištu, ni nakon stanke.
Uvode se i jasniji rokovi i postupci za imenovanje vršitelja dužnosti ako visoko učilište ne uspije izabrati rektora ili dekana, nakon što su dosadašnje nejasnoće u nekim slučajevima dovodile do zastoja u radu institucija.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ubuduće će morati dati prethodnu suglasnost na ustroj općih radnih mjesta na sveučilištima. Vlada navodi da su dosadašnja rješenja omogućavala unos neodgovarajućih koeficijenata u centralizirani sustav obračuna plaća i stvarala rizik neopravdanog troška za državni proračun. Autonomija visokih učilišta ostaje za nastavna, suradnička i stručna radna mjesta.
Promjene za nastavnike, asistente i studente
Uvodi se novo radno mjesto predavača savjetnika, kao najviša razina napredovanja za predavače i više predavače, čime im se omogućuje daljnje profesionalno napredovanje.
Olakšava se i zapošljavanje nastavnika i znanstvenika koji su već prošli odgovarajući postupak izbora, a u stručna povjerenstva moći će biti uključeni profesori i znanstvenici emeritusi te nastavnici i znanstvenici u trajnom izboru koji su u mirovini.
Posebno se uređuje zapošljavanje asistenata financiranih iz projekata, a lektorima hrvatskog jezika u inozemstvu ugovor će se moći produljiti na najviše osam godina neprekidnog rada.
Promjene se odnose i na studente. Status studenta prestat će i onome tko u propisanom roku ne upiše istu ili višu godinu studija, dok se izvanrednim studentima produljuju rokovi za završetak studija. Omogućuje se i upis na stručni diplomski studij osobama koje su završile odgovarajući diplomski ili integrirani sveučilišni studij.
Za studije koji vode prema deficitarnim zanimanjima ili zanimanjima od posebnog interesa za Hrvatsku omogućit će se iznimka od uobičajenog roka za objavu natječaja za upis. Nastava na prijediplomskim i diplomskim studijima morat će početi najkasnije 31. listopada.
Zakonom se CARNet određuje kao nacionalno tijelo zaduženo za koordinaciju informatičko-informacijske infrastrukture u visokom obrazovanju i znanosti.
Za provedbu izmjena predviđeno je oko 950.000 eura u ovoj godini, 8,2 milijuna u 2027., 15,5 milijuna u 2028., 17,3 milijuna u 2029. te 15,6 milijuna eura u 2030. godini.
Modernizacija obrazovanja za četiri regulirane profesije
Vlada je predložila i izmjene Zakona o reguliranim profesijama kojima se moderniziraju uvjeti obrazovanja i osposobljavanja medicinskih sestara opće njege, doktora dentalne medicine, magistara farmacije i veterinara.
Izmjenama se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s novim europskim pravilima donesenima zbog razvoja znanosti, novih tehnologija i sve veće digitalizacije zdravstvene i veterinarske prakse.
Mijenjaju se minimalni uvjeti osposobljavanja, sadržaji obrazovnih programa te znanja i kompetencije potrebni za obavljanje tih četiriju profesija.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u obrazloženju navodi da se sadržaji obrazovnih programa i skupovi potrebnih znanja i vještina dulje vrijeme nisu znatnije mijenjali, iako su se zdravstvene i veterinarske djelatnosti u međuvremenu ubrzano razvijale.
Cilj je budućim stručnjacima omogućiti stjecanje kompetencija usklađenih sa suvremenim potrebama tržišta rada, zdravstvenog i veterinarskog sustava te uključiti najnovije znanstvene spoznaje, tehnološke inovacije i interdisciplinarne vještine u obrazovne programe.
Izmjene se donose radi provedbe dviju delegiranih direktiva Europske komisije iz 2024. i 2025. godine. Prva se odnosi na medicinske sestre opće njege, doktore dentalne medicine i farmaceute, a druga na veterinare.
Usklađeni obrazovni standardi važni su i za automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija među državama članicama Europske unije, čime se stručnjacima olakšava rad i kretanje unutar europskog tržišta rada.
Za provedbu zakona neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
