Zaključci s 20. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održana je danas, 19. prosinca 2025. u Iloku, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Sjednicom je predsjedao potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, a raspravljalo se o Novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije nakon 2027. godine u kontekstu prilika za snažniju i inovativniju Hrvatsku, kao i o ulaganjima u poljoprivredu i demografsku revitalizaciju na području Slavonije, Baranje i Srijema.

Točke dnevnog reda predstavili su ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.

Sjednica je održana u razdoblju početka rasprava o budućem Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije nakon 2027. godine, u kojemu će biti ključno osigurati kontinuitet financiranja politika od strateške važnosti za razvoj hrvatskih regija, osobito Slavonije, Baranje i Srijema.

Uoči sjednice dodijeljeno je 49 ugovora i odluka ukupne vrijednosti preko 30 milijuna eura. Dodijeljeni ugovori i odluke obuhvaćaju ulaganja u regionalni i lokalni razvoj, jačanje vatrogasne infrastrukture, revitalizaciju zaštićenih prirodnih staništa, provedbu primijenjenih znanstvenih istraživanja, prilagodbu klimatskim promjenama te generacijsku obnovu i jačanje konkurentnosti poljoprivrede na području Slavonije, Baranje i Srijema.

Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva potpisan je i Dodatak 3. Razvojnog sporazuma, kojim se u Razvojni sporazum uključuje novi razvojni projekt „Kuća šunke“ u Starim Mikanovcima, vrijedan 3 milijuna eura. Riječ je o projektu koji na snažan i simboličan način povezuje poljoprivredu, tradiciju, lokalnu proizvodnju i turizam te dodatno doprinosi održivom razvoju ovog područja.

1. Pregled ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema

Na području pet slavonskih županija do prosinca 2025. godine, kroz više nacionalnih i europskih izvora, ugovoreno je ukupno 4,88 milijardi eura, od čega je isplaćeno 3,20 milijardi eura.

Po županijama, ugovorena su sredstva u iznosu od 1,88 milijardi eura u Osječko-baranjskoj županiji, 1,03 milijarde eura u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 578,91 milijun eura u Virovitičko-podravskoj županiji, 574,95 milijuna eura u Brodsko-posavskoj županiji te 441,38 milijuna eura u Požeško-slavonskoj županiji. Dodatno, projekti vrijedni 385,26 milijuna eura provode se na području više županija.

Vlada, u suradnji sa županijama, gradovima i općinama, nastavlja s kontinuiranom podrškom ulaganjima koja pridonose ravnomjernom regionalnom razvoju i jačanju gospodarskih i društvenih potencijala Slavonije, Baranje i Srijema.

2. Novi Višegodišnji financijski okvir EU - prilike za snažniju i inovativniju Hrvatsku

Rasprava o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije nakon 2027. godine započinje u trenutku kada se predlaže proračun u iznosu od gotovo 2.000 milijardi eura, uz, prema inicijalnim kalkulacijama, predloženu nacionalnu alokaciju za Hrvatsku od 18,8 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje.

Predloženi proračun strukturiran je u četiri stupa, pri čemu se u okviru Stupa I predlaže objedinjavanje dosadašnjih izvora financiranja za koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost u jedinstveni Fond. Tim Fondom financirat će se 27 nacionalnih i regionalnih partnerskih planova te Interreg planovi država članica.

Takav pristup predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dosadašnju praksu. Hrvatska se zalaže da kohezijska i poljoprivredna politika, kao temeljne razvojne politike važne za Slavoniju, Baranju i Srijem, ostanu jasno prepoznatljive u novom proračunu te da im se osigura dugoročna stabilnost i predvidljivost.

U okviru Stupa II, središnje mjesto zauzima novopredloženi Europski fond za konkurentnost, koji otvara značajne mogućnosti za daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva. Poseban potencijal prepoznaje se u obrambenoj industriji, energetskom sektoru i obnovljivim izvorima energije, metaloprerađivačkoj i strojarskoj industriji, kemijskoj i farmaceutskoj industriji, prometu i logistici, građevinarstvu, informatičko-komunikacijskom sektoru te u poljoprivredi.

Europski fond za konkurentnost koji sadrži širok spektar financijskih alata i prilike za Hrvatsku podržavat će projekte u svim fazama inovacijskog ciklusa - od istraživanja i razvoja do proizvodnje i izlaska na tržište - uz poticanje suradnje malih i srednjih poduzetnika, industrije, znanstveno-istraživačkog sektora i javnih tijela.

Naglašena je važnost nastavka provedbe teritorijalnih alata te daljnjeg jačanja kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini. Kako bi Hrvatska bila spremna za nadolazeće prilike, korisnici se potiču da već sada započnu s pripremom kvalitetnih projekata, osobito s obzirom na to da će se sredstva iz Europskog fonda za konkurentnost dodjeljivati putem javnih natječaja i na temelju načela izvrsnosti.

Hrvatska će se zalagati za geografski uravnoteženu raspodjelu sredstava među državama članicama te za proračun koji će istodobno odgovoriti na nove izazove i osigurati kontinuitet ključnih razvojnih politika.

3. Ulaganja u poljoprivredu na području Slavonije, Baranje i Srijema

Od listopada 2016. do prosinca 2025. godine iz fondova Europske unije isplaćeno je ukupno 3,17 milijardi eura, pri čemu se posebno ističu sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

U okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2022. na području pet slavonskih županija ugovoreno je 1,25 milijardi eura bespovratnih sredstava, od čega je do kraja studenoga 2025. isplaćena 1 milijarda eura. Posebna pozornost posvećena je demografskoj obnovi kroz mjere za mlade poljoprivrednike i ruralni razvoj, sanaciji šteta od prirodnih nepogoda te projektima navodnjavanja.

Kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. već je ugovoreno 659,1 milijuna eura bespovratnih sredstava za Slavoniju, Baranju i Srijem, od čega je više od 500 milijuna eura isplaćeno. Provedene su i reformske mjere koje uključuju izgradnju distribucijskih centara, sustave doniranja hrane te dodjelu stipendija studentima.

Za razvoj sektora mesa i mlijeka usvojeni su programi do 2030. godine ukupne vrijednosti 1,33 milijarde eura, dok je u borbi protiv afričke svinjske kuge isplaćeno više od 40 milijuna eura za oko tri tisuće korisnika.

Slavonija, Baranja i Srijem predstavljaju ključni oslonac hrvatske poljoprivrede i prehrambene sigurnosti, a kontinuirana ulaganja temelj su održivog razvoja i jačanja otpornosti domaće proizvodnje.

4. Demografske mjere na području Slavonije, Baranje i Srijema    
                    
Demografska obnova Hrvatske, a osobito Slavonije, Baranje i Srijema, ostaje jedan od najviših nacionalnih prioriteta što se potvrđuje rekordnim ulaganjima Ministarstva demografije i useljeništva u iznosu od 698 milijuna eura u 2025. godini, uz rast proračuna na 822 milijuna eura u 2026. godini. Ovi krajevi prepoznaju se kao strateški potencijal razvoja, a ne isključivo kao demografski izazov.

Nastavlja se provedba snažnih i financijski održivih mjera usmjerenih na obitelji, sigurnost zaposlenja te ravnotežu privatnog i poslovnog života. Jača se zakonodavni okvir kroz unapređenje roditeljskih potpora, novi zakon o doplatku za djecu i izradu krovnog zakona o demografiji.

Poseban naglasak stavlja se na suradnju sa županijama, gradovima i općinama, kroz sufinanciranje lokalnih projekata s ciljem osiguravanja jednakih uvjeta za svako dijete, osobito u Slavoniji, Baranji i Srijemu.

Demografska politika izravno se povezuje s gospodarskim razvojem, zapošljavanjem i poticanjem poduzetništva, kako bi se stvorili uvjeti za ostanak, povratak i dugoročnu stabilnost obitelji. Povratak hrvatskih iseljenika prepoznaje se kao važan demografski i razvojni potencijal, uz razvoj učinkovitog sustava njihove integracije u lokalne zajednice.

Zaključno, demografska politika potvrđena je kao strateško i sigurnosno pitanje države koje zahtijeva dugoročnu viziju, stabilna ulaganja i snažnu suradnju svih razina vlasti.

Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u Donjem Miholjcu u Osječko-baranjskoj županiji.